INDEXOVI novinari Ilko Ćimić i Oriana Ivković Novokmet dobitnici su HND-ovih nagrada za internetsko novinarstvo i za istraživačko novinarstvo. Dobili su ih zbog rada na razotkrivanju afere Hotmail.

Ilko Ćimić bio je nominiran i za Novinara godine, ušao je među četiri finalista, a tamo mu jje titula pobjegla za samo 20 glasova.

"No, krenimo redom"

Novinar Ilko Ćimić bavio se 2018. godine istraživačkim temama od javnog značaja, a posebno problemima koje se rijetki usude i dotaknuti. Serijalom tekstova o Agrokoru spašavao je obraz novinarskoj profesiji s obzirom na činjenicu da su cenzura, poltronstvo i jednostrano pisanje, tako očito za vrijeme Ivice Todorića, nastavljeni i nakon donošenja „Lexa Agrokor“.

Ćimić je pokazao da se novinarstvo može othrvati cenzuri te pritiscima politike i krupnoga kapitala. Njegovi tekstovi prepoznatljivi su ne samo po frazi „no, krenimo redom“, nego i po vrlo detaljnoj argumentaciji, koja je vidljiva u istraživačkim tekstovima o aferi Agrokor, ali i propaloj nabavci višenamjenskih borbenih zrakoplova, poslovima potpredsjednika Hrvatskog sabora Milijana Brkića, Uljaniku, zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, netransparentnom radu vlade premijera Andreja Plenkovića, ali i netransparentnom radu prošlih vlada.

Ilko Ćimić rođen je 27. srpnja 1974. u Dubrovniku, a novinarstvom se bavi od 1998. godine. Do 2006. je stalno angažiran u Dubrovniku kao dopisnik Večernjeg lista te urednik dvaju lokalnih tjednika. Od 2008. radi kao novinar na portalu Index.hr. Dobitnik je Nagrade HND-a Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo za seriju tekstova o predstečajnim nagodbama, zatim Nagrade Marija Jurić Zagorka za istraživačko novinarstvo za seriju od 17 članaka pod zajedničkim nazivom „Dossier: Afera Kamensko“ te Godišnje nagrade za web-novinara prema anketi članova HUOJ-a, studenata i profesora novinarstva. Specijalnost mu je istraživačko novinarstvo i Nagradu Novinar godine itekako je zaslužio. Danas u Hrvatskoj više nitko ne želi da mu Ćimić napiše: „No, krenimo redom“.

"Novinarstvo ima smisla"

"Hvala mom suborcu Ilku Ćimiću s kojim sam "krenula redom" u priču oko Agrokora. Hvala urednici Indexa Andreji Hudiki i cijeloj redakciji Indexa, pogotovo Marku Repeckom. Hvala Đurđici Klancir na školi novinarstva. Hvala Domagoju Novokmet na pažnji, znanju i čitanju. Sve što smo otkrili i napisali nije bilo dovoljno da DORH otvori istragu. Vjerujem da će interes dobra kad-tad nastupiti. Cijela priča oko Agrokora je spašavanje Zdravka Marića i najveća sramota hrvatskog parlamentarizma i poplave prebjega. Legalizacija političke korupcije. Čini mi se da novinarstvo ima smisla dok postoji dovoljno novinara koji su voljni tražiti informacije", rekla je Ivković Novokmet.

"Index je u kontinuitetu kritički pisao o Todoriću i nastavit će s tim. Želim zahvaliti urednici Andreji Hudiki na tom kontinuitetu", rekao je Ćimić.

"Istraživačkim novinarstvom nikad se nije bilo lakše baviti nego sada s obzirom na količinu tema, ali i nikad teže jer se novinarima prijeti i verbalno, i fizički, i putem tužbi", rekao je Ćimić.

Novinar godine

Dobitnik nagrade za novinara godine je Hrvoje Krešić s N1 televizije. Indexov Ilko Ćimić je bio drugi po broju glasova.

Ostali nominirani bili su Damira Gregoret s RTL-a i Domagoj Novokmet s N1 televizije.

"Nemojte to raditi"

Hrvoje Krešić održao je govor pri preuzimanju nagrade.

"Konkurencija je ove godine bila sjajna. Domagoja znam, sjajan novinar. O Ilku smo, zajedno s Orianom, s ove dvije nagrade rekli sve što smo imali reći. Zaista ne mogu zamisliti nikoga tko je tolike posljedice ostavio po naš politički život poput Ilka i njegovog novinarstva prošle godine. Damira, sjajna reporterka koja je ove godine već pokupila nagrade i čija se prisutnost itekako osjetila. 

Najlakše bi sad bilo iskoristiti ovu priliku za kritiku onih koje kritiziramo svaki dan. Za kritiku Andreja Plenkovića, Kolinde Grabar Kitarović... Uzgred budi rečeno, nije mi draga ta slika. Osjećam se kao neki zlostavljač na toj slici i nisam siguran da sam postupio onako kako sam trebao postupiti. 

Međutim, htio bih današnju priliku iskoristiti za kritiku nas. Plačemo nad nama, plačemo nad sobom samima, plačemo nad svojom sudbinom i često za to imamo jako dobar razlog. Međutim, nevjerojatno je koliko smo sami sebe unakazili. Koliko smo sami sebi odrezali granu na kojoj sjedimo i koliko je režemo svaki dan. Siguran sam da nas ima ovdje, ja znam da sam ja taj, jedan od njih, koji su, ne jednom, pomislili na nekom terenu, prije nekog intervjua, u dogovoranju neke teme, neću ubiti šniclu zbog krave. 

Siguran sam da nas ima mnogih ovdje koji nisu išli do kraja kad su morali ići do kraja.

Siguran sam da nas mnogo ima ovdje koji znamo da, tu i tamo, spavamo s neprijateljem. 

Koji smo sretni kad neki probni balon ide upravo preko nas.

Koji ne idemo do kraja onda kad bi morali ići do kraja. 

Koji smo sretni kad nas se zove na ručak.

Koji smo sretni kad nas neki oglašivač sjedne s našim izdavačem pa nas trojica razgovaramo.

I mislimo da radimo dobru stvar. Ne radimo dobru stvar. 

Nevjerojatna je moć koju mi imamo u rukama. I nevjerojatna je odgovornost koju mi imamo u rukama. I moramo je početi ozbiljnije shvaćati. Samo tako možemo napraviti ono što društvo od nas očekuje. Samo tako možemo napraviti ono što mi društvu dugujemo. Nadam se da će barem nešto od ovoga ostati s mojim kolegama. S ovima koji odlučuju. Ne s ljudima na terenu, nego s ovima koji odlučuju. S onima koji slažu naslovnicu, s onima koji se javljaju premijerima i ministrima na telefon. 

Nemojte to raditi", rekao je Krešić.

Obrazloženja nagrada

HND je objavio i obrazloženje nagrada koje su dodijelili novinarima:

"Nagrada Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo za 2018. godinu 

Nagrada se dodjeljuje za cjelokupni novinarski rad na razotkrivanju afere 'Hotmail' i načina djelovanja 'grupe Borg'. Kolege su serijom analitičkih, detaljno argumentiranih članaka, objavljenih na portalu Index.hr, od izglasavanja Lexa Agrokor 2017. godine, a potom cijelu 2018., iscrpno i novinarski uporno izvještavali javnost o otkrićima koja su Vladu Andreja Plenkovića dovela u dotad neviđen kaos.

Članak po članak i – kako se kasnije ispostavilo – mail po mail, razotkrivali su i opisivali poteze članova Vlade i grupe Borg kojima je cilj bio izvlačenje osobne financijske koristi; od netransparentnosti Vlade oko informacija o tome tko je radio na Lexu Agrokor, preko otkrića imena stvarnih autora, što se kosilo s tvrdnjom Martine Dalić kako je 'ona sama pisala zakon', do izvanrednih povjereničkih i savjetničkih pozicija za restrukturiranje koje su među sobom podijelili pisci Lexa, u čemu je ukupna vrijednost opisanih sumnjivih angažmana prelazila 500 milijuna eura. Na kraju, objava mailova članova grupe Borg i novinarski obrađenih podataka iz njih duboko je i bez sumnje inkriminirala premijera Plenkovića, sada bivšu potpredsjednicu Vlade i ministra financija, pokazavši kako nisu vodili računa o javnom interesu i transparentnom postupku sanacije Agrokora. 

Na premijerove pokušaje umanjivanja važnosti afere koja je tresla njegovu Vladu, kao i na njegove prozivke za 'hibridno fabriciranje', kolege su odgovarali upornim i vrijednim novinarskim radom kojim su razotkrili što se točno iz Banskih dvora fabriciralo i prešućivalo javnosti i građanima. 

U vremenima kada se iza zatvorenih vrata vladajućih, odnosno u email-pretincima Vladinih dužnosnika ispisuje rječnik ortačkog kapitalizma, netransparentnosti i krajnje neodgovornosti prema javnosti te kada vladajući priznaju stopiranje kritičkih članaka u pojedinim medijima, ovakvo je novinarstvo apsolutni imperativ.

Nagrada Jasna Babić za istraživačko novinarstvo za 2018. godinu

Da bi za nešto što je učinjeno nezakonito ili nečasno, kao i za one koji su to učinili, javnost uopće doznala, potrebni su - novinari i novinarke. I to ne bilo kakvi novinari i novinarke, već oni koji svom poslu pristupaju profesionalno, odgovorno, temeljito, dosljedno, odvažno, beskompromisno, neustrašivo, nepotkupljivo. Baš takvih nema puno. No, koliko god da ih ima, posla je za njih u našoj zemlji toliko da mu se kraja ne nazire jer gotovo gdje god se upre pogledom i zdravim razumom, zatim malo zagrebe i krene 'kopati' - eto afere. Eto novinarske priče. I prilike da na vidjelo izađe ono što truje naše društvo. A prošle godine, i ne samo prošle godine, već i prije, tu je priliku uhvatio, štoviše zgrabio i onda ne popuštao ni za jedno slovo, ni za jedan važan detalj, ni za jedno pitanje, ni za jedan odgovor, novinarsko-istraživački dvojac portala Index.hr.

U nezaustavljivu nizu pojedinačnih, samostalnih tekstova, kao i nekoliko zajedničkih, aferu 'Hotmail' i djelovanje tzv. Grupe Borg, a pogotovo Ante Ramljaka, razotkrivali su pedantno, neumoljivo, gotovo forenzičarski. Premda je takav njihov rad na ovom 'slučaju' počeo još 2017., nakon izglasavanja Lexa Agrokor, otkrića do kojih su došli kulminirala su upravo lani - u veljači, najprije neopozivom ostavkom izvanrednog povjerenika za Agrokor Ante Ramljaka, a zatim i u svibnju, ostavkom potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić. Naši kolege s Indexa dokazali su da je ista skupina ljudi koja je u netransparentnim okolnostima, bez obaveze čuvanja povjerljivih podataka, napisala Lex Agrokor, eto baš tako da onda eto baš oni, i njihovi raznorazni poznanici, od tog zakona imaju najviše koristi. Naravno, one - financijske. Ukratko, ukupna vrijednost takvih, najblaže rečeno, netransparentnih i sumnjivih angažmana prelazi - 500 milijuna eura. A za sve se to ne bi doznalo, niti bi padale ostavke, da nije bilo novinarskog nerva. I svrdla, jer su njih dvoje probijali, bušili i one najskrovitije, najzakučastije, najtajnije i najdublje krugove ovog kriminalnog pakla. Trebalo je samo slijediti pisane tragove i kodna imena. A bilo ih je! I zato, im mi, kolegice i kolege, s ponosom i zahvalnošću dodjeljujemo nagradu za - istraživačko novinarstvo. Pa da se poslužimo premijerovom, u to vrijeme i za tu 'grupu' posve neprikladnom ocjenom, ali ovaj put korištenom u pravo vrijeme, i za one koji je zavrjeđuju, reći ćemo - Oriana i Ilko, obavili ste - sjajan posao.

Nagrada Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo za 2018. godinu - Mario Pušić

'Zašto je ovu trojicu dragih i njemu odanih ljudi Svevišnji okupio baš u pograničnoj općini Karlovačke županije, On zna najbolje, no ovaj djelić kordunskog prostora koji je kroz povijest krvario, trebao je baš ovakve ljude, one koji će različitosti početi – spajati.'

Rečenica je to iz nagrađenog teksta novinara Jutarnjeg lista Marija Pušića pod naslovom 'Ušli župnik, paroh i hodža u kafić...' o trojici najboljih prijatelja iz Vojnića, nedaleko od Pušićeva Karlovca. Spajanje različitosti, prevladavanje nacionalnih i vjerskih napetosti, zajednički život u njegovoj punini, poštivanje svakoga i nesebično prihvaćanje drugačijega utkani su duboko u rad i život Marija Pušića, novinara koji na neki gotovo starinski način nepogrešivo razlikuje dobro od zla, žrtvu od nasilnika, potlačenoga od tlačitelja, koji oko sebe vidi i prepoznaje priče, koji vidi ljude koji su priča i koji im pristupa točno onako kako treba, ljudski.

Tekst koji struka ove godine nagrađuje upravo je takav, ljudski: dragulj o trojici malih ljudi koji su neizmjerno važni – svojoj sredini, ovoj državi, svijetu.

Nagrada Nikša Antonini za novinsku fotografiju za 2018. godinu - Robert Anić

U ovogodišnjoj konkurenciji za najbolju novinsku fotografiju najviše je bilo – pogađate – onih sa Svjetskog nogometnog prvenstva održanog prošle godine u Rusiji te s dočeka srebrnih 'Vatrenih' u Zagrebu. Iako je riječ o sve redom fantastičnim radovima, žiri je ocijenio kako nagradu ipak zaslužuje onaj snimljen tijekom katastrofalnih poplava u Jasenovcu, točnije u mjestu Mlaka, koje je zbog nabujale rijeke Save ostalo potpuno odsječeno.

U mjestu u kojem žive mahom stariji ljudi, stanovnici su strepili za vlastite živote i imovinu. Jedan takav trenutak neizvjesnosti ovjekovječen je na fotografiji 'Mlaka'.

U situaciji poplave, na neprohodnom terenu, uz brojne spasilačke službe i stanovnike koji ne znaju gdje će i kako dočekati iduće sate, oko ovog fotoreportera primijetilo je ženu čiji su izraz lica i stav, doslovce na vrhu nasipa, odražavali upravo svu tu neizvjesnost. Istovremeno, svjetlost koja se probija kroz oblake učinila je trenutak zabilježen na fotografiji tek malo manje dramatičnim.  

Osim što je fotografija snimljena po tehničkim pravilima, kao i pravilima kompozicije, riječ je o fotoreporterski iznimno zahtjevnom zadatku. Odlično obavljenom!

Nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo za 2018. godinu - Iva Črnjar Ivančan

Peteročlana komisija za radijsko novinarstvo, nakon pomnog preslušavanja svih prispjelih radova, bodovanjem svakog rada odlučila je nagradu za radijsko novinarstvo dodijeliti emisiji 'Klasa optimist' iz studenog 2018. godine. Urednica i voditeljica emisije Iva Črnjar Ivančan u ovoj je emisiji ugostila obitelj Barak: mamu Ines i njezinog sina Maura. Mauro je desetogodišnji dječak koji boluje od rijetke bolesti – neokoštavanja potkoljenice, zbog koje vodi bitku i s hrvatskim zdravstvenim sustavom. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje godinama odbija podmiriti troškove njegova liječenja u inozemstvu, zbog čega su njegovi roditelji prisiljeni tražiti pomoć u obliku donacija. Da bi priča bila još nevjerojatnija, u posljednjoj odbijenici koju su dobili u studenome 2018. godine, Maurovo liječenje nazvali su – neisplativim, odnosno liječenjem koje nije u interesu hrvatskih građana. 

Nakon emisije, ovu su priču prenijeli mnogi portali i razni drugi mediji te je ona postala nacionalna, a majci dječaka prvi put, u šest godina dugoj borbi, ponuđena je pomoć liječničkih stručnjaka koji žele osporiti odluku HZZO-a. Naime, liječnik koji želi oformiti tim objektivnih medicinskih stručnjaka kako bi analizirali slučaj Maura, javio se nakon što je čuo razgovor u emisiji Klasa optimist.

'Klasa optimist' emitira se na HRT – Radio Rijeci. U emisiji gostuju ljudi koji svojim načinom života i razmišljanjima bude optimizam u ovim teškim vremenima, a ideja je upravo ta – slušateljima donijeti životne priče ljudi koji nas okružuju, a koji zbog svojeg optimizma mogu poslužiti kao primjer i inspiracija.

Nagrada Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo za 2018. godinu - Ranko Stojanac

Izvještavanjem o krizi u brodogradilištima Uljanik i 3. maj reporter N1 televizije Ranko Stojanac približio je gledateljima najvažnije strane ove društveno značajne i teške teme na način koji je novinarski pošten, kvalitetan, zanimljiv i osebujan. Stojanac nije još jedna 'televizijska glava' koja u kameru mehanički deklamira svoj tekst; on posjeduje svugdje u TV-novinarstvu traženu, a rijetku kvalitetu da nastupajući uživo doista – govori gledatelju. No, ono zbog čega se kolega Stojanac istaknuo kao najbolji od 22 kandidata jest izvanredna informiranost o temi o kojoj je izvještavao. U vremenu lažnih vijesti, površnih i neodgovornih medija, radovi poput Stojančeva osvjetljavaju put izlaska profesije iz krize i vraćanja gledateljskog povjerenja.

U radu kolege bilo je jasno da izvrsno razumije temu i okolnosti o kojima izvještava, što su u prilozima potvrđivali i njegovi sugovornici; od radnika koji su mu se s lakoćom otvarali, do odgovornih dužnosnika koji su u grču pokušavali pobjeći od njegovih razornih, preciznih pitanja. Takav uporan, redovit i dugotrajan rad, temeljen na velikom iskustvu, doveo je do toga da bi Stojanac na kraju dana, nakon brojnih javljanja uživo, doista bio kompetentan zbivanja i komentirati.

Izvještavanje uživo s terena jedan je od najtežih poslova u televizijskom novinarstvu, ali kao forma u posljednje vrijeme doživljava inflaciju kroz brojna nepotrebna javljanja kojima se pokušava nadomjestiti izostanak kvalitetnih reportaža. Izvještavajući uživo o krizi u brodogradnji, kolega Stojanac pokazao je kako ta novinarska forma treba izgledati da bi bila kvalitetna. Žiri se jednoglasno složio da se kandidirani rad Ranka Stojanca može istaknuti kao uzor.

5. Nagrada za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić za 2018.godinu

Snimatelji dopisništva Hrvatske radiotelevizije u Šibeniku Goran Bunjevac i Milan Živković autori su vizualno uvjerljivo najsnažnijeg snimateljskog rada u konkurenciji za nagradu Žarko Kaić. Sve govori činjenica da u kategoriji za najbolji snimateljski rad prošle godine među članovima Ocjenjivačke skupine uopće nije bilo rasprave, najveći broj bodova svi su dali reportaži 'Samo je jedan Mrvica' emitiranoj u emisiji Hrvatske televizije 'Puls'.

Dobri duh i zaštitno lice splitske trajektne luke, pomorac i sveučilišni profesor Ante Mrvica ispraćen je u mirovinu kamerom koja mu se uspjela približiti kao blizak član obitelji i slikom koja je u gledateljima majstorski probudila sva osjetila. Bravo za dvojac Bunjevac – Živković. 

Nagrada Otokar Keršovani za životno djelo za 2018. godinu - Sanja Modrić

Teško je provesti 40 godina radnog staža u novinarstvu i ostati dosljedna sebi i načelima novinarskog zvanja. Mnogi su pri tome posustali, no ne i Sanja Modrić koja je upravo pred koji dan napisala svoju zadnju kolumnu za Novi list i time sa sobom odnijela svoje golemo godinama prikupljano znanje i iskustvo. Kakva šteta za naše novinarstvo. Teško je međutim povjerovati da je time zauvijek zatvorila za sobom vrata što vode u čudesan svijet pisane riječi 

Siguran sam da Sanjin novinarski nerv neće mirovati, baš kao što nije ni u spomenutih 40 godina. Naime, nakon diplome komparativne književnosti i anglistike u Filozofskom fakultetu, počela je 1979. godine raditi kao novinarka u zagrebačkom dopisništvu Borbe, koja je tada još debelo tiskana. Potom je radila u Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu, Tjedniku, a od 1998. u Jutarnjem listu. Bila je urednica rubrike Politika, te pomoćnica i zamjenica glavnog urednika. Pisala je i za Feral Tribune ali i niz drugih medija. No, novinarski joj se put opet vraća u Novi list, gdje je  sve do 30. travnja 2019. radila kao komentatorica i pomoćnica glavnog urednika.

U proteklim je desetljećima njezin profesionalni rad percipiran kao izuzetan te je bila dobitnicom niza priznanja od kojih se ističe nagrada HND-a za komentar, intervju i najbolje uređenu rubriku (Politika u Jutarnjem listu!) te potom proglašenje novinarkom godine (2004.godine). Stoga je nagrada novinarskog društva, Otokar Keršovani za životno djelo samo logičan slijed dosadašnjih priznanja, ali i podsjetnik na Sanjinih  dugih i uspješnih 40 godina novinarstva, u kojima je postojano i dosljedno  branila profesiju, ne podliježući trendovima, niti lažnim autoritetima, postojana u svojim stavovima u vječnom propitivanju istine. Svoje iznimno znanje i vještinu novinarskog zanata, nesebično je, kroz sve ove godine, dijelila s mladim kolegicama i kolegama, bez razlike iz kojih redakcija dolazili. Stoga ne čudi da je napisala i novinarski priručnik 'Kako i zašto', koji je obvezatno štivo za svakoga tko se želi baviti novinarskim poslom. Zaključujem da je Sanja Modrić svojim profesionalnim radom već poodavno zadužila hrvatski žurnalizam."