Foto:123rf/Pixsell/Željko Lukunić

NAKON što je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa izreklo najveću moguću zakonom propisanu sankciju od 40.000 kuna Milanu Bandiću, kod zagrebačkog gradonačelnika, ali i njegova odvjetnika Marijana Hanžekovića, nastupila je nervozna reakcija, slična onoj kada je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nedavno optužila Daliju Orešković da protiv nje vodi osobni rat.

>> IMAMO DOKUMENT Bandić je dužan gotovo 18 milijuna kuna poreza

>> Bandić najavio tužbu protiv Indexa jer smo otkrili da je dužan 18 milijuna kuna poreza

>> HANŽEKOVIĆ BRANI BANDIĆA ZBOG DUGA OD 18 MILIJUNA KUNA "U pitanje se dovodi njegova egzistencija"

>> Bandić primao donacije i nakon predsjedničke kampanje, kažnjen najstrožom kaznom

>> ISTRAGA ZBOG SUKOBA INTERESA Hanžeković Bandiću platio jamčevinu, a ovaj mu osigurao poslove

Za razliku od predsjednice, Bandić ima malo više 17,5 milijuna razloga za nervozu jer oni mogu dovesti do njegovog konačnog pada. Naime, nakon USKOK-a, Ministarstva financija, Porezne uprave, sada je i Povjerenstva jasno utvrdilo da je Bandić muljao s donacijama koje je primao na svoj račun nakon završetka predsjedničke kampanje. Njegov odvjetnik, vlasnik Jutarnjeg lista, i dalje tvrdi da to nije tema te da se o Bandiću ne smije pisati dok "institucije rade svoj posao".

No, krenimo redom.

I Povjerenstvo kaznilo Bandića za donacije

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa prije par je tjedana kaznilo Bandića jer je primao donacije i nakon završetka izborne kampanje za predsjedničke izbore (2009.) te je tijekom 2011. i 2012. primio ukupno više od 24,7 milijuna kuna. Donacije su stigle nakon završnog izvješća Državnog izbornog povjerenstva. Bandić je tako povrijedio odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Posebno je zanimljivo, ističe Povjerenstvo, kako su deseci fizičkih osoba donirali po 90.000 kuna, a iznos je veći od njihovih godišnjih neto primanja pa je teško povjerovati da se nije radilo o organiziranoj akciji. No, nije Povjerenstvo jedino utvrdilo muljažu i kaznilo Bandića najvećom mogućom kaznom, već je to prije njih utvrdilo i Ministarstvo financija, točnije Porezna uprava, koja od Bandića zahtjeva plaćanje poreza u visini od 17,5 milijuna kuna.

Prije Povjerenstva kaznilo ga i Ministarstvo financija

Priču o Bandićevom poreznom dugu otkrio je Index u lipnju ove godine u serijalu članaka o Bandićevom poreznom dugu. Dug je utvrdila Porezna uprava u rješenju Ministarstva financija, a riječ je o drugostupanjskom upravnom postupku.

Da se Bandić pred same izbore ne pojavi na famoznoj poreznoj listi srama, pobrinuo se njegov odvjetnik Marijan Hanžeković. Naime, Upravni sud neuobičajenom je brzinom, u samo tjedan dana nakon podnesene tužbe, dozvolio "odgodni učinak tužbe do okončanja upravnog spora".

To znači da država neće utjerivati utvrđeni porezni dug od Bandića sve dok on ne iskoristi sva prava žalbe, odnosno, dok se u potpunosti ne okonča cijeli postupak. Taj postupak je, što se tiče Porezne uprave, okončan, a Bandiću ostaje tek žaliti se na sudovima.

Bandiću donirali više novca nego što ga imaju

Objavili smo tada kako je Bandić, nakon završetka predizborne kampanje za predsjednika 2009. godine, i dalje nastavljao primati novac na žiro-račun koji je otvoren u svrhu predsjedničkih izbora. Tako je u 2010. godini Bandić primio 5,4 milijuna kuna, u 2011. godini 14,1 milijun kuna i u 2012. godini 5,2 milijuna kuna.

Ministarstvo financija, odnosno Porezni nadzor, utvrdilo je kako je Bandić primao uplate od ljudi čiji je godišnji dohodak manji od uplate Bandiću te kako se radi o ljudima koji su zaposleni u gradskim i državnim institucijama.

"Utvrdilo se da se radi o građanima koji su zaposlenici gradskih ili državnih institucija koji su u jednom mjesecu donirali više novca od ostvarenog vlastitog godišnjeg dohotka te kako su donacije izvršene nekoliko mjeseci nakon što je novoizabrani predsjednik stupio na dužnost", stoji u Rješenju Ministarstva financija.

Tko je i kako trošio novac?

Porezni nadzor utvrdio je kako je novac s Bandićeva računa, za koji je on tvrdio da je strogo namjenski za potrebe kampanje, završavao dijelom i za podmirivanja troškova osobne potrošnje članova obitelji.

No Bandićeva obitelj u prvostupanjskom postupku tvrdila da je da su trošili novac od vlastitih izvora rada i obiteljskog naslijeđa, da bi naknadno promijenili iskaz te tvrdili kako su se morali zadužiti kod jedne fizičke osobe te da su zapravo trošili novac od pozajmice.

"Odredbama Zakona o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Hrvatske i Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata nije postojala zabrana primanja donacija nakon završetka izborne promidžbe i obveza vraćanja donacije donatoru. Smatramo da je ove uplate potrebno tumačiti kao donirana sredstva za zatvaranje troškova iz prethodno održane kampanje", tvrdili su Bandićevi branitelji u žalbi Ministarstvu financija. No drugostupanjsko tijelo tu je žalbu kao i ostale primjedbe na postupak Poreznog nadzora odbio.

Ne spominjite Bandića dok "institucije rade svoj posao"

Nakon što smo objavili serijal članaka o poreznom dugu Milana Bandića, odvjetnik Marijan Hanžeković zaprijetio je tužbom, tvrdeći kako nismo smjeli objaviti taj podatak.

Bandića je prošlog tjedna pred Povjerenstvom također branio ured Marijana Hanžekovića, a obrana je bila slična. Ne smije se o Bandiću ni pisati niti ga kažnjavati dok "institucije rade svoj posao".

Bandićeva pravna zastupnica Ksenija Vržina iz odvjetničkog društva Hanžeković i partneri tako je odbacila navode Povjerenstva ustvrdivši kako se zaključci povjerenstva temelje na nepravomoćnim odlukama upravnih tijela i kako su samim time neosnovani. Povjerenstvo se čini kao produžena ruka USKOK-a i narušava načelo presumpcije nevinosti, ustvrdila je te dodala kako njezin klijent ostaje kod pisanog očitovanja i da donirana sredstva nije koristio za osobne potrebe.

Hanžekovićev interes

Bandić sada ima na leđima i USKOK, Poreznu upravu, Ministarstvo financija, ali i odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa po istoj stvari, a čini se da sve optužuje za zavjeru protiv njega.  Bandić u tom ratu može računati na odvjetnika Hanžekovića, inače vlasnika Jutarnji list, no sada je sam odvjetnik zbog poslova s Bandićem došao u fokus istrage.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokrenulo je tako postupak i protiv zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, smatrajući da bi mogao biti u sukobu interesa zbog angažmana odvjetničkog društva Hanžeković koje mu je platilo jamstvo za izlazak na slobodu od 15 milijuna kuna.

Zagrebački gradonačelnik je 19. rujna 2014. osobno potpisivao odluku o odabiru odvjetničkog društva Hanžeković i partneri za Zagrebački holding, Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo, Vodoopskrbu i odvodnju i Gradsku plinaru Zagreb Opskrba. 

Čini se da se priča o Bandićevim milijunskim donacijama primiče samom kraju, no sada je samo pitanje tko će sve pasti sa zagrebačkim gradonačelnikom.