Imamo dokumente Porezne: Ovo su sumnjive milijunske transakcije Vase Brkića

Imamo dokumente Porezne: Ovo su sumnjive milijunske transakcije Vase Brkića
Foto: Index, Hina

INDEX danas otkriva dosad nepoznate informacije o financijama drugog čovjeka HDZ-a Milijana Brkića.

Naime, kako smo doznali, poreznici su 2014. godine ispitivali Brkićevo bogaćenje od 2005. do 2012. godine, a u izvještaju koji su napravili o njemu i njegovim prihodima ima vrlo zanimljivih i sumnjivih transakcija. 

Ušteđevina od pola milijuna kuna - dar sa svadbe i pokloni roditelja te rodbine

Na samom početku tog dokumenta spominje se Brkićeva ušteđevina od pola milijuna kuna koju je imao već u 2005. godini. Kako, pitali su ga poreznici? Pa, darovi sa svadbe i pokloni roditelja i rodbine, odgovorio im je danas drugi čovjek HDZ-a.

Digao milijun kuna kredita s plaćom od 9 tisuća kuna za kupnju dionica Plive

Prema tim dokumentima koje smo analizirali, Brkić je 2006. godine kao činovnik u SOA-i s tada prosječnom mjesečnom plaćom od oko 9 tisuća kuna uzeo kredit od milijun kuna kod Karlovačke banke.

Dan kasnije, 31. svibnja 2006. godine, s kreditom od milijun kuna Brkić je kupio dionice Plive u iznosu od 1.016.600 kuna! Toga dana jedna dionica vrijedila je 596 kuna. Nešto više od mjesec dana kasnije, točnije 6. srpnja, te iste dionice prodaje za iznos od 1.283.032 kune. Dionica je tog dana bila na razini od 768 kuna.

U samo mjesec dana, Brkić je tako na mešetarenju na burzi zaradio 266.432 kune! Kako je Brkić, koji je u to vrijeme bio zamjenik načelnika odjela SOA-e za unutarnju kontrolu, znao da treba toliko riskirati i sve uložiti u dionice Plive, ostaje upitno, kao i kako je mogao dobiti tako veliki kredit.

Kupio vrijednosnice male tvrtke za pola milijuna kuna

Nije to jedino Brkićevo sumnjivo mešetarenje na burzi. Brkić, točnije njegova supruga, kupila je za pola milijuna kuna dionice privatne brokerske tvrtke. Ta će tvrtka ubrzo nakon toga biti pripojena, pogađate - Karlovačkoj banci. No, krenimo redom.

Brkićev uspon počinje 2000. godine

Brkić je u Domovinskom ratu bio pripadnik MUP-a, točnije član Alfa, specijalne policijske jedinice. Politička karijera kreće mu od 2000. godine, kada se kao zapovjednik specijalaca upisuje u HDZ, a s 33 godine odlazi u mirovinu.

U mirovini je radio kao vozač oftalmologa Nikice Gabrića, a onda ga iz zaborava izvlači Tomislav Karamarko s pozivom u Sigurnosno-obavještajnu agenciju (SOA) gdje je počeo raditi 2005. godine. Iz SOA-e će se Brkić ubrzo, 2008. godine, prebaciti u policiju i to kao zamjenik ravnatelja policije Vladimira Fabera. Iako je tada imao tek završenu srednju školu, Brkić je do 2012. godine bio zadužen za specijalnu i krim-policiju te za Centar za forenzička pitanja.

2011. iz policije seli u sabor

U prosincu 2011. godine ulazi u sabor, a glavni tajnik HDZ-a postao je u svibnju 2012., nakon što je Karamarko izabran za predsjednika stranke.

USKOK zatražio provjeru porijekla imovine

Brkićeve financije, sumnjive pozajmice, bile su predmet izvida USKOK-a koji je od Porezne uprave 2014. godine zatražio provjeru porijekla imovine Milijana Brkića i njegove tadašnje supruge Karmen. Naime, Brkićeva imovinska kartica otkrila je nesrazmjer primanja tadašnjeg zastupnika HDZ-a s nevjerojatnim ratama po više kredita. Gotovo da im ništa, nakon otplate kredita, nije ostajalo za život. 

No, poreznici su na kraju utvrdili kako u Brkićevom nevjerojatnom bogaćenju nema ništa sporno, no čini se da su se neke stvari ipak namjerno ili ne preskakale.

Brkić je tako tvrdio da je još 2005. godine imao ušteđevinu tešku pola milijuna kuna i to u gotovini. Poreznicima je objasnio, a u što su mu i povjerovali, da je riječ o poklonima sa svadbe te poklonima njegove rodbine i obitelji te da je nešto od nesamostalnog rada. Bila jer riječ o 350 tisuća kuna i 20 tisuća eura u gotovini. Tada, u 2005. godini, kada je kod sebe imao pola milijuna kuna ušteđevine u gotovini, radio je kao vozač za Polikliniku Svjetlost. Njegov honorar je navodno bio oko 5 tisuća kuna.

U SOA-u, kao što smo napisali u uvodu, prešao je te 2005. godine, a Brkićeva neto plaća u prosjeku je iznosila 9.954 kune mjesečno. Od 2008., kada prelazi u MUP na mjesto zamjenika glavnog ravnatelja, prosječna mjesečna neto plaća iznosila mu je oko 18.709 kuna.

2003. - Prvi kredit tek sitnica od 85 tisuća kuna

Prvi gotovinski kredit od 85 tisuća kuna Brkići su podigli 2003. godine kod Erste banke, a onda kreću oni sumnjivi krediti kod Karlovačke banke, o čemu se već nešto prije znalo u javnosti.

Ožujak 2006. - Kredit od 882 tisuće kuna

Prvi kredit iznosio je 882 tisuće kuna i podignut je u ožujku 2006. godine. Brkići su 2006. godine imali zajedno oko 11 tisuća kuna primanja mjesečno te stan od 80 kvadrata koji će biti prodan 2010. godine. Datum isteka tog kredita trebao je biti u travnju 2031. godine, no Brkić ga je isplatio već sljedeće godine. Točnije, u studenom 2007. godine.

Svibanj 2006. - Kredit od 998 tisuća kuna

Još dok je taj kredit bio aktivan, u 2006. godini, znači samo dva mjeseca kasnije, od Karlovačke banke uzet će još jedan kredit i to od 998.000 kuna koji će biti iskorišten za kupovinu dionica Plive! Kredit je uzet s rokom otplate u tri mjeseca, a vraćen je 7. srpnja nakon što je dan prije zaradio na dionicama Plive.

Kako je službenik SOA mogao dobiti dva kredita u tako velikim iznosima u samo dva mjeseca, ostaje veliko pitanje na koje nije htjela 2014. odgovarati ni Porezna uprava, a ni USKOK koji je od Porezne uprave zatražio provjeru Brkićeve imovine! Ostaje pitanje koliko je Brkić u to vrijeme bio upoznat s planovima oko prodaje Plive, jer na vrtoglavom rastu dionica mnogi su zaradili, a sada je poznato da je među njima i čovjek koji je imao pristup povjerljivim informacijama i bio blizak sa Sanaderom koji je dogovarao prodaju Plive.

Rujan 2007. - 114 tisuća kuna kredita

No, vratimo se na kredite. U rujnu 2007. godine, dok još na "leđima" imaju kredit Karlovačke banke iz ožujka 2006. godine težak 882 tisuće kuna, Milijan Brkić opet podiže kredit, a ovog puta kod Štedbanke za iznos od 114 tisuća kuna za kupnju vrijednosnih papira, koji je otplaćen 2010. godine.

Studeni 2007. - Kredit od 4,1 milijun kuna

No, nije tu kraj. Tu je sada već peti kredit koji u studenom 2007. godine podiže njegova supruga Karmen od 4,1 milijun kuna, a u svrhu kupnje stambenog prostora i to gotovinskom isplatom.

Travanj 2008. - Kredit od 1,4 milijuna kuna

Šesti kredit podignut je kod Privredne banke u travnju 2008. godine u vrijednosti od 1,4 milijuna kuna. Opet je riječ o stambenom kreditu, a godišnje su Brkići za taj kredit otplaćivali oko 65 tisuća kuna, odnosno rata je iznosila oko 740 eura mjesečno.

Studeni 2009. - Kredit od 44 tisuće kuna

Sedmi kredit Brkić podiže u studenom 2009. godini kod Štedbanke i to u visini od 44.645 kuna. U 2010. godini izdvojio je za rate tog kredita 11.554 kune.

U 2011. godini, što je Brkićeva posljednja godina u MUP-u, primao je prosječni mjesečni neto iznos od 24.393 kune. Kao zastupnik, u 2012. godini primao je 17.338 kuna mjesečno. Zašto je dizao tolike kredite, kako ih je uopće dobivao i kako ih je vraćao, zasad ostaje nepoznanica.

Sumnjiva pozajmica i kupnja vrijednosnica

Osim kredita, tu su i pozajmice. Ante Gašpar posudio mu je u rujnu 2007. godine 571.350 kuna na rok od dvije godine za kupnju dionica Karlovačke banke. Prema zabilješci, Brkić do 2014. godine nije vratio tu pozajmicu, a taj podatak i dalje stoji i u aktualnoj imovinskoj kartici potpredsjednika sabora Milijana Brkića.

No, uočili smo kako je te 2007. godine Karmen Brkić, supruga Milijana Brkića, kupila vrijednosnice brokerske tvrtke Era Kapital u vrijednosti od pola milijuna kuna! Osnivač Era Kapitala je - Ante Gašpar.

Era Kapitalu Hanfa je 2009. godine oduzela dozvolu za rad i to na njihov vlastiti zahtjev jer se spojila s Karlovačkom bankom. Čini se da i to pokazuje vezu Karlovačke banke i obitelj Brkić.

"S obzirom na to da nam je Karlovačka banka bila i partner, to je bio i logičan potez, jer banka ima infrastrukturu, klijente, a i kapital", stajalo je u službenoj izjavi Era Kapitala. Ovdje, napomenimo i to, nije bila riječ o klasičnom spajanju, nego se Era kapital preregistrirao, a sav portfelj prebačen je u Karlovačku banku.

Za bratske pozajmice dokaz je ugovor, ali ne i transakcija

No, nije ni to jedina pozajmica. U studenom 2010. godine, kako bi opravdao svoja financijska sredstva, Milijan je tvrdio kako je posudio novac od brata Joze, i to 250 tisuća kuna. U travnju 2011. godini opet posuđuje od brata Joze i to milijun kuna u gotovini na rok od pet godina.

Ono što upada u oči je činjenica da je Brkić poreznicima dao ugovore o zajmu s bratom koji je tada bio Australiji. No, nije dao dokaze, odnosno oni nisu prezentirani u spisu da je novac zaista i uplaćen. Naime, Milijan Brkić tvrdio je poreznicima da je njegov brat Jozo iz Australije, koji je tada živio u predgrađu Sydneyja, u Edensor Parku, novac dao na ruke, odnosno u gotovini. Kako je Jozo iz Australije prebacio Milijanu prvo 250 tisuća, a onda i milijun kuna u gotovini, nije poznato iz spisa Porezne uprave.

Kupio dva stana i spojio ih u jedan

Naglasimo kako je Brkić već od prije imao stan u Zagrebu od 83 kvadrata na adresi Ivane Brlić Mažuranić koji je otkupio od MUP-a. Taj stan prodat će u svibnju 2012. godine za 810 tisuća kuna.

Brkići su 2008. godine kupili zemljište u Svetom Roku, a u veljači 2008. godine čak dva stana. Dvosobni stan od 56 kvadrata te četverosobni stan od 86 kvadrata na adresi Pavlenski put u Zagrebu. Za ta dva stana Brkić je platio 1,7 milijuna kuna. Brkić u imovinskoj kartici iz 2014. godine spominje stan od 143 kvadrata što odgovara zbroju ovih dvaju stanova. Iako je iz javno dostupnih izvora poznato i kako je Brkić kupovao automobile, njih nema u izvješću Porezne uprave.

Pozvali se na poreznu tajnu

No, da se vratimo na istragu iz 2014. godine koja je završila povoljno po Brkića. Naime, poreznici te godine, dok je na čelu Ministarstva financija još bio Slavko Linić, kod Brkića nisu našli ništa posebno sumnjivo. Uskok je dobio rješenje Porezne uprave u kojem je stajalo da su Milijan i Karmen Brkić od 2005. do 2012. godine imali više primitaka, dokazanih izvora sredstava od izdataka. I sve je bilo čisto.

"O utvrđenim činjenicama i poduzetim mjerama ne možemo vam dostaviti daljnje informacije zbog primjene odredbi članka 8. Općeg poreznog zakona prema kojoj je porezno tijelo dužno čuvati kao poreznu tajnu sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku i sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže", stoji u odgovoru Porezne uprave na upit Indexa o detaljima Brkićeva spisa.

Naglasimo kako se Brkiće istraživalo i u kontekstu afere Karlovačka banka, no nije ih se procesuiralo. Nedavno je počelo i suđenje za nezakonito plasiranje više od 280 milijuna kuna iz Karlovačke banke, a upravo je u srijedu svjedočio Jozo Brkić, koji se prisjetio da ga je brat Milijan Brkić, tada dužnosnik SOA-e, 2006. ili 2007. pozvao da se uključi u Opatovina projekt, tvrtku iza koje je stajao optuženi Petar Šola.

Suđenje za Karlovačku banku

Svjedočeći na sudu, Brkić se prisjetio da ga je 2006. ili 2007. nazvao brat i pitao je li zainteresiran za građevinski projekt u Zagrebu iza kojega stoji Petar Šola. "Brat mi je rekao da bih za papire trebao dati oko 1400 kuna i osnovati tvrtku. Meni to tada nije bilo zgodno pa sam ga pitao zašto je on ne bi osnovao. Milijan mi je objasnio da je to njemu nezgodno zbog funkcija koje obnaša pa sam predložio da se firma osnuje na ime moje nevjeste, Milijanove supruge Karmen", posvjedočio je Brkić.

Kazao je i da je bio spreman uložiti "dva do tri milijuna" s još nekim investitorima, ali se na kraju zbog recesije od svega odustalo. Dodao je i da je zarada trebala biti veća nego u Australiji gdje je ranije živio.

O sudjelovanju supruge Milijana Brkića, tadašnjeg pomoćnika ravnatelja SOA-e, u poslovima povezanima s Karlovačkom bankom, u medijima se počelo govoriti neposredno nakon pokretanja istrage u tom slučaju. Osim Brkićeve supruge, osnivački udio od 1400 kuna je dala i Marija Jurčević, supruga još jednog pomoćnika ravnatelja SOA-e, onog za pravne materijalne i kadrovsko-financijske poslove, Josipa Jurčevića.

Brkić i Jurčević bili su drugi i treći najviše rangirani službenici SOA-e u vrijeme dok je dužnost ravnatelja obnašao Tomislav Karamarko.

Nedugo nakon što je Opatovina projekt dobila milijunski bankarski zajam, supruge tadašnjih pomoćnika ravnatelja SOA-e svoj su udio prodale Šoli. Brkić je kasnije u medijima iznosio da je njegova supruga "samo kratkotrajno ušla u vlasničku strukturu jer mu je brat bio u Australiji".

Pokušali smo doći do Brkića, no on nam se na mobitel ne javlja već danima.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara