Hrvatski znanstvenici: Otkrili smo kako biti debeo i zdrav

Hrvatski znanstvenici: Otkrili smo kako biti debeo i zdrav
Foto: Genos

HRVATSKI znanstvenik Gordan Lauc, utemeljitelj biotehnološke tvrtke Genos i profesor molekularne biologije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, objavio je zajedno sa suradnicima iz Hrvatske i SAD-a znanstveni rad u vodećem svjetskom časopisu iz područja kardiologije, prema kojem N-acetilmanozamin kao dodatak prehrani smanjuje biološku dob i štiti od razvoja visokog tlaka.

Pojednostavljeno govoreći, ako se rezultati istraživanja provedenih na miševima potvrde i na ljudima, to bi moglo značiti da su Lauc i njegovi suradnici otkrili dodatak prehrani koji će nam omogućiti da se pomlađujemo te da budemo debeli i zdravi. No nije baš sve toliko jednostavno jer miševi nisu ljudi, a dodaci prehrani nisu lijekovi.

Krenimo stoga redom.

Dodatak prehrani uspješno potvrđen na miševima

Studija pod nazivom "Supplementation with the Sialic Acid Precursor N-acetyl-D-Mannosamine Breaks the Link Between Obesity and Hypertension", danas objavljena u časopisu Circulation, pokazala je da regulacija razine sijalinske kiseline na imunoglobulinima štiti pretile miševe od razvoja hipertenzije, odnosno visokog krvnog tlaka.

Istraživanja na miševima proveli su znanstvenici sa sveučilišta UT Southwestern u Teksasu, a istraživači iz Genosa analizirali su glikane kod 3442 ispitanika iz projekta 10.001 Dalmatinac te pokazali da glikani igraju ulogu i u hipertenziji kod ljudi.

Debljina i visoki tlak - epidemija 21. stoljeća

Pretilost i bolesti povezane s povećanom tjelesnom masom poput povišenog krvnog tlaka smatraju se epidemijom 21. stoljeća, a vežu se velikim dijelom za nezdravu prehranu te nedovoljnu tjelesnu aktivnost. Povišeni krvni tlak jedan je od glavnih uzročnika srčanog udara, koronarne bolesti srca te kroničnog oboljenja bubrega pa stoga postoji potreba za jednostavnim, brzim i učinkovitim liječenjem. Kao jedan od glavnih uzroka povišenog krvnog tlaka u pretilih miševa i u ljudi u ovoj je studiji identificirana snižena razina sijalinske kiseline na molekuli imunoglobulina G u krvi.

Znanstvenici iz Genosa već su i ranije utvrdili da su niske razine sijalinske kiseline na imunoglobulinu G povezane s povišenom biološkom dobi u ljudi, koja je ujedno i odraz povećanog rizika od krvožilnih i kroničnih bolesti. Analiza glikana na imunoglobulinu G podloga je Genosovog patentiranog GlycanAge testa biološke dobi koji je već plasiran na globalno tržište putem internacionalne on-line prodaje, dok se analiza odvija u Genosovom laboratoriju u Zagrebu.

Dodaci prehrani uglavnom koriste samo onima koji imaju manjak nečega

Budući da su brojna istraživanja na miševima i dodacima prehrani zapela u primjeni na ljudima, pitali smo Lauca ima li nekih potvrda da bi se otkriće moglo naći u ljekarnama.

"Brojni lijekovi i prehrambeni dodaci koji se danas nalaze u ljekarnama otkriveni su u studijama provedenim na miševima, no to je tek prvi korak u dugotrajnom procesu istraživanja s konačnim ciljem primjene na čovjeka", rekao je za Index šef Genosa.

"Nažalost, za gotovo sve suplemente koji su danas u širokoj primjeni pokazano je da pomažu samo malom broju ljudi, tj. onima koji imaju nedostatak te specifične molekule u tijelu, dok je za veliku većinu ostalih uzimanje suplemenata potpuno nepotrebno, a ponekad čak i štetno. Vrlo vjerojatno će se pokazati da je i s N-acetilmanozaminom situacija slična, tj. da će njegova primjena imati smisla samo kod ljudi koji imaju vrlo nisku razinu sijalinizacije imunoglobulina", pojasnio je.

Što vrijedi za miševe, ne vrijedi nužno za ljude, ali...

Znanstveni tim za sada nema potvrde da isti dodatak djeluje i na ljude, no neki ispitanici uzimali su ga za druge svrhe pa će neke rezultate biti moguće doznati brže nego što bi to bilo moguće da se u istraživanja kreće od nule.

"N-acetilmanozamin trenutno se ne nalazi u slobodnoj prodaji, tako da ne postoje ljudi koji ga uzimaju redovito", kaže Lauc.

"No u SAD-u je provedena jedna klinička studija u kojoj je N-acetilmanozamin kao dodatak prehrani ispitan za neku drugu primjenu. Upravo smo potpisali ugovor o suradnji s Nacionalnim istraživačkim institutom za humani genom SAD-a te ćemo vrlo skoro dobiti uzorke tih ljudi da vidimo kako glikani kod ljudi reagiraju na N-acetilmanozamin", tumači naš znanstvenik.

Ističe da je zahvaljujući izuzetno uspješnom radu u području istraživanja, inovacija i komercijalizacije proizvoda utemeljenih na glikanima, Laboratorij Genos prošli tjedan imenovan jednim od "skrivenih šampiona" istočne, središnje i južne Europe u sklopu evaluacije koju je provela Europska banka za rekonstrukciju i razvoj (eng. The European Bank for Reconstruction and Development - EBRD) u Londonu.

Genos je do sada dobio brojna priznanja

U Genosu napominju da je ta tvrtka jedna od svega nekoliko privatnih znanstvenih institucija u Hrvatskoj te da se ona svojim dosadašnjim radom etablirala kao jedna od najuspješnijih malih znanstvenih institucija ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi.

"Genos je vodeći laboratorij u svijetu za visokoprotočnu analizu glikana. Ugledni časopis The Scientist 2013. godine proglasio ga je najboljim mjestom za rad za istraživače u industriji na svijetu. O izvrsnosti Genosa najbolje svjedoči podatak da je Genos do sada dobio šest projekata iz sedmog okvirnog programa EU-a, šest projekata iz programa Obzor 2020 te tri velika projekta iz strukturnih fondova ukupno u vrijednosti većoj od 150 milijuna kuna. Genos je dio Znanstvenog centra izvrsnosti u personaliziranoj medicini, institucija nositelj Centra kompetencija u molekularnoj dijagnostici te središnji visokoprotočni laboratorij Projekta ljudskog glikoma", poručuju iz Genosa.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara