Porastao broj mrtvih u strašnom udaru na Kijev. Trump: Ukrajina će teško vratiti Krim
RUSIJA je jučer izvela velik napad dronovima i projektilima na Kijev. Ukrajinci navode da je Rusija u napadu ispalila 215 dronova i projektila. Prema posljednjim informacijama, poginulo je najmanje 12 osoba, a ozlijeđeno je više od 90. Među ranjenima je više žena i djece.
Reagirao je i američki predsjednik Donald Trump, koji se obratio direktno ruskom predsjedniku Putinu: "Nepotrebno, jako loš tajming. Vladimire, PRESTANI!"
Ključne informacije:
- Trump: Da, mislim da će me Putin poslušati i zaustaviti napade. I Rusija i Ukrajina žele mir
- Bloomberg: SAD će tražiti da Rusija prizna pravo Ukrajine na vlastitu vojsku
- Trump: Ukrajina će teško vratiti Krim
- Trump: Nisam sretan zbog ruskog napada na Kijev. Vladimire, PRESTANI!
- Rusija: Pogodili smo sve ciljeve u Kijevu
- Putinov čovjek Sergej Šojgu u intervjuu rekao da Rusija može koristiti nuklearno oružje ako je Zapad napadne
- Izvor iz Kijeva: Raketa koja je ubila 12 ljudi je sjevernokorejska
- Zelenski otkazao dio posjeta Južnoafričkoj Republici, hitno se vraća u Ukrajinu
- Rusija izvela golem napad na Kijev
Ruski senator i šahovski velemajstor Sergej Karjakin izjavio je za Sky News da Moskva "pobjeđuje" u mirovnim pregovorima.
Karjakin, koji je rođen na Krimu, rekao je da je "važno" da se poluotok prizna kao dio Rusije – što je, prema medijskim navodima, sastavni dio mirovnog plana koji zagovara američki predsjednik Donald Trump.
Američki predsjednik Donald Trump danas je izjavio da pristanak Rusije da ne osvoji cijelu Ukrajine predstavlja "prilično veliki ustupak" Moskve.
>> Opširnije
- U ruskim zračnim napadima na Kijev u četvrtak ujutro poginulo je najmanje 12 ljudi, a više od 90 je ranjeno, uključujući dvoje djece. Riječ je o najvećem i najsmrtonosnijem napadu na ukrajinsku prijestolnicu ove godine. Rusija je istovremeno napadala i Harkiv, Pavlohrad, Žitomir te dijelove Zaporiške oblasti, tvrdeći da su mete bile lokacije ukrajinske vojne industrije.
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da je u napadu na Kijev koristila balističku raketu proizvedenu u Sjevernoj Koreji. "Ako se potvrdi da je raketa proizvedena u Sjevernoj Koreji, to će biti još jedan dokaz o kriminalnoj prirodi savezništva između Rusije i Pjongjanga", rekao je u kasnovečernjem obraćanju u četvrtak.
- Američki predsjednik Donald Trump izdao je rijetku kritiku Moskve, poručivši ruskom predsjedniku na društvenim mrežama: "Vladimire, PRESTANI!" Trump ovih dana intenzivno gura mirovnu inicijativu za kraj rata u Ukrajini – prema izvješćima, plan bi uključivao američko priznanje ruske aneksije Krima iz 2014., što je Zelenski već odbacio kao neprihvatljivo.
- Trump je rekao da ima "vlastiti rok", usred nagađanja da želi dogovor o primirju prije 100. dana mandata, 30. travnja. Tvrdio je da vrši pritisak na Putina da prekine rat, i naveo da bi odustajanje Moskve od potpune okupacije Ukrajine bila "velika ustupka". Ipak, dodao je da će biti "vrlo teško" da Ukrajina vrati Krim te da u ovom ratu "nije ničiji saveznik".
- Dan ranije, Trump je oštro napao Zelenskog jer nije podržao američki "mirovni plan" prema kojem bi Krim i drugi ukrajinski teritoriji bili predani Rusiji. Optužio je ukrajinskog predsjednika da produžava "polje smrti" i da iznosi "štetne izjave". Zelenski pak poručuje da je potpuni prekid vatre nužan prije bilo kakvih pregovora.
- Zelenski je još jednom ponovio da Ukrajina ne može prihvatiti američko priznanje ruske aneksije Krima. To je izjavio tijekom posjeta Južnoafričkoj Republici, koji je potom prekinuo zbog napada na Kijev. Na pitanje smatra li da SAD postaje nestrpljiv zbog sporog napretka u mirovnim pregovorima, Zelenski je rekao da cijenu nastavka rata plaćaju ukrajinski civili.
- Kremlj je izjavio da Trumpova stajališta "potpuno odgovaraju našem razumijevanju i onome što već dugo govorimo". Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je da Zelenski nije sposoban pregovarati o završetku rata te ga optužila da "pod svaku cijenu sabotira mirovni proces u nastajanju".
- Britanski premijer Keir Starmer rekao je da je napad na Kijev "jasan podsjetnik da je Rusija agresor". "Već tri godine Ukrajinci osjećaju tu stvarnost", rekao je Starmer, naglasivši da je nužno Rusiju dovesti do bezuvjetnog primirja.
- Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa pohvalio je Zelenskog jer je izrazio spremnost na bezuvjetno primirje kako bi se otvorio prostor za pregovore. "To je dobar signal – ako je Ukrajina spremna na bezuvjetni prekid vatre, onda razgovori mogu započeti", rekao je Ramaphosa nakon sastanka sa Zelenskim.
- Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da Vladimir Putin mora "prestati lagati" o želji za mirom, dok istovremeno nastavlja napade na Ukrajinu. "Jedino što preostaje Putinu je da konačno prestane lagati", rekao je Macron tijekom posjeta Madagaskaru. Optužio je ruskog predsjednika da govori američkim pregovaračima kako "želi mir", ali zatim "nastavlja bombardirati Ukrajinu".
- Bivši britanski premijer Boris Johnson oštro je kritizirao Trumpov mirovni prijedlog za Ukrajinu, u jednoj od svojih prvih otvorenih kritika američkog predsjednika. "Prema njegovim uvjetima, Ukrajinci ne bi dobili ništa", rekao je Johnson.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte danas je pozvao europske članice i Kanadu na "kvantni skok" kada je riječ o povećanju njihovih doprinosa za savez.
>> Opširnije
Donald Trump komentirao je pitanje Krima nakon što su se pojavile informacije da njegov mirovni plan uključuje priznanje ruske kontrole nad tim teritorijem od strane SAD-a.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na "stvarni pritisak" na Rusiju kako bi zaustavila napade na Ukrajinu.
>> Opširnije
Američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio izjavio je kako je rat u Ukrajini "moguće okončati".
"Obje strane samo moraju pristati na to", rekao je novinarima u Bijeloj kući.
"Pokazali smo im put prema naprijed. Razgovarali smo o tim idejama... Pokazali smo im ciljnu ravninu", dodao je.
Rubio je istaknuo da bi ruski napadi na Kijev tijekom noći trebali biti podsjetnik svima zašto rat mora završiti.
"Strašno je", rekao je.
"Vidimo ciljnu ravninu, ali obje strane moraju doći do nje. Mi ćemo učiniti sve što možemo da im pomognemo, ali na kraju oni moraju reći – da", poručio je Rubio.
Dodao je da SAD "vrši velik pritisak na obje strane". Trump je napomenuo da će idućih nekoliko dana biti ključno za rat u Ukrajini.
"Stavljamo jak pritisak na Rusiju", rekao je Trump novinarima, a zatim dodao: "Za tango je potrebno dvoje."
"Ukrajina također mora željeti dogovor. Oni su jako pogođeni i vjerujem da i oni žele dogovor", rekao je.
Na pitanje je li mu sastanak s norveškim premijerom Jonasom Gahrom Støreom promijenio stavove, aktualni predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je: "Nisam odan nikome. Moja je odanost spašavanju života."
Ponovno je iznio tvrdnju da do rata u Ukrajini ne bi ni došlo da je on tada bio predsjednik.
Govoreći o mogućem okončanju rata, Trump je rekao kako je njegov glavni motiv za posredovanje u mirovnim pregovorima – zaustavljanje smrti na obje strane.
"To je polje smrti", rekao je.
Dodao je kako vjeruje da će Rusija pristati na mirovni sporazum.
"Mislim da ćemo ovo završiti. Nadam se. Vrlo brzo", rekao je Trump.
Ukrajinski ministar financija Sergij Marčenko izjavio je da sporazum o suradnji na razvoju mineralnih resursa između Ukrajine i SAD-a neće biti zaključen ovog tjedna, iako su dvije strane danas napravile određeni napredak u pregovorima.
Izjava dolazi tjedan dana nakon što je potpisan memorandum o razumijevanju, koji je trebao poslužiti kao temelj za finalni dogovor. U dokumentu je stajalo da obje strane žele završiti pregovore do subote, dok je američki predsjednik Donald Trump ranije izrazio nadu da će sporazum biti potpisan već danas.
Ukrajina raspolaže značajnim zalihama tzv. "kritičnih minerala" koji su ključni za proizvodnju tehnologije, vojnih sustava i obnovljive energije, uključujući bakar, nikal, litij i titan. Prije totalne ruske invazije 2022., minerali su činili 6,1% BDP-a Ukrajine i 30% izvoza.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je danas da i dalje vjeruje kako ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljno želi mirovni sporazum, unatoč tome što je Rusija tijekom noći izvela najteži napad na Kijev u posljednjih devet mjeseci.
“Vrlo snažno vjerujemo da obje strane žele mir, ali moraju sjesti za stol. Čekamo dugo i mislim da ćemo doći do mira”, rekao je Trump novinarima u Kabinetu Bijele kuće, tijekom radnog ručka s norveškim premijerom Jonasom Gahrom Støreom, odgovarajući na pitanje CNN-a.
Trump je ranije istog dana, u objavi na Truth Social, pozvao Putina da zaustavi bombardiranje Ukrajine: “Nisam sretan zbog ruskih napada na Kijev. Nisu potrebni i dolaze u vrlo lošem trenutku. Vladimire, PRESTANI”
U napadima je, prema službenim podacima ukrajinske hitne službe, poginulo najmanje 12 osoba, a 90 je ozlijeđeno. Spasilačke službe upozoravaju da bi broj žrtava mogao rasti jer se dio ljudi još uvijek nalazi pod ruševinama.
Trump je u svojim izjavama priznao postojanje “velike mržnje” između dvije strane, ali je inzistirao: “Mislim da i jedni i drugi žele mir, doista vjerujem u to.”
Na pitanje hoće li razmotriti nove sankcije Rusiji ako ne prekine napade, američki predsjednik nije dao izravan odgovor.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da ima vlastiti vremenski okvir za zaustavljanje rata u Ukrajini i poručio da i Kijev i Moskva moraju sjesti za pregovarački stol.
“Imam svoj rok”, rekao je Trump novinarima ispred Bijele kuće, uoči sastanka s norveškim premijerom Jonasom Gahrom Støreom, prenosi Reuters. Trump je tijekom kampanje najavljivao da će okončati rat u Ukrajini već prvog dana mandata. Ovo je prvi put da nagovještava da ipak postoji interni rok koji nije javno specificirao.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da vjeruje kako će ga ruski predsjednik Vladimir Putin poslušati kad je riječ o obustavi napada na Ukrajinu.
Na pitanje novinara misli li da će Putin poslušati njegov poziv na zaustavljanje napada, Trump je kratko odgovorio "Da", javlja Reuters.
Ova izjava dolazi nekoliko sati nakon što je Trump na platformi Truth Social uputio poruku Putinu: “Vladimire, PREKINI! 5000 vojnika tjedno umire. Hajdemo dovršiti mirovni sporazum.”
Predsjednik RH Zoran Milanović poručio je danas prilikom obilježavanja 773. godišnjice Križevaca kako je 'EU lijep i moćan projekt, no zemlje regije su takve da ih zapadne zemlje neće prihvatiti u EU, a Ukrajina je prevelika'.
>> Opširnije
Prema informacijama koje je objavio Bloomberg, Sjedinjene Američke Države planiraju u okviru mirovnog prijedloga zahtijevati da Rusija eksplicitno prizna pravo Ukrajine da ima vlastite oružane snage i obrambenu industriju.
Na tom stajalištu inzistirat će posebni američki izaslanik Steve Witkoff, koji bi to pitanje trebao iznijeti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu prilikom njihovog sljedećeg susreta, navode izvori upoznati s planom. Ovo je jedan od ključnih uvjeta koji Washington želi uključiti u mirovne pregovore između Moskve i Kijeva, navodi Bloomberg.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je danas vodeće ruske ekonomske dužnosnike da iskoriste prilike koje se otvaraju uslijed turbulencija na globalnim tržištima i intenziviranja trgovinskih ratova, javlja Reuters.
>> Opširnije
Gabriela Pomeroy, dopisnica BBC-ja iz Kijeva, razgovarala je s Tanjom Usovom, 29-godišnjom prevoditeljicom koja živi u ukrajinskoj prijestolnici i nije napustila grad tijekom cijelog rata.
"Čula sam protuzračnu obranu kako obara dronove prošle noći, bilo je glasnije i duže nego inače", rekla je. Dok je stan njezine prijateljice pretrpio štetu, njezin dom ostao je neoštećen.
U njenom kvartu, napadi dronovima su, kako kaže, "svakodnevna stvar". Strah, tvrdi, više ne osjeća: "Vjerojatno se radi o obrambenom mehanizmu mog tijela koji otupljuje reakcije."
Ipak, život ide dalje: "Grad nastavlja živjeti. Život se ne zaustavlja nakon ovakvih napada."
Kaže da je u Kijevu postalo uobičajeno da ljudi ujutro prvo provjere jesu li im bližnji živi, a zatim - idu na posao. "Napadi poput sinoćnjih čine ljude jačima i ujedinjenima. Kaos i depresija nisu opcija za nas", zaključuje Tanja.
Vladimir Putin je isprva negirao bilo kakvu povezanost s ruskim preuzimanjem Krima u veljači 2014., kada su maskirani komandosi u neoznačenim zelenim uniformama zauzeli lokalni parlament i proširili se po poluotoku.
>> Opširnije
Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da su spasilačke službe pronašle još dva tijela u ruševinama, čime je broj poginulih u sinoćnjim ruskim napadima na Kijev porastao na 12.
Radi se o jednom od najsmrtonosnijih napada na ukrajinsku prijestolnicu ove godine, a potraga za nestalima još traje.
Na Summitu o energetskoj sigurnosti u Londonu britanski premijer Keir Starmer i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istupili su zajednički s jasnom porukom: Europa više nikada ne smije dopustiti da je Rusija ucjenjuje energijom.
Starmer je poručio da su "svaka obitelj i svako poduzeće u Ujedinjenom Kraljevstvu platili cijenu zbog ruskog korištenja energenata kao oružja", te da je krajnje vrijeme za odlučnu akciju.
"Sve dok Rusija ne pristane na potpun i bezuvjetan prekid vatre, moramo i dalje udarati po njezinim energetskim prihodima, koji i dalje pune Putinovu ratnu blagajnu. Ovo je trenutak za djelovanje", rekao je Starmer, pozvavši na "partnerstvo s EU koje odgovara potrebama našeg vremena".
U svom govoru nakon Starmera, von der Leyen je upozorila da je Rusija namjerno koristila energente kao sredstvo pritiska te priznala da je Europa "desetljećima zanemarivala posljedice te ovisnosti – ucjenu, ekonomske šokove i cijene koje su došle na naplatu nakon invazije na Ukrajinu".
Pohvalila je europski odgovor, diversifikaciju izvora i ubrzanje energetske tranzicije, ali dodala da "svi znamo da ima još mnogo toga za učiniti".
Von der Leyen je u govoru uputila više poruka američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, ističući važnost uvoza ukapljenog plina (LNG) iz SAD-a, ali i suradnje s NATO-om na zaštiti ključne infrastrukture, uključujući podmorske kabele. Zaključila je otvorenim pozivom za dublje partnerstvo:
"Europa je spremna raditi s vama. Ako želite ići brzo, idite sami. Ako želite ići daleko, idite zajedno - a mi želimo ići daleko", rekla je.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je Vladimir Putin jedina osoba koja stoji na putu mirovnom prijedlogu koji podržavaju Sjedinjene Američke Države i Europa.
>> Opširnije
Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je broj žrtava sinoćnjeg ruskog napada na Kijev porastao na 10, nakon što je iz ruševina izvučeno još jedno tijelo. Broj ozlijeđenih također je revidiran i sada iznosi 90 osoba, među kojima je više djece i žena.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte boravi u službenom posjetu Washingtonu, gdje će tijekom sljedeća dva dana održati niz sastanaka s najvišim američkim dužnosnicima.
Rutte je već razgovarao s američkim ministrom obrane Peteom Hegsethom, a predviđeni su i susreti s ministrom vanjskih poslova Marcom Rubiom te savjetnikom za nacionalnu sigurnost Donalda Trumpa, Mikeom Waltzom.
Posjet dolazi dan nakon što je Marco Rubio iznenada otkazao sudjelovanje na pregovorima u Londonu, gdje je trebao sudjelovati zajedno s Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom. Umjesto njih, američko izaslanstvo predvodio je Keith Kellogg, posebni izaslanik za Ukrajinu, čiji je utjecaj na pregovore znatno manji.
Za Ruttea je ovo drugi dolazak u Washington u posljednja dva mjesec. Ranije se u ožujku sastao s Donaldom Trumpom u Bijeloj kući.
Ovo nije prvi put da Donald Trump javno poziva Vladimira Putina na zaustavljanje rata. Ranije je prijetio i sekundarnim sankcijama pokušavajući isposlovati nagli prekid sukoba. No, iza tih povremenih poruka krije se konzistentan obrazac naklonosti prema Moskvi, navodi BBC u analizi situacije.
Iako se poruke poput današnje, u kojoj Trump poziva Putina da zaustavi napade na Kijev, mogu shvatiti kao diplomatski pritisak, opći smjer njegove politike ide u korist Rusije. Trumpova administracija, iako još izvan Bijele kuće, pokazuje spremnost da za produljenje rata više okrivi Ukrajinu nego Rusiju, što bi moglo imati opasne posljedice za Kijev.
Ako SAD odustane od podrške mirovnim pregovorima, upozorava BBC, vjerojatno će smanjiti ili potpuno ukinuti vojnu pomoć i obavještajnu suradnju s Ukrajinom. Europske saveznice bi nastavile pomagati, ali Kijev bi ostao s “jednom rukom vezanom iza leđa”.
Štoviše, Trump želi postizanje dogovora s Putinom, ukidanje sankcija Rusiji i povratak američkih tvrtki na rusko tržište. Umjesto da oslabi ruski ratni stroj, takav bi scenarij zapravo mogao ojačati Kremlj i potaknuti nove ofenzive na Ukrajinu.
Ipak, BBC ističe da nije sve izgubljeno. Trumpov tim želi okončati rat i prikazati to kao uspjeh. I Ukrajina i SAD žele kraj sukoba, no veliko je pitanje želi li ga i Putin.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne može pristati na primirje dok Rusija nastavlja s napadima na Kijev.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump danas je na društvenoj mreži Truth Social objavio poruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, pozivajući ga da zaustavi napade na Kijev. Poruka dolazi svega nekoliko sati nakon što je Trump ponovno kritizirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
"Ruski napadi na Kijev nisu potrebni i dolaze u vrlo lošem trenutku. Vladimire, PRESTANI! 5000 vojnika tjedno umire. Hajdemo završiti mirovni sporazum!", poručio je Trump.
Dan ranije, Trump je optužio Zelenskog da opstruira mir, rekavši da ukrajinski predsjednik "može imati mir ili može ratovati još tri godine prije nego što izgubi cijelu zemlju". U istoj objavi nazvao ga je "čovjekom bez aduta".
Trumpova jutrošnja poruka upućena Putinu predstavlja rijedak javni ukor Rusiji zbog gotovo svakodnevnih zračnih napada na Ukrajinu. Istodobno je znak sve veće frustracije bivšeg predsjednika zbog dugotrajnosti sukoba koji je, prema njegovim najavama, trebao biti riješen odmah po njegovom povratku u Bijelu kuću.
Trump je prije izbora redovito tvrdio da će okončati rat u Ukrajini "prvog dana mandata", a simbolična stota obljetnica od početka njegove kampanje pada kasnije ovog mjeseca. No sinoćnji smrtonosni napadi na Kijev i druge dijelove zemlje pokazuju da kraju rata nema na vidiku.
Američki predsjednik se hvali kako "ima dogovor" o miru u Ukrajini, jedino se žali što je Kijev još uvijek "tvrdoglav". No i za Europljane je takav nejasan "mir" jedva prihvatljiv, navodi Deutsche Welle u analizi situacije.
>> Opširnije
Danska premijerka Mette Frederiksen reagirala je na sinoćnje napade na Kijev porukom da Kremlj jasno pokazuje kako nema stvarnu namjeru postići mir.
"Rusija je opet brutalno napala Kijev. Jasna poruka iz Kremlja: Rusija nema stvarni interes za mir. Mir se ne može pregovarati pod paljbom. Danska stoji uz Ukrajinu protiv ovog barbarstva", poručila je Frederiksen u objavi na društvenim mrežama.
Njezin komentar dolazi u trenutku kad se međunarodni pritisak na Moskvu pojačava, dok raste broj civilnih žrtava nakon napada koje ukrajinske vlasti nazivaju “ratnim zločinima nad urbanim stanovništvom”. Frederiksen se tako pridružila nizu europskih čelnika koji pozivaju na hitan prekid vatre bez uvjeta.
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da su sinoćnji napadi na Kijev "pravi podsjetnik da je Rusija ovdje agresor". U napadima je, prema posljednjim informacijama, ozlijeđeno najmanje 77 osoba, dok je devet poginulo, među njima i jedno dijete.
"Napadi pokazuju koliko je važno prisiliti Rusiju na bezuvjetni prekid vatre", rekao je Starmer, dodavši da su pregovori koji su prethodnog dana održani u Londonu "korak prema trajnom prekidu vatre".
Nedugo nakon tih izjava, iz ureda britanskog premijera dodatno je potvrđen službeni stav Ujedinjene Kraljevine o Krimu, koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine. U priopćenju se navodi da se stav o ukrajinskom suverenitetu neće mijenjati, osim ako ukrajinska vlada sama ne promijeni svoju poziciju.
"Sve dok pregovori traju, potpuno smo predani postizanju mira. Naš stav o ukrajinskom suverenitetu ostaje nepromijenjen", poručio je glasnogovornik premijera.
Ova poruka dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump, u objavi na društvenoj mreži Truth Social, kritizirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog odbijanja da prihvati rusku kontrolu nad Krimom tijekom mirovnih pregovora.
Američki predsjednik Donald Trump upravo se oglasio na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
"Nisam zadovoljan ruskim napadima na Kijev. Nisu potrebni i dolaze u jako lošem trenutku. Vladimire, STANI! Tjedno pogine 5000 vojnika. Dovršimo mirovni sporazum!" poručio je američki predsjednik Donald Trump.
Vojni sud u ruskom gradu Tambovu osudio je general-bojnika ruske vojske Ivana Popova na pet godina zatvora.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upravo je završio obraćanje medijima u Južnoafričkoj Republici, gdje boravi u sklopu diplomatske turneje. Govorio je na ukrajinskom jeziku, a prijevod je naknadno objavljen.
Zelenski je opisao noćašnji ruski napad na Kijev kao "nedvojbeno jedan od najtežih i najdrskijih do sada".
Govoreći o jučerašnjim razgovorima američkih i europskih dužnosnika u Londonu, kazao je da su bili "teški, ali konstruktivni".
"Siguran sam da je Rusija jučer priželjkivala veliki raskol", rekao je.
"Rusiji ne odgovara savez koji se okupio oko Ukrajine, jer bi bez njega Ukrajina bila lakša meta."
O Krimu: Ustav Ukrajine ne dopušta kompromis
Zelenski je odgovarao i na pitanje o svom odbijanju da prihvati rusku aneksiju Krima, što je, prema nekim navodima, bilo uključeno u nacrt američkog mirovnog plana u sedam točaka.
"Spremni smo učiniti sve što naši partneri predlažu, ali ne možemo učiniti nešto što je protivno našem ustavu", rekao je.
"Ukrajina ne vidi snažan pritisak na Rusiju"
U izjavi iz Pretorije ukrajinski predsjednik naglasio je da Kijev ne vrši dovoljan međunarodni pritisak na Rusiju:
"Vjerujemo da ćemo jačim pritiskom na Rusku Federaciju moći približiti strane."
Podsjetio je i da je nakon više od tri godine rata i tisuća poginulih spremnost Ukrajine na pregovore već kompromis.
"Sporazum o prekidu vatre bio bi politički čin dobre volje sa svih strana", zaključio je.
Proslava Dana pobjede u Moskvi dio je ruske propagande i pokušaj opravdanja invazije na Ukrajinu, pa se članice Europske unije i zemlje kandidatkinje trebaju suzdržati od odlaska na taj događaj, izjavila je danas glasnogovornica Europske komisije (EK).
>> Opširnije
Rusija tvrdi da su njezini noćašnji napadi širom Ukrajine bili usmjereni na razne objekte ukrajinske obrambene infrastrukture.
U objavi na Telegramu rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je izveden "masovni napad" iz zraka, s kopna i s mora.
Prema njihovim tvrdnjama, mete su bili ukrajinski zrakoplovni i raketni sektor, svemirska industrija, tvornice za proizvodnju vojne opreme i oklopnih vozila, kao i postrojenja za proizvodnju raketnog goriva i baruta.
"Ciljevi napada su postignuti", navodi se u priopćenju. "Svi ciljevi su pogođeni."
Raketa koja je tijekom noći ubila najmanje osmero ljudi u Kijevu bila je sjevernokorejskog porijekla, rekao je za Reuters izvor iz ukrajinske vojske.
Prema tom izvoru, riječ je o raketi KN-23, kratkog dometa, poznatoj po svojoj pokretljivosti, preciznosti i sposobnosti da nosi konvencionalne ili nuklearne bojne glave.
Rusija zadržava pravo uporabe nuklearnog oružja u slučaju agresije zapadnih zemalja, izjavio je danas visoki sigurnosni dužnosnik Moskve Sergej Šojgu u intervjuu državnoj novinskoj agenciji TASS.
>> Opširnije
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova optužila je Volodimira Zelenskog da "uništava" diplomatske napore za postizanje mirovnog sporazuma jer je odbio pristati na priznanje nezakonite ruske aneksije Krima.
Novinarima je rekla da je "iz minute u minutu sve jasnije" da ukrajinski predsjednik nema sposobnost za dogovor koji bi okončao rat. Također je izjavila da europske zemlje koje šalju oružje Kijevu potiču Zelenskog da nastavi rat, bez obzira na žrtve. Izjava Zaharove podsjeća na onu Donalda Trumpa, koji je jučer poručio da će stav Zelenskog o Krimu "samo dodatno produljiti" sukob.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio je da je 77 osoba ozlijeđeno u ruskim zračnim napadima na ukrajinsku prijestolnicu.
"Trideset i jedan ranjeni zadržan je na bolničkom liječenju", rekao je Kličko, dodajući da je oštećeno ukupno 12 zgrada.
Terehov: Dvadeset i četiri napada na Harkiv, pogođeno gusto naseljeno područje
Nakon noćašnjeg vala ruskih napada gradonačelnik Harkiva Igor Terehov izjavio je da su na sjeveroistočni grad izvedena 24 napada, uključujući 14 napada dronovima i 10 raketnih udara.
Jedan od projektila pogodio je gusto naseljeno gradsko područje, rekao je Terehov, navodeći da su pročelja više stambenih zgrada oštećena, a prozori razbijeni.
"Zabilježene su dvije žrtve", dodao je.
U napadima su oštećeni i jedan hotelski kompleks, školska zgrada i drugi objekti infrastrukture.
Ukrajinske hitne službe izvijestile su da je jedan muškarac izvučen živ iz ruševina kuće uništene tijekom noćašnjeg ruskog napada na Kijev.
Prema riječima Pavla Petrova, glasnogovornika Državne službe za izvanredne situacije u Kijevu, muškarac mlađi od 30 godina bio je zarobljen ispod ruševina više od šest sati prije nego što su ga spasioci uspjeli pronaći.
Petrov je za Ukrajinsku pravdu izjavio da je muškarac bio pri svijesti, što je pomoglo spasilačkim ekipama da ga lociraju.
"Na trenutak smo utihnuli, a on je odgovorio na poziv spasioca", rekao je Petrov.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas bi se trebao sastati s predsjednikom Južnoafričke Republike Cyrilom Ramaphosom, u sklopu napora Kijeva da proširi krug međunarodnih partnera.
Iako je potvrdio da će se susret s Ramaphosom održati, Zelenski je najavio da skraćuje svoj boravak u zemlji i da se odmah nakon sastanka vraća u Ukrajinu, nakon što je u noćašnjem ruskom napadu na Kijev poginulo devet ljudi.
"Otkazujem dio programa i odmah se vraćam u Ukrajinu nakon sastanka s predsjednikom Ramaphosom", rekao je Zelenski.
Dodao je da će ministar vanjskih poslova Ukrajine ostati u Južnoj Africi i održati sve planirane sastanke "kako bi političko i građansko vodstvo zemlje bilo u potpunosti informirano o situaciji".
Zelenski: Ukrajinu je noćas pogodilo 70 projektila i 150 dronova
U izjavi je ukrajinski predsjednik naveo da je Rusija tijekom noći na Ukrajinu ispalila gotovo 70 projektila, uključujući balističke, te oko 150 bespilotnih letjelica.
"Ti napadi moraju odmah i bezuvjetno prestati", poručio je Zelenski, zahvalivši svima širom svijeta koji pružaju potporu Ukrajini.
Rusija je tijekom noći na Ukrajinu ispalila ukupno 215 projektila i dronova, objavilo je Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo u jutrošnjem priopćenju.
Napad je uključivao:
- 11 balističkih projektila
- 55 krstarećih projektila
- 4 planske bombe
- 145 bespilotnih letjelica.
Od toga je, prema navodima ukrajinske vojske, 48 projektila i 64 drona oboreno, dok je 68 dronova "izgubljeno", vjerojatno zbog djelovanja ukrajinskih sustava elektroničkog ratovanja koji su ih uspjeli dezorijentirati ili preusmjeriti.
"Glavni pravac napada bio je Kijev", objavila je ukrajinska vojska.
Vlasti u glavnom gradu ranije su izvijestile da je u napadu poginulo najmanje devet ljudi.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha reagirao je na noćašnji ruski napad objavom na Telegramu, u kojoj je istaknuo da je riječ o "posebno užasnom" napadu.
Potvrdio je da je poginulo devet osoba, a da je više od 70 ljudi ranjeno, uključujući šestero djece.
"Jučerašnji maksimalistički ruski zahtjevi da se Ukrajina povuče s vlastitog teritorija, u kombinaciji s ovim brutalnim napadima, pokazuju da je Rusija – a ne Ukrajina – prepreka miru", poručio je Sibiha.
"Pritisak treba biti usmjeren prema Moskvi, a ne Kijevu."
Dodao je da ruski predsjednik Vladimir Putin svojim djelima, a ne riječima, jasno pokazuje da ne poštuje nikakve mirovne napore:
"Putin ne želi mir. On želi nastaviti rat. Slabost i ustupci neće zaustaviti njegov teror i agresiju. Samo snaga i pritisak mogu to učiniti."
Ukrajinski zastupnik Oleksij Gončarenko izjavio je za BBC da su noćašnji napadi na Ukrajinu bili "zaista strašni" te da ne vjeruje kako je mir blizu.
U razgovoru za program Today Gončarenko je istaknuo da Ukrajina želi okončati rat što je prije moguće, ali je naglasio da postoji niz nepremostivih crvenih linija.
"Nećemo priznati okupirane teritorije kao dio Rusije i tražimo sigurnosna jamstva u svakom mirovnom dogovoru", poručio je Gončarenko.
Govoreći o potencijalnoj ulozi američkog predsjednika Donalda Trumpa u mirovnim naporima, Gončarenko je dodao:
"Nadam se da će Trump shvatiti da za postizanje mira nije dovoljno vršiti pritisak samo na Ukrajinu već i na Rusiju."
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je Rusija spremna potpisati mirovni sporazum, ali da je uvjeriti Ukrajinu da pristane na dogovor "teže nego što je očekivao", javlja Anadolu.
>> Opširnije
"Spasioci su iz ruševina u Svjatošinskom distriktu izvukli jednu osobu. Na sreću, živ je.
Radi se o mladiću koji je više od šest sati proveo zarobljen pod ruševinama. Spasioci su ga pronašli tijekom minute šutnje – one se najavljuju u pravilnim intervalima.
Pod ruševinama bi moglo biti još ljudi. Potraga i spašavanje se nastavljaju", napisao je na X-u Anton Geraščenko.
Harkiv, drugi najveći grad u Ukrajini, također je bio izložen snažnom raketnom napadu rano jutros, napisao je tamošnji gradonačelnik Igor Terehov na Telegramu. Rekao je da se nekoliko eksplozija čulo u gradu, koji je česta meta ruskih napada.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da dronovi lete iznad središnjih okruga, naredivši timovima liječnika da hitno krenu u razne dijelove grada. Tkačenko je naglasio i da je pet osoba ozlijeđeno u gradskom okrugu Svjatošinski, dok je Kličko istaknuo da su stanovnici jedne zgrade ostali pod ruševinama. Požari i pali metalni ostaci projektila također su zabilježeni i u drugim dijelovima Kijeva.
Facebook
Google
