DUBLJI slojevi oceana zagrijavaju se sporijom, ali dramatičnijom brzinom nego njihova površina, što upućuje na tmurnu budućnost dubokomorske faune, pokazalo je novo istraživanje.

Stope klimatskih promjena bi u oceanskim dubinama do druge polovine ovog stoljeća mogle biti sedam puta veće od sadašnje razine, čak i ako se drastično smanji emisija stakleničkih plinova, pokazali su rezultati novoga međunarodnog istraživanja objavljeni u utorak u znanstvenom časopisu Nature Climate Change.

Oni upućuju na to da se temperaturne promjene na površini oceana odvijaju dvostruko brže nego dosad. 

Zaključuju da, upravo zbog toga dubokomorska živa bića još uvijek nisu jednako ugrožena kao ona koja žive u višim oceanskim slojevima, no budućnost im ni u kojem slučaju nije svijetla.

"Pod pretpostavkom da će se globalno nastaviti prekomjerna emisija ugljikova dioksida, do kraja stoljeća će, osim zagrijavanja puno većih oceanskih površina, toplina početi prodirati i u dublje dijelove oceana", kazao je voditelj istraživanja, Isaac Brito-Morales, doktorand na Sveučilištu u Queenslandu.

Različita brzina temperaturnih promjena

Znanstvenici su proučavali i mjerili učinak takozvanih temperaturnih promjena na morske životinje - brzinu kojom će se određene vrste morati kretati i mijenjati stanište da bi ostale unutar svojega preferiranog temperaturnog raspona dok se različiti slojevi oceana zagrijavaju različitom brzinom.

Studija otkriva da će se promjene u različitim slojevima oceana odvijati različitim brzinama kao posljedica globalnog zatopljenja.

Profesor Jorge García Molinos, klimatski ekolog sa Sveučilišta Hokkaido i koautor studije je kazao: "Rezultati upućuju na to da će biološka raznolikost u dubokim dijelovima mora i oceana vjerojatno biti izložena većoj opasnosti jer su dubokomorske životinje naviknute na puno stabilnije toplinsko okruženje."

Kaže da je dosadašnje globalno zatopljenje utjecalo na to da su se neke životinjske vrste već preselile u druge, dublje slojeve oceana, pa i na dubinu od 4 km i više.

Temperaturne promjene razlikuju se u različitim slojevima oceana i utječu na to kojom će se brzinom i u kojem smjeru u potrazi za novim staništem kretati dubokomorske životinjske uslijed zagrijavanja oceana. 

Brito-Morales kaže da to predstavlja "golem izazov znanstvenicima koji određuju koja će se područja proglasiti zaštićenima".

Eskalirajuća klimatska prijetnja za dubokomorske životinje

Profesor sa sveučilišta u Queenslandu, Anthony Richardson kaže da će se, "bez obzira na to što sada radimo", život dubokomorskih životinja do kraja stoljeća suočiti s eskalirajućom klimatskom prijetnjom jer se oceanska površina već zagrijala.

On i kolege su izračunali temperaturnu promjenu u četirima dubokooceanskim područjima od 1955. do 2005. godine, a zatim su brojke projicirali na razdoblje od 2050. do 2100., koristeći pritom podatke 11 klimatskih modela.

"Posebno nas zabrinjava to što se, kad se spuštate dublje u ocean, temperaturne promjene odvijaju različitom brzinom, a to bi moglo predstavljati problem za prehranu vrsta koje se oslanjaju na organizme u različitim oceanskim slojevima", kazao je. 

Kao primjer je naveo tunu, koja živi na dubini između 200 i 1000 metara, no hrani se planktonima koji žive u površinskom dijelu oceana.

Smatra da bi se "trebala proglasiti nova zaštićena područja u dubokim dijelovima oceana kojima će se striktno upravljati da bi se zaštitile i flora i fauna".