Hrvatski liječnici su među najkorumpiranijima u Europi

Hrvatski liječnici su među najkorumpiranijima u Europi
Foto: EHCI, Pixsell/Dubravka Petric

HRVATSKI liječnici našli su se u skupini najkorumpiranijih u Europi, a loši smo i po brojnim drugim parametrima, pokazalo je novo istraživanje koje je objavio Euro Health Consumer Index za 2018. Podaci također pokazuju da Hrvatska već treću godinu pada u dostupnosti zdravstvene skrbi i ishodima liječenja.

No Hrvatska nije u svemu loša. Postoje pokazatelji u kojima smo dobri. Tako smo, primjerice, po broju presađivanja bubrega po glavi stanovnika, broju pobačaja, pokrivenosti zdravstvenih usluga javnim zdravstvom i dostupnosti njege zubi tradicionalno među boljima.

Hrvatska u najgoroj skupini u većini parametara

Nažalost, u parametrima koji se tiču većine ljudi, kao što je skrb o starijima ili izlječenje raka, uglavnom smo u crvenoj skupini.

Grafikoni predstavljeni u izvješću podijeljeni su u tri skupine označene trima bojama – zelenom, žutom i crvenom. Zelena boja je pohvalna, žuta predstavlja "zlatnu" sredinu, a crvena je vrlo loša. Izvješće je vrlo iscrpno pa u ovom pregledu nećemo moći pokriti sve nalaze i grafikone, već samo one najvažnije i najproblematičnije.

Liječnici u skupini najkorumpiranijih

Jedan od takvih grafikona svakako je onaj koji pokazuje da su hrvatski liječnici 11. po primanju ''novca ispod stola''. Istraživanje ovog problema provedeno je ondje gdje je jedino moglo biti – među pacijentima koji su trebali odgovoriti na pitanje očekuju li se od njih neke neslužbene, dodatne uplate. Pacijenti su mogli dati tri odgovora: ''Ne'', ''Ponekad, ovisi o situaciji'' i ''Da, često''. Hrvatska se po tom parametru našla u crvenom društvu, u kojem su Litva, Letonija, Rumunjska, Srbija i Makedonija. Najlošije je rangirana Albanija, a najbolje su redom Švicarska, Norveška i Nizozemska (grafikon dolje).

Prof. dr. sc. Miroslav Harjaček, dr. med., specijalist pedijatar u KBC-u Sestre milosrdnice koji je radio na više uglednih američkih zdravstvenih institucija, kaže da je problem u tome što smo u Hrvatskoj ''outsourceali'' bolničke liječnike u privatne klinike.

''Kreirali smo kaos i sivu zonu umjesto da smo bolničkim liječnicima, u strogo reguliranim i transparentnim uvjetima, omogućili dopunski rad u matičnim bolnicama. Program Plus (Program Ministarstva zdravstva za smanjenje lista čekanja op.a.) pokazao se vrlo uspješnim u tom smislu'', kaže Harjaček.


Grafikon koji prikazuje odgovore pacijenata na pitanje o dodatnom plaćanju 'ispod stola'

Katastrofalna skrb o starijima

Hrvatska je još lošije rangirana po skrbi o starijima, na 6. mjestu, što je lošije i od Srbije. U tom pogledu našli smo se u društvu Rumunjske, Makedonije, Bugarske, Grčke i Albanije. Ovaj parametar mjeren je brojem smještaja u domovima za umirovljenike na 100.000 stanovnika starijih od 65 godina.

''Općenito, palijativna skrb i briga o starijima nam je rak-rana već godinama, bez sustavnih rješenja. No postoje neke naznake izoliranih pokušaja integrirane palijativne skrbi, primjerice u OB-u Sisak'', komentira Harjaček.


Smještaj za starije

U čemu smo sve loši?

Hrvatska se našla u lošim crvenim skupinama ili na dnu žutih u puno parametara.

Tako smo, primjerice, na 8. mjestu od začelja po udjelu operacija katarakta, na 11. mjestu od začelja po broju bolničkih infekcija superbakterijom MRSA otpornom na antibiotike, 8. najlošiji po preživljavanju raka te 10. po smrtnosti novorođenčadi.

''Smrtnost novorođenčadi nam je postala neprihvatljivo visoka, što upućuje na ozbiljne sustavne probleme u zdravstvu'', kaže Harjaček.

Zanimljivo je da smo predzadnji prema dostupnosti vlastite povijesti bolesti, odmah ispred Albanije. Nismo naročito dobri ni po broju liječnika na 100.000 stanovnika – završili smo na 14. mjestu od začelja.

Premalo liječnika obiteljske medicine

Harjaček smatra da još više zabrinjava visok udio specijalista u odnosu na liječnike primarne zdravstvene zaštite. Naime, u Hrvatskoj je udio liječnika obiteljske medicine tek 17%, dok je prosjek u EU 23%.

“To upućuje da nismo racionalni jer glavninu kazuistike odrađujemo u osam puta skupljem sustavu bolničke zdravstvene zaštite. Iduće godine nastupa regulativa EU-a po kojoj će u obiteljskoj medicini moći raditi samo specijalisti obiteljske medicine, tako da oni koji nemaju specijalizaciju više neće moći biti nosioci timova, čime će se još više narušiti sustav primarne zdravstvene zaštite koji bi ionako trebao rješavati do 80% svih zdravstvenih potreba građana”, upozorava Harjaček.

Po dostupnosti liječenja raka 13. smo od začelja. Također smo završili u povećoj skupini zemalja čija je potrošnja za liječenje u drugim članicama EU-a vrlo niska. Loš pokazatelj, koji je poznat otprije, također je i preživljenje raka – po njemu smo 8. od začelja. Nismo naročito dobri ni po smanjenju godina života uzrokovanom smrtima prije 65. godine – tu smo završili 12. u žutom, okruženi tranzicijskim zemljama. Jako loši 4. smo i po učestalosti visokog tlaka. Po prodaji cigareta po glavi stanovnika smo na 11. mjestu od dna liste. Po tjelesnoj aktivnosti smo na lošem 7. mjestu od začelja. Jako loši 4. smo i po broju smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama.

Posebno je zanimljivo da smo dosta loši po procijepljenosti djece cjepivima za 8 zaraznih dječjih bolesti – završili smo na 12. mjestu od dna liste, a po cijepljenju protiv HPV-a smo 4. od začelja. To najvjerojatnije možemo ponajviše zahvaliti našim antivakcinalistima i vjerskim aktivistima.


Procijepljenost djece

Katastrofalno duge liste čekanja

Posebno loše stojimo kada su u pitanju liste čekanja, na što stručnjaci i bolesnici upozoravaju već dugi niz godina. Tako smo, primjerice, 2. najgori po listama čekanja za CT, slično stojimo i u slučajevima pedijatrijske psihijatrije, dok smo po čekanju na kirurške zahvate na 4. mjestu od začelja.

Harjaček kaže da je jedan od problema to što u Hrvatskoj ne postoji aktivno upravljanje listama čekanja:

''Mi nemamo svima dostupnu nacionalnu lista čekanja niti integraciju e-naručivanja u e-zdravstveni karton dostupan svim dionicima u zdravstvu, od primarne zdravstvene zaštite do bolničke zdravstvene zaštite. Imamo jednostavno prevelik broj uputnica koje sustav ne može apsorbirati. Također, postoji veliko nezadovoljstvo prevelikom udaljenošću zdravstvenih ustanova koja je sedam puta veća od prosjeka EU-a.“

U čemu je sve Hrvatska prosječna i dobra?

Kako smo naglasili u uvodu, Hrvatska nije po svim parametrima završila u problematičnoj crvenoj skupini. U više njih našli smo se negdje u prosjeku, u žutoj skupini, ili među najboljima, u zelenoj.

Primjerice, Hrvatska se našla u sredini po dostupnosti kataloga koji prikazuju ishode različitih medicinskih zahvata. Slično vrijedi za ostvarivanje prava na drugo mišljenje, zatim za dostupnost informacija o tome tko je vjerodostojan liječnik, za mogućnost naručivanja za preglede preko interneta, za dobivanje recepata preko interneta i za dostupnost posjeta liječnicima opće prakse.

No prema Harjačeku, tu je važan problem to što nedostaje integracija e-recepata i e-naručivanja.

Zanimljivo je da smo po konzumaciji alkohola u kategoriji opijanja (binge drinking) među boljim zemljama, 8. od vrha zemalja u kojima se konzumira najmanje alkohola. Po konzumaciji antibiotika smo negdje u prosjeku.

Među najboljima smo po malom broju pobačaja – tu smo u zelenoj skupini s 4. najmanjim brojem pobačaja u Europi. Imamo i prilično malen broj rođenja carskim rezom – tu smo 6. po redu u dobrom društvu skandinavskih zemalja.

Također je dobro to što smo u novom izvješću završili u skupini najboljih zemalja po pokrivenosti zdravstvenih usluga iz javnog zdravstva. No to je rezultat činjenice da nam je zdravstveni sustav tako organiziran, iako je u biti neracionalan i neefikasan.

U vrhu smo samo po transplantacijama

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara