NAKON što je Index dokazao da zagrebački restoran Bonaca ilegalno poslužuje prstace, što smo dokumentirali videosnimkom, pitali smo Državni inspektorat jesu li poslali inspekciju u dotični restoran i kaznili ga, na što smo dobili nevjerojatan odgovor.

Prijavite restorane koji poslužuju prstace na desk@index.hr ili u inbox na našim Facebook stranicama.

Još 1. lipnja objavili smo članak s naslovom 'Ne budite snobovsko smeće, ne jedite prstace' te smo od tada u niz navrata kontinuirano ukazivali na štetu koja se čini nezakonitim izlovom prstaca jer se time nepovratno uništava kamena obala Jadrana. Izlov prstaca u Hrvatskoj je zakonski zabranjen još 1995. godine. Lom obale koji nastaje njihovim izlovom uzrokuje razaranje cijelog staništa životnih zajednica i nestanak autohtonih vrsta. 

>> Ne budite snobovsko smeće, ne jedite prstace. Evo kakvu štetu radite

Nakon što su novinari Indexa otkrili da se u zagrebačkom restoranu Bonaca gostima ilegalno poslužuju prstaci, zavičajna divlja vrsta zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode, obratili smo se 2. srpnja Državnom inspektoratu te smo od njih doznali da je navedeni ugostiteljski objekt već bio predmet nadzora inspekcije zaštite prirode, ali da će "s obzirom na objavu biti pod nadzorom inspekcije i nadalje".

>> VIDEO U zagrebačkom restoranu Bonaca poslužili su nam zabranjene prstace

"Ilegalno posluživanje prstaca potencijalno predstavlja i počinjenje kaznenog djela opisanog u čl.200. st.1. Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 101/2017, 118/2018) jer pretpostavlja njihov izlov, transport, skrivanje, tj. pohranjivanje prije same pripreme i nuđenja gostima", odgovorio nam je Državni inspektorat.

Ove godine nije izrečena niti jedna kazna zbog prstaca

U potrazi za informacijom koliko je tijekom ove godine bilo prijava koje se odnose na ilegalno posluživanje prstaca u restoranima, nakon slučaja s restoranom Bonaca ponovno smo se ovih dana obratili Državnom inspektoratu i dobili nevjerojatnu povratnu informaciju. Naime, Inspekcija zaštite prirode ove je godine zaprimila jednu jedinu prijavu, a nije izrečena niti jedna jedina kazna zbog prstaca.

Što se tiče broja provedenih nadzora, odgovorili su nam sljedeće: "U prosincu 2018. godine je obavljeno šest inspekcijskih nadzora restorana koji poslužuju morske specijalitete na području grada Zagreba među kojim je bio i restoran za koji je zaprimljena prijava."

Nadalje, zanimalo nas je koliko je ugostitelja kažnjeno nakon što je inspekcija provela svoju nadzornu akciju.

"U navedenim nadzorima niti u jednom restoranu nije utvrđeno nuđenje prstaca u svrhu konzumacije stoga nisu ni izrečene kazne", odgovorili su nam iz Državnog inspektorata.

Drugim riječima, restoran Bonaca, u kojem su novinari Indexa bez ikakvog problema naručili i dobili prstace, inspekcija je još 2018. godine provjeravala i, kako tvrde, nisu ništa pronašli. Kako ni u 2019. godini, prema priznanju Državnog ispektorata, nisu nikoga kaznili, to znači da ni nakon što smo dokazali da Bonaca krši zakon, nisu kaznili taj zagrebački restoran koji poslužuje zabranjene školjke.

Snobovska moda

Unatoč tome u Državnom inspektoratu nas uvjeravaju da inspekcija zaštite prirode "postupa i postupat će sukladno planiranim inspekcijskim nadzorima kao i zaprimljenim prijavama".

Kad je riječ o trendovima u kriminalnoj aktivnosti izlova i nuđenja prstaca, Državni inspektorat nas u svom odgovoru uvjerava kako vjeruju da je trend ove ilegalne aktivnosti u padu, te da "jača svijest kako se radi o nezakonitim radnjama kojima se uništava stanište i strogo zaštićene vrste pa je stoga i potražnja za ovom vrstom manja".

Ipak, snobovskoj modi nije lako stati na kraj, o čemu svjedoči nedavna vijest da je zagrebačka policija privela 58-godišnjeg muškarca koji je u automobilu prevozio više od 18 kilograma prstaca. Ponajviše šokira kada se oni koji proždiru ovu zaštićenu vrstu javno s time hvale, poput instagramerice Anamarije Raić ili SDP-ove gradske vijećnice u Splitu, Aide Batarelo.

>> Policija u Zagrebu privela muškarca, u autu je imao 18 kilograma prstaca

Naši stručnjaci procjenjuju da im je životni vijek između 54 i 80 godina, a maksimalna dužina između 8 i 12 cm. Uglavnom se za ilegalnu konzumaciju poslužuju veliki prstaci, rijetko manji od 7 cm. Pritom valja imati na umu da prstac raste vrlo sporo, tako da mu je za dostizanje dužine od oko 5 cm potrebno negdje između 18 i 36 godina.

Dr. sc. Ivan Cvitković, koji je s kolegama o prstacima objavio rad u najprestižnijem znanstvenom časopisu Nature, upozorio je za Index da se prilikom vađenja prstaca uništava zajednica organizama koji se razvijaju i žive na površini stijena

Desetljeća do oporavka

„Veliki je broj organizama - školjkaši, mnogočetinaši, spužve itd., koji, poput prstaca, nastanjuju i unutrašnjost kamena. Neki od njih nastanjuju pukotine unutar stijene, a neki su, poput prstaca, sposobni kemijskim putem otapati kamen te na taj način prodiru u njega i stvaraju sebi prostor za život. Vađenjem prstaca uništavaju se sve te zajednice. Koliko je vremena potrebno da stijenu izvana i iznutra nasele isti organizmi, ovisi o zajednici koja je bila razvijena prije uništenja. Što se tiče samog prstaca, potrebno mu je 40-ak godina da naraste do 5 cm, a za veće primjerke od 8-12 cm i do 80 godina. Vrijeme za obnovu drugih organizama mjeri se u godinama. Što se tiče površine stijene, nju nakon vađenja prstaca, već u nekoliko mjeseci nasele brzorastuće alge, što nam daje privid brzog oporavka" rekao nam je dr. Cvitković.

"No te alge su tek prva stepenica u sukcesiji koja može biti vrlo spora. Ukoliko su stijenu naseljavale alge iz roda Cystoseira, koje inače predstavljaju klimaks zajednicu velikog dijela naše obale i uglavnom je čine sporo rastuće i dugo živuće vrste, oporavak će se mjeriti u desetljećima. Ako se u cijelu priču oporavka umiješaju ježinci, oporavak se može značajno produžiti. Naime, u prirodnim zajednicama algi obitava mnoštvo malih organizama koji se hrane različitim ličinkama pa tako i ličinkama ježinaca. Ježinci su herbivori i najveći prirodni neprijatelj fotofilnih algi. Kada se uslijed vađenja prstaca uklone zajednice koje su bogate različitim organizmima, ostaje gola stijena koja je vrlo pogodna za prihvaćanje ličinki ježinaca, budući da su uklonjeni prirodni predatori malih ježinaca. Jednom kad ježinci uspostave gustu populaciju na nekom području, mogu proći desetljeća do ponovnog uspostavljanja prvobitne zajednice“, zaključio je Cvitković.