Hrvatski znanstvenik s Oxforda objasnio zašto donosimo loše odluke

Hrvatski znanstvenik s Oxforda objasnio zašto donosimo loše odluke
Foto: Index

DOKTORAND na britanskom sveučilištu Oxford, Vuk Vuković, na predavanju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) pokušao je dati odgovor na pitanje zašto ljudi, pa čak i stručnjaci, krivo predviđaju i u političkom i u ekonomskom smislu.

Po riječima Vukovića, najbitnije je promijeniti impulzivan i tzv. lijeni način odlučivanja, po kojem se odlučujemo za neki stav, proizvod ili političkog kandidata na prvu loptu.

"Naš mozak je lijen, izbjegava instinktivno napor", naveo je stručnjak, pojašnjavajući da su bolje odluke i predviđanja moguća ako natjeramo ljude na 2. sistem, u kojem se sporije donosi stav o nečem, svjesno umjesto nesvjesno, ne automatski nego uz napor, te komparativno umjesto jednokratno i svakodnevno.

Odnosno, da se ne odlučujemo primjerice za neki proizvod ili političkog kandidata na temelju impulzivne privlačnosti, nego sporije, nakon dužeg informiranja i updateanja najnovijim podacima.

To je tzv. "ažuriranje vjerovanja i konstantno obogaćivanje novim podacima".

U svom predavanju je naglasio kako je za ljude najvažnije, ako žele postati dobri prognostičari, da postanu bayesijanci, prema britanskom prezbiterijanskom svećeniku Thomasu Bayesu iz 18. stoljeća koji je objavio niz radova o filozofiji vjerojatnosti.

Također je citirao J. M. Keynesa: "Ako se činjenice promijene, promijenit ću mišljenje."

Puno krivih predviđanja, čak i od najboljih stručnjaka

Mladi znanstvenik svjetskog glasa, koji je s dvojicom kolega pokrenuo analitičku tvrtku za ispitivanje javnog mnijenja te predviđanje političkih i ekonomskih ishoda, podsjetio je na povijesno loša predviđanja unazad sto godina, pooput onog da automobili nikad neće zamijeniti konje kao prijevozno sredstvo i da televizija, kao ni internet, nikad neće ostvariti bitan tržišni udio.

Također je podsjetio i na neka nedavna predviđanja koja su se pokazala potpuno pogrešnim čak i od najvećih analitičkih tvrtki i znanstvenih ustanova s dugom tradicijom predviđanja, iako se devedesetih godina prošlog stoljeća razvila metodologija istraživanja javnog mnijenja, ali i došlo do zaključka da je nasumični uzorak najbitniji za opipavanje pulsa javnosti.

Njegova tvrtka bila je jedna od rijetkih koja je predvidjela pobjedu Donalda Trumpa u izborima za predsjednika, dok je većina predviđala pobjedu Hilary Clinton. U pravu su bili i u slučaju referenduma za Brexit, za razliku od većine.

Kupnja Mercatora najbolji domaći primjer loše procjene

Prema Vukoviću građani bi se trebali više educirati prije donošenja predviđanja ili odluka u vezi s bilo čim. Jer svakom novom informacijom treba updateati svoja razmišljanja o nečemu.

Mimo predavanja, za Index je kao primjer lošeg odlučivanja i predviđanja komentirao slučaj Agrokora.

"Agrokor i preuzimanje Mercatora je najbolji primjer loše procjene, predviđanja i odluke. Općenito se to događa kod preuzimanja. To je slučaj prevelike samouvjerenosti. Todorić je bio presamouvjeren i preuzimao je pošto-poto. Vidjelo se da je to potpuno pogrešno i odluka je bila loša, nije donijela nikakvu sinergiju, na kraju je sve završilo i njegovim odlaskom", naveo je.

Za njega je i problematičan i trend ulaganja u kriptovalute, nakon što su mediji počeli pisati o basnoslovnim zaradama. "Kriptovalute i pomama za njima također se dogodila nakon objave medija o velikim zaradama. Pokazuje se da treba kupovati kada cijena pada, a ne raste, i obrnuto. Do mjehura dolazi kada je trend suprotan", komentirao je.

Stvorio tvrtku u velikoj Britaniji

Vuković je direktor i suosnivač firme Oraclum Intelligence Systems sa sjedištem u Velikoj Britaniji, a koja za klijente istražuje tko je kupac i kako do njega doći. Naime, s partnerima iz Oracluma je razvio novi način prediktivnog anketiranja koji koristi društvene mreže i machine learning za predviđanje širokog dijapazona društvenih pojava - od izbornih ishoda do motivacije kupaca za kupnjom nekih proizvoda.

U razvijanju inovativne metode, primjerice, savjetovali su se sa psiholozima kako postavljati ljudima pitanja.

"Da se osvijesti da donosimo odluke sa što manjom podložnošću predrasudama. Da način na koji se donose zaključci o nečemu automatski - nije baš najbolji. Kako smo mi kao firma to implementirali i zaobišli", naveo je za Index, ukratko opisujući prednosti razvijanja njihove metode.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara