NIZ IRANSKIH napada na energetska postrojenja diljem Zaljeva, koji su se proširili i na Azerbajdžan, zajedno s blokadom ključnog Hormuškog tjesnaca, stvaraju golem pritisak na globalnu opskrbu energijom i prijete nesagledivim posljedicama za svjetsko gospodarstvo. Tjedan dana nakon izbijanja rata, Iran je, kako je i upozoravao, počeo izazivati kaos u regiji, piše Euronews.

Udar na globalnu energetsku sigurnost

Iako Teheran tvrdi da cilja isključivo američke i izraelske interese, u stvarnosti su njegove rakete i dronovi pogodili ključnu energetsku infrastrukturu o kojoj ovise najveća svjetska gospodarstva. Iran je prošle subote započeo sa zračnim napadima diljem Zaljeva, a u četvrtak je napao i Azerbajdžan. Uz to, blokirao je pomorske putove kroz Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi 20% svjetske nafte, blokiravši 200 brodova, izvijestila je trgovačka i logistička služba Lloyd’s List.

Katar je zaustavio proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG) u najvećem svjetskom postrojenju nakon što su iranski dronovi gađali njegove komplekse u Mesaieedu i industrijskom gradu Ras Laffan. Budući da katarska proizvodnja čini oko 20% globalne opskrbe LNG-om, ovaj je potez izazvao veliki poremećaj na tržištu i nagli rast cijena. Ubrzo nakon toga, novi val iranskih napada prisilio je i najveću svjetsku rafineriju nafte u Saudijskoj Arabiji na zatvaranje, a pogođena su i iračka naftna postrojenja te izraelska plinska polja. Navodno su napadnute i luke u Dubaiju, koje su među najvećima na svijetu.

Britansko ministarstvo vanjskih poslova u petak je procijenilo da, iako iranski napadi raketama i dronovima dolaze u sporijem ritmu nego prvih dana rata, ciljevi postaju sve raznolikiji, s pojačanim fokusom na gospodarsku i energetsku infrastrukturu.

Strah od globalne recesije

Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi upozorio je u intervjuu za Financial Times da bi rat mogao teško pogoditi svjetska gospodarstva. "Ako se ovaj rat nastavi nekoliko tjedana, to će utjecati na rast BDP-a diljem svijeta. Cijena energije za sve će porasti. Doći će do nestašice nekih proizvoda i lančane reakcije u kojoj tvornice neće moći isporučivati robu", rekao je.

Dr. Yousef Alshammari, predsjednik Londonskog koledža za energetsku ekonomiju, izjavio je za Euronews kako bi sama blokada Hormuškog tjesnaca, ako potraje, mogla izazvati globalnu recesiju. "Kako se približavamo ljetu, vjerujem da bi se rizici od globalne recesije mogli pojačati", rekao je Alshammari. On smatra da bi Kina, kao glavni potrošač iranske nafte, mogla izvršiti politički pritisak. "Ne mislim da će Kina ovdje šutjeti, a svakako je najbolji scenarij ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca", objasnio je.

Prema Alshammariju, cijena plina već je porasla za više od 50%, osobito u Europi. Ipak, rast cijene nafte manji je nego što se očekivalo, uglavnom zbog trenutačno slabije potražnje i činjenice da su globalna tržišta nafte i dalje dobro opskrbljena. 

Napadi bez vojnog smisla

Bivši američki veleposlanik u Azerbajdžanu Matthew Bryza rekao je za Euronews da napadi na Azerbajdžan te nedavni udari na Tursku i Cipar "nemaju previše smisla kao dio koherentnog, racionalnog vojnog plana". Prema njegovim riječima, teško je razumjeti zašto bi Iran pokrenuo napade dronovima na azerbajdžansku regiju Nahičevan, s obzirom na to da Teheran zasigurno ne želi uvlačiti Azerbajdžan u vojni sukob.

Bryza ističe da je napad još manje logičan jer je azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev "jedini šef države na svijetu koji je posjetio iransko veleposlanstvo kako bi izrazio sućut nakon početka rata, kada su u napadima ubijeni iranski vrhovni vođa i drugi visoki dužnosnici". Dodao je i da je Iran tražio pomoć Azerbajdžana za evakuaciju Iranaca iz Bejruta. "Predsjednik Aliyev poslao je zrakoplov i poručio: ne, nećemo uzeti nikakav novac za to. A onda, nekoliko sati kasnije, Iran je napao Azerbajdžan. To nema nikakvog smisla", kazao je Bryza.

Bryza smatra da Teheran možda pokušava izazvati kaos u gospodarstvu i opskrbnim lancima kako bi izvršio pritisak na američkog predsjednika Donalda Trumpa uoči izbora u studenome. Ipak, vjerojatnijim objašnjenjem smatra to da niži zapovjednici samostalno donose odluke, slijedeći direktivu da preuzmu zapovjedništvo ako visoki dužnosnici budu ubijeni. "Iz nekog razloga, oni misle da njihove odluke imaju smisla, čak i ako u široj slici nemaju", zaključio je bivši diplomat.