UDAR koronakrize brojne je djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu bacio na koljena, no sektor informacijske i komunikacijske tehnologije upravo je u krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa doživio uzlet.

Zaključak je to koji proizlazi iz podataka europske i nacionalne statistike, kao i HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT). Prema tim podacima, ICT sektor u mnogočemu je već premašio u Hrvatskoj tradicionalno jake industrije, poput prehrambene i metaloprerađivačke, a značaj tog sektora sve više se približava i turizmu, posebno u ovoj "korona-godini", u kojoj je turistički promet znatno smanjen u odnosu na ranije godine. 

ICT sektor je već po mnogočemu premašio tradicionalne industrije u Hrvatskoj

Podaci HUP-ova ICT udruženja, primjerice, pokazuju da je ICT sektor već u prošloj, pretkriznoj godini po prihodima i izvozu premašio prehrambenu i metalnu industriju u Hrvatskoj. Naime, ukupni prihodi tvrtki iz ICT sektora lani su dosegli 41.1 milijardu kuna, dok su prihodi prehrambene industrije iznosili 36.6 milijardi, a metalne industrije 19.5 milijardi kuna. Izvoz ICT sektora u 2019. godini vrijedio je oko 9.6 milijardi kuna, dok je izvoz prehrambene industrije, pokazuju podaci HUP-ICT-ja, iznosio 6.4 milijarde kuna, a metalne industrije 9.1 milijardu kuna. 

No ono u čemu ICT sektor prednjači svakako je dodana vrijednost koja je kod drugih industrijskih grana znatno manja nego kod ICT-ja. Tako je dodana vrijednost u ICT sektoru lani iznosila oko 17.9 milijardi kuna, dok je u prehrambenoj industriji iznosila 8.6 milijardi, a u metalnoj industriji 7.8 milijardi kuna. 

Proteklih se godina značajno povećala i zaposlenost u ICT sektoru. U 2016. godini taj je sektor zapošljavao 33.181 radnika, a do kraja prošle godine broj zaposlenih u njemu je narastao na 41.437. U prehrambenoj industriji lani je, prema podacima HUP-ICT-ja, radilo 45.926 radnika, što je nešto više nego u ICT sektoru, a u metalnoj industriji 37.848, znatno manje nego u ICT-ju. Procjene govore da bi ICT sektor u Hrvatskoj u 2025. godini trebao zapošljavati oko 55.000 radnika. 

Tehnološki sektor raste i u koronakrizi

Trend rasta tog sektora nastavljen je i u ovoj godini. Dopredsjednik HUP-ICT-ja Hrvoje Balen kaže da se u ovoj godini u ICT sektoru očekuje rast broja zaposlenih za tri do pet posto, što znači da će se i u koronakrizi u sektoru visokih tehnologija u Hrvatskoj otvoriti oko 2000 novih radnih mjesta. 

"ICT sektor u Hrvatskoj raste iz godine u godinu. Koronakriza je svakako potakla rast tog sektora jer se puno toga u životu i radu preselilo online", ocjenjuje za Index Balen.

Rast ICT sektora u koronakrizi - ili, preciznije, njegova telekomunikacijskog dijela - pokazuju i novi podaci Eurostata. Eurostatističari ističu kako su mjere zaštite od koronavirusa potakle zaposlenost u telekomunikacijskom sektoru. Njihovi podaci za prvo i drugo ovogodišnje tromjesečje pokazuju da je broj zaposlenih u telekomunikacijama u EU porastao s nešto više od 822.000, koliko ih je bilo na kraju prošle godine, na preko 1.04 milijuna sredinom ove godine. Broj zaposlenih u telekomunikacijama u EU je u prva dva ovogodišnja kvartala snažno porastao, zaključuju eurostatističari. 

Telekomunikacije povećavaju broj zaposlenih

I Hrvatska je, prema podacima Eurostata, u ovoj godini zabilježila zamjetan rast broja zaposlenih u telekomunikacijama. Naime, podaci Eurostata pokazuju da je broj zaposlenih u telekomunikacijskom sektoru u Hrvatskoj na kraju prvog polugodišta ove godine iznosio 13.800, dok je potkraj prošle godine u toj djelatnosti radilo 12.400 radnika. Posebno velik rast, proizlazi iz podataka eurostatističara, zabilježen je u drugom tromjesečju, dobar dio kojeg smo, kao i najveći dio EU, proveli u lockdownu.

Balen ističe da su podaci o broju zaposlenih u telekomunikacijama kojima raspolaže HUP-ICT nešto skromniji od onih koje prikazuje Eurostat. Stoga se može postaviti pitanje obuhvata, odnosno koga sve eurostatističari računaju kao zaposlene u telekomunikacijskom sektoru. Ovdje, međutim, valja naglasiti kako je dobar dio zaposlenih u ICT sektoru, pa tako i u telekomunikacijama, samozaposlen ili, pak, radi na studentskim ili nekim drugim labavijim ugovorima. Ipak, trend rasta broja zaposlenih u telekomunikacijama, kaže Balen, pokazuju i podaci HUP-ICT-ja. 

Očekuju veći angažman države

Unatoč tome, u ICT sektoru smatraju da bi država trebala više poduprijeti razvoj te djelatnosti. Balen kaže kako u tom sektoru podržavaju poreznu reformu koja će smanjiti porezno opterećenje dohodaka, ali žele i da se ICT sektor proglasi jednom od strateških djelatnosti, kao i da se značajno povećaju sredstva koja EU izdvaja za istraživanje i razvoj. 

"Gledajući što rade ostale članice, evidentno je da su svi značajno više i otvorenije EU sredstva ulagali upravo u istraživanje i razvoj te time podizali konkurentnost malih, srednjih, pa i velikih tvrtki. U konačnici, uz porezne reforme i daljnje snižavanje opterećenja na rad, ogromnu ulogu će imati odluke kako raspodijeliti 24 milijarde eura", zaključuje Balen.