Index doznaje: Otkriveno je 75 lažnih diploma, a to je tek vrh ledene sante

Index doznaje: Otkriveno je 75 lažnih diploma, a to je tek vrh ledene sante
Foto/montaža: Index/123rf

OTKRIĆE 19 lažnih diploma u resoru Ministarstva obrazovanja te val otkaza u kojem je u siječnju i veljači iz škola otišlo čak 222 nastavnika više nego u istom razdoblju prošle godine, što neki sindikalni čelnici povezuju s pokrenutim provjerama diploma, ponukali su ministricu Blaženku Divjak da poruči kako i te isprave treba provjeriti, ali i da je došlo vrijeme da se fokus okrene od obrazovanja prema drugim državnim resorima.

"Problem je da sada i ostali sustavi trebaju jednako tako raditi da se ne dogodi da netko ima lažnu diplomu i da se zaposli negdje drugdje", rekla je Divjak.

75 lažnih diploma u javnom i državnom sektoru

Potaknuti tim riječima, ali i nedavnim slučajem otkrivanja lažne medicinske sestre u Obrovcu, pokušali smo doznati što po tom pitanju rade i što su otkrila druga ministarstva.

Ne treba posebno isticati da lažne diplome u javnom i državnom sektoru onemogućavaju ljudima koji imaju potrebne kvalifikacije da nađu radno mjesto. One također omogućavaju prevarantima da primaju veće plaće s koeficijentima koje ne zaslužuju. Konačno, mogućnost zapošljavanja s lažnim diplomama u javnosti pojačava osjećaj beznađa zbog opće percepcije da se zaposlenja u Hrvatskoj uglavnom dobivaju preko veze, a ne ozbiljnim trudom i zaslugama.

Ukratko, prema podacima koje smo uspjeli prikupiti, mogli bismo zaključiti da je do sada, ako uključimo i odgojno-obrazovne ustanove, državna i pravosudna tijela, sve općine, gradove i županije, ukupno otkriveno 75 lažnih diploma i svjedodžbi.

Veliki dijelovi državnih i javnih službi nisu pokriveni provjerama

No to nije konačna brojka jer je proces provjere još u tijeku, a uz to treba imati na umu da ga nisu prošli brojni dijelovi državnog i javnog sektora u kojima je ukupno zaposleno više od 232.000 ljudi.

Naime, u komunikaciji s glasnogovornicima ministarstava doznali smo da slika nije i ne može biti jasna i jednostavna iz više razloga.

Prvi problem leži u tome što proces provjere još nije dovršen, iako bi uskoro trebao biti - neka su ministarstva u tome odmaknula dalje, dok druga, s većim brojem namještenika, zaostaju.

Drugi je to što nemaju sva ministarstva jednaku nadležnost nad svim dijelovima svojeg resora – svim komorama, agencijama, institutima, tvrtkama i sl. Primjerice, Ministarstvo pravosuđa ima nadležnost nad osobljem užeg postava Ministarstva te nad kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima te Upravom za zatvorski sustav i probaciju. Međutim, nema nadležnost nad sucima jer su oni pod ingerencijom Državnog sudbenog vijeća koje je neovisno pa bi samo trebalo odraditi ovaj posao.

Dali smo im gotovo tjedan dana da odgovore, neki nisu rekli baš ništa

Pritom treba imati na umu da se brojevi ljudi nad kojima ministarstva imaju ingerencije od resora do resora jako razlikuju. Primjerice, MZO je nadležan za oko 90.000 zaposlenika, što je oko pola od ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru, dok postoje neka ministarstva koja su nadležna za samo nekoliko stotina ljudi. To također znači da je u tom resoru logično očekivati veći broj lažnih diploma.

Na odgovore ministarstava čekali smo više dana, a oni su šaroliki. Neka nam nisu poslala ništa, neka su nam poslala uvjeravanja da kod njih do sada nije pronađena nijedna lažna diploma, a bilo je i onih koja su nam dostavila precizne podatke na kojim su sve funkcijama otkrivene lažne diplome i svjedodžbe.

U Ministarstvu uprave objasnili su nam da iz nekih resora nismo dobili podatke zbog toga što su znali da nemaju nikakve nalaze koji nisu već uključeni u sveobuhvatne podatke što smo ih bili dobili od tog Ministarstva.

Ministarstvo uprave

U Ministarstvu uprave objasnili su nam da se provjere po državnih i pravosudnim tijelima obavljaju na zahtjev Upravne inspekcije koji je svima odaslan još u 2017. godini.

Najiscrpnije informacije dobili smo upravo od tog Ministarstva. Ono nam je poslalo i tablice s prikazom rezultata njihovih provjera.

Objasnili su da su tijekom 2017. od čelnika državnih i pravosudnih tijela te predstavnika jedinica lokalne i područne samouprave zatražili provjere, no da njima nisu bile obuhvaćene pravne osobe koje imaju javne ovlasti, poput škola, dječjih vrtića i sl., jer Ministarstvo uprave nije nadležno za nadzor nad njima.

Njihovom provjerom obuhvaćena su sva državna tijela te tijela i upravna tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Provjera još nije dovršena, no prema dosadašnjim izvješćima, u jedinicama lokalne i regionalne samouprave utvrđeno je 25 nevjerodostojnih isprava - 18 svjedodžbi i 7 diploma (tablica dolje).

U državnim i pravosudnim tijelima utvrđeno je, pak, 26 nevjerodostojnih isprava - 22 svjedodžbe, 3 diplome VSS i 1 diploma VŠS (tablica dolje).

Po užim sastavima ministarstava to izgleda ovako:

Ministarstvo financija – 2 svjedodžbe (1 Porezna uprava ispostava Rijeka, 1 Porezna uprava ispostava Zadar),

Ministarstvo turizma – 1 diploma,

Ministarstvo znanosti i obrazovanja  – 1 diploma,

Ministarstvo mora prometa i infrastrukture – 3 isprave (2 svjedodžbe i 1 diploma).

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tvrdi da je provjerilo vjerodostojnost diploma i svjedodžbi svih službenika i namještenika koje uključuju sve ustrojstvene jedinice Ministarstva.

Od 2017. godine do danas otkrili su dvije nevjerodostojne svjedodžbe i jedno uvjerenje o magisteriju. Predmetnim zaposlenicima prestala je služba, a protiv njih su podnesene kaznene prijave.

No Ministarstvo ističe da nije provjeravalo valjanost diploma državnih tvrtki i agencija iz resora jer takve provjere, kao i ostale poslovne odluke, proizlaze iz samostalnosti djelokruga rada svih tvrtki koje djeluju pod resorom.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova još je tijekom 2015. utvrdilo nevjerodostojnost jedne diplome, nakon čega je donijelo rješenje o prestanku službe po sili Zakona. Ovaj podatak nije uključen u predstavljenim tablicama.

Ministarstvo poljoprivrede

Neslužbeno smo doznali i da je jedna lažna svjedodžba otkrivena u Ministarstvu poljoprivrede i da provjera vjerodostojnosti isprava još traje, iako iz tog resora nismo dočekali službeni odgovor.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

U Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku provjerom je utvrđeno da su sve svjedodžbe i diplome za koje je do sada izvršena provjera vjerodostojne.

No provjerom u ustanovama u sustavu socijalne skrbi do sada su otkrivene četiri nevjerodostojne diplome, a postupak provjere je i dalje u tijeku.

Ustanove koje su utvrdile nevjerodostojne diplome su sljedeće:

Centar za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor – 1 vozač/kućni majstor,

Dom za odrasle osobe Lobor-Grad – 1 njegovateljica,

Dom za odgoj i obrazovanje Tuškanac – 1 pomoćna kuharica,

CZSS Novska – 1 čistačica (utvrđeno da diploma SSS - ekonomist nije vjerodostojna).

Ministarstva u kojima nisu nađene lažne diplome ili nismo dobili podatke

Prema podacima koje smo dobili, nijednu lažnu diplomu nisu pronašla sljedeća ministarstva (navodimo samo ona koja su nam dostavila podatke): 

Ministarstvo graditeljstva,

Ministarstvo državne imovine,        

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

U ovom resoru napominju da je upravo u tijeku provjera službenika i namještenika preuzetih pripajanjem Agencije za regionalni razvoj 1. siječnja 2019. godine. No za sada nemaju otkrivenih lažnih diploma.

Ministarstvo financija

U užem dijelu Ministarstva financija nije otkriven nijedan slučaj nevjerodostojne isprave o stečenom obrazovanju, dok su podaci iz Porezne i Carinske uprave sadržani u tablici Ministarstva uprave.

Ministarstvo pravosuđa 

Iz tumačenja Ministarstva uprave trebalo bi zaključiti da lažne diplome i svjedodžbe nisu pronađene ni u ministarstvima od kojih nismo dobili podatke, poput ministarstava zdravstva, obrane, branitelja, kulture i unutarnjih poslova.

Kome odgovara nered?

Iz navedenog se nameće zaključak da slika koju trenutno imamo, kao i ona koju možemo očekivati u nekoj skorijoj budućnosti, teško može predstavljati cjelovitu situaciju, možda prije vrh sante leda.

Naime, prije svega nije jasno hoće li se provjere provesti i po drugim dijelovima resora, primjerice, po državnim tvrtkama, raznim komorama, institutima, vijećima, agencijama i sl. nad kojima ministarstva nemaju ingerenciju za provođenje kontrole jer su neovisna.

Osim toga, teško je vjerovati da je u toliko velikom državnom i javnom sektoru 'samo' 75 neispravnih isprava kada ih je samo u zagrebačkom Holdingu 2014. otkriveno 263.

Konačno, ove provjere neće riješiti jedan drugi važan problem, a to je stjecanje diploma etički problematičnim metodama, kao što su kupovanje ispita, plagiranje, višestruko računanje istih radova za napredovanja u zvanju, pogodovanje podobnima kroz kontrolu nad znanstvenim časopisima itd. Aktualne provjere istražuju samo je li neka diploma falsificirana, a ne i je li zasluženo stečena.

Provjere lažnih diploma mogle bi se lako izvesti digitalizacijom sustava

Dobar dio gore navedenog u biti bi bilo relativno lako izvesti ozbiljnijom organizacijom i digitalizacijom sustava. Naravno, kada bi ljudima na pozicijama u sustavu to bilo jednako u interesu kao što je, primjerice, vlastima u interesu bilo uređenje poreznog sustava neophodno za ubiranje poreza koje smo prema novom izvješću International Civil Service Effectiveness (InCiSE) odradili s odličnom ocjenom.

Čisto za ilustraciju, Etički savjet Sveučilišta u Zagrebu kontinuirano od 2014. u svojim godišnjim izvješćima ukazuje na hitnu potrebu osnivanja posebnog povjerenstva za borbu protiv plagijata jer je to najučestaliji i najveći etički problem na fakultetima sastavnicama. Međutim, Senat SUZG-a redovno svake godina preuzima ova izvješća i zajedno s rektorom ne čini ništa po tom pitanju. Tu bi, među ostalim, moglo biti korisno uvođenje nekog kvalitetnog programa za prepoznavanje plagijata na razini sveučilišta kakav već godinama ima Sveučilište u Rijeci.

Pitanje kome bi mogla odgovarati slaba provjera diploma, retoričke je prirode. Naime, kada bi se uveo red u sve javne i državne sustave, kako bi nekvalificirani u Hrvatskoj i dalje imali mogućnost da se nezasluženo uhljebljuju, da ostaju uhljebljeni i da uhljebljuju druge po političkim i rodbinskim linijama? Kako bi nesposobni i dalje bili sposobni udobno živjeti od svoje nesposobnosti?

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara