ISTEKAO je 60-dnevni rok koji su američki predsjednik Donald Trump i Iran u lipnju postavili za trajni završetak rata i dogovor o iranskom nuklearnom programu. Umjesto napretka, Washington i Teheran danas su udaljeniji od sporazuma nego kada je privremeni dogovor potpisan u Versaillesu, piše Associated Press.

Pregovori su se posljednjih tjedana uglavnom vrtjeli oko ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca i ukidanja američke blokade Irana, iako je prema lipanjskom memorandumu oboje već trebalo biti provedeno.

Nema znakova kompromisa oko trajnog režima plovidbe Hormuškim tjesnacem, a detaljni pregovori o iranskom nuklearnom programu, koji su trebali biti jedan od ključnih dijelova konačnog sporazuma, nisu ozbiljno ni započeli. 

Od lipanjskog dogovora gotovo ništa nije ostalo

Memorandum o razumijevanju potpisan u lipnju predviđao je prekid vojnih operacija i 60 dana pregovora o trajnom završetku rata i iranskom nuklearnom programu.

Dogovor je predviđao i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji je prije rata prolazila približno petina svjetske trgovine naftom i plinom. Iranu je pritom ostavljena nejasno definirana uloga u budućem upravljanju prometom, što je Teheran naknadno iskoristio kako bi tražio veću kontrolu nad plovnim putem.

Samo tjedan dana nakon sklapanja dogovora Iran je počeo pucati na brodove koji su koristili rutu uz omansku obalu, koju nadzire američka vojska i koja je trebala omogućiti plovidbu mimo iranske kontrole.

SAD je odgovorio napadima na Iran, nakon čega je Teheran napao zemlje u kojima se nalaze američke snage, među njima Jordan, Kuvajt i Bahrein. Washington je zatim ukinuo izuzeća koja su Iranu omogućavala prodaju nafte i ponovno uspostavio blokadu iranskih luka. 

Obje strane optužile su onu drugu za kršenje dogovora.

Iran traži povlačenje američkih snaga i ratnu odštetu

Iran je početkom kolovoza iznio uvjete za ponovno potpuno otvaranje Hormuškog tjesnaca.

Među njima su ukidanje američke blokade, povlačenje američkih snaga iz područja oko Irana i plaćanje odštete za štetu nastalu u ratu koji su SAD i Izrael pokrenuli 28. veljače.

Teheran pritom ne želi vratiti stanje kakvo je postojalo prije rata. Iran pregovara s Omanom o budućem upravljanju prometom kroz tjesnac i želi zadržati određenu kontrolu nad plovidbom.

Iran je danas objavio da je blizu završetka dogovora s Omanom o upravljanju prolaskom brodova kroz Hormuški tjesnac. Nije jasno bi li takav aranžman zadovoljio Washington. 

Trump je iranske zahtjeve odbacio. Tvrdi da bi Iran trebao platiti ratnu odštetu SAD-u, a ne obrnuto, te inzistira na tome da Washington kontrolira situaciju u tjesnacu.

Ni jedna strana zasad ne popušta

Američka administracija nema jednostavan izlaz iz rata. Prihvaćanje iranskih zahtjeva značilo bi velik politički ustupak Teheranu, dok bi nova velika vojna eskalacija dodatno iscrpila američke zalihe naprednih proturaketnih sustava i mogla izazvati novi udar na svjetsko gospodarstvo i cijene energenata.

S druge strane, iransko gospodarstvo teško pogađaju rat, dugogodišnje sankcije i američka blokada, dok visoka inflacija dodatno povećava pritisak na vlasti u Teheranu.

Promet Hormuškim tjesnacem, koji je nakratko porastao nakon lipanjskog sporazuma, ponovno je pao na mali dio razine prije rata. Posljedice zatvaranja jednog od najvažnijih svjetskih energetskih pravaca osjećaju se daleko izvan Bliskog istoka.

Dodatni pritisak stvara i Crveno more, gdje su Huti, koje podržava Iran, počeli napadati saudijske naftne tankere, ugrožavajući još jedan važan pravac za transport energenata. 

Pakistan pokušava vratiti obje strane za stol

Iran tvrdi da je još u lipnju prekinuo izravne pregovore sa SAD-om, iako priznaje da se poruke između dviju strana i dalje prenose preko posrednika. Trump, s druge strane, tvrdi da razgovori nisu prestali i povremeno govori o napretku.

Pakistan, koji je odigrao važnu ulogu u postizanju lipanjskog sporazuma, pokušava spriječiti potpuni slom diplomatskog procesa.

"Ne zatvaramo ovo poglavlje. Pakistan ulaže sve napore kako bi obje strane vratio za pregovarački stol", rekao je prošlog tjedna glasnogovornik pakistanskog Ministarstva vanjskih poslova Tahir Andrabi. 

Mogućnost produljenja pregovaračkog roka formalno postoji ako se obje strane s time slože, ali zasad nema dogovora ni o tome, dok ključna pitanja Hormuškog tjesnaca, američke blokade i iranskog nuklearnog programa ostaju neriješena.