INDUSTRIJSKA proizvodnja u Europskoj uniji i eurozoni u travnju je pala na mjesečnoj i godišnjoj razini pod utjecajem mjera za suzbijanje pandemije koronavirusa, pokazali su u petak objavljeni podaci europskog statističkog ureda Eurostata.

Na razini 27-člane Unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u travnju 17,3 posto u odnosu na ožujak kada je prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda pala 10,9 posto.

U eurozoni je potonula za 17,1 posto u odnosu na ožujak kada je smanjena za revidiranih 11,9 posto.

Pandemija najmanje utjecala na proizvodnju energije

Najviše je i u Europskoj uniji i eurozoni pala proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 27,8 odnosno 28,9 posto. Slijedi sektor kapitalnih dobara s padom proizvodnje za 27,3 posto u Europskoj uniji te za 26,6 u eurozoni.

Nešto manji pad zabilježen je u proizvodnji intermedijarnih dobara, za 14,9 posto u Europskoj uniji, te za 15,6 posto u eurozoni. Slijedi proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara koja je pala za 10,7 posto u Europskoj uniji te za 11,9 posto u eurozoni.

Pandemija je najmanje utjecala na proizvodnju energije koja je u Uniji smanjena za pet a u eurozoni za 4,8 posto.

Među svim zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao industrijska proizvodnja je pala najviše u Mađarskoj, za 30,5 posto, Rumunjskoj 27,7 posto i Slovačkoj 26,7 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u travnju pala na mjesečnoj razini 5,6 posto, nakon revidiranog ožujskog pada od 1,4 posto.

Time se svrstala u zemlje Unije s najblažim padom, odmah nakon Finske, Malte i Danske, gdje je proizvodnja smanjena 2,2 odnosno 3,8 i 5,1 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Od sredine devedesetih industrijska proizvodnja nije pala toliko snažno

Na razini 27-člane Unije industrijska je proizvodnja u travnju prema kalendarski prilagođenim podacima europskog statističkog ureda smanjena 27,2 posto, nakon revidiranog 12,2-postotnog pada u ožujku.

U eurozoni je potonula za 28 posto, nakon u ožujku revidiranog pada od 13,5 posto.

To je najveći godišnji pad u oba područja od početka provođenja istraživanja, a veći je i od padova u travnju 2009. godine u vremenu globalne financijske krize. Ukupno je industrijska proizvodnja u oba područja pala na razine iz sredine devedesetih.

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao industrijska proizvodnja u travnju je na godišnjoj razini najviše pala u Luksemburgu, za 43,9 posto. Slijede Italija i Slovačka, za 42,5 odnosno 42 posto.

U Hrvatskoj je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u travnju na godišnjoj razini pala 11 posto. U ožujku je pala za 4,9 posto, piše Eurostat. 

Porasla je jedino u Irskoj, za 5,5 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.