PRED Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu u ponedjeljak je počelo suđenje u postupku pokrenutom 1993. tužbom Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid, kao prvi proces takve vrste pred najvišim sudskim tijelom UN-a.

Predsjednica suda, britanska sutkinja Rosalyn Higgins koja je nadležna za predmet, na početku je sažeto prikazala složenu procesnu povijest spora između BiH i SCG i predstavila raspored iznošenja usmenih argumenata i saslušanja svjedoka i vještaka, koji će ukupno trajati deset tjedana, do 9. svibnja.

Ovdje smo jer su vlasti u Beogradu povele nesrpsko stanovništvo BiH na put u pakao, posut mrtvima, uništavanjem obitelji, vjerskih objekata, imovine, kuća, gradova i sela, svih uvjeta za život, rekao je u uvodnoj riječi pravni zastupnik BiH Sakib Softić.

Argumenti koje će pred sudom iznijeti BiH vodit će zaključku da je SCG prekršila Konvenciju UN o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida i druge međunarodne norme, rekao je Softić.

Za 13 godišnje razdoblje od podnošenja tužbe do suđenja okrivio je taktiku odugovlačenje SCG. Također je upozorio da je u SCG prisutno negiranje zločina u BiH, uključujući i Srebrenicu, što je po njemu i dio strategije obrane SCG u sporu.

BiH po njegovim riječima ne traži kažnjavanje pojedinaca, već u interesu izliječenja ratnih rana traži odštetu za žrtve etničkog čišćenja koje je u BiH bilo istovjetno genocidu.

Naglasio je kako ostvarenje pravde u sporu pred ICJ-om ima ogromnu važnost za njegovu zemlju, za državu BiH i njezine građane. Razorni val nasilja koji je 1992. zahvatio BiH usporedio je s tsunamijem, ističući da su zločini i progon nesrpskog stanovništva, potaknuti iz Beograda, uništili sam multietnički karakter BiH, mladost nekoliko njezinih generacija i veliki dio njezinog nesrpskog stanovništva.

Mir i sigurnost ne mogu se uspostaviti bez izvršenja pravde, kazao je Softić.

Drugi zastupnik BiH, Phon van den Biesen, najavio je da se idućih tjedna neće raditi o ugodnom iznošenju argumenata pred sudom, već će biti riječi o dugotrajnom, odvratnom, genocidnom napadu protiv ljudi čija je jedina greška bila što nisu Srbi.

Kazao je kako je cilj srpske agresije u BiH bio da se u cijelosti ili djelomice uništi vjerski ili etnički određena skupina ljudi, što je definicija genocida iz Konvencije UN-a.

Od 15 sudaca ICJ-a zatražio je da oružani, genocidni sukob u BiH sagledavaju u cijelosti, te najavio da će optužba na taj način iznositi argumente. Također je najavio da će optužba u sporu koristiti tisuće dokaza i presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), posebno dokaze tužitelja ICTY-a u postupcima protiv optuženih iz SCG i njihovih suučesnika iz RS.

Ne samo ljudi u BiH nego i ljudi svijeta imaju pravo vidjeti da pravda djeluje i da će se pružiti zadovoljština žrtvama grubog kršenja međunarodnih normi, kazao je Van den Biesen.

On je također kritizirao taktiku odugovlačenja SCG u sporu pred ICJ-om, a protutužbu za genocid nad bosanskim Srbima koju je Beograd podnio 1997. a povukao 2001., nazvao je uvredljivom.

Najavio je da će u dokazivanju odgovornosti SCG za genocid dokazivati kako je pripreman i provođen koncept Velike Srbije ne samo u BiH, već i u ratovima u Hrvatskoj i na Kosovu.

Govoreći o okupaciji jedne trećine teritorija Hrvatske 1991-95. on je citirao navode iz presude ICTY-a Milanu Babiću, posebno dijelove o sudjelovanju snaga iz Srbije u progonu Hrvata.

Tijekom 13 godina koliko je proteklo od podnošenja tužbe 20. ožujka 1993. do glavne rasprave, zastupnici tužitelja i tuženog su u dva kruga iznosili pisane argumente u sporu, a SCG je gotovo cijelo vrijeme nastojala osporiti nadležnost ICJ-a za tužbu. Iako se sud 1996. proglasio nadležnim, SCG i dalje osporava njegovu nadležnost s čime će nastaviti i na suđenju.

Uoči početka suđenja ispred UN-ove Palače mira u Den Haagu, sjedištu ICJ-a, okupilo se stotinjak prosvjednika iz BiH, uključujući i žene iz Srebrenice, te građana BiH iz Nizozemske i Njemačke koji su transparentima i zastavama BiH došli izraziti podršku tužbi svoje zemlje.

Republika Hrvatska je 2. srpnja 1999. također podnijela tužbu za genocid protiv Srbije i Gore Gore pred ICJ-em. U tom predmetu, koji se po nizu elemenata razlikuje od tužbe BiH, ICJ još nije donio odluku o svojoj nadležnosti. Početak suđenja u predmetu BiH protiv SCG danas je u Palači mira pratio i hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Frane Krnić.

ICJ je osnovan 1946. kao najviše sudsko tijelo UN-a zaduženo za rješavanje pravnih sporova među državama i davanje mišljenja međunarodnim organizacijama i agencijama. Čini ga 15 sudaca, koje Vijeće sigurnosti UN-a svake tri godine bira na devetogodišnji mandat. Uoči početka suđenja u predmetu BiH-SCG četiri nova suca položila su svečanu prisegu.