Foto: 123RF/Index

NAJNOVIJE istraživanje o radu koje je za Dnevnik Nove TV provela agencija Ipsos pokazuje da Hrvati najviše žele biti uhljebi.

Iako većina građana radi u privatnom sektoru, kada ih se pita gdje je bolje raditi, većina njih, točnije 68 posto, misli da je bolje raditi u državnoj tvrtki, a kod privatnika 21 posto. Da im je posvuda isto misli 7 posto ispitanika, a ne zna njih 4 posto.

Većina se želi uhljebiti u državne firme i javnu upravu

Da se većina Hrvata želi uhljebiti u državne firme pokazuju sljedeći podaci iz istraživanja.

Mladi su ispitanici, do 30 godina, podijeljeni, no većina, točnije njih 54 posto, misli da je bolje raditi u državnoj tvrtki, a njih 40 posto misli suprotno. Ali ako se pita starije građane, želja za radom u državnoj tvrtki je veća. Kod građana od 45 do 59 godina to misli 74 posto njih, a kod starijih od 60 godina 77 posto ispitanika.

Kada ih se pita bi li radije radili kod privatnika s većom plaćom ili u državnoj tvrtki s manjom plaćom, većina ipak u tom slučaju bira privatnika, točnije njih 61 posto. U državnom bi poduzeću u tom slučaju radilo njih 33 posto, dok je za 1 posto građana svejedno. Njih 5 posto ne zna.

Između rada kod privatnika ili rada u državnoj upravi većina je za rad kod privatnika, točnije njih 58 posto, a u državnoj administraciji bi željelo raditi 35 posto ispitanika. Svejedno je 2 posto ispitanika, a ne zna njih 5 posto,

Kada bi birali ili tražili novi posao, za građane je prvi izbor visina plaće. To misli 20 posto ispitanika, zatim je tu dobra radna atmosfera, to je kriterij za 15 posto ispitanika, za njih 15 posto je važno i napredovanje te usavršavanje na poslu. Da imaju posao na neodređeno važno je za 14 posto ispitanika, a za njih 11 posto da im je radno mjesto blizu stana. Za njih 25 posto važni su i drugi kriteriji, primjerice radno vrijeme, zanimljivost posla, broj dana godišnjeg. Ne zna njih 1 posto.

Ne bi se preselili u drugi dio Hrvatske zbog posla

Bi li prihvatili nesezonski bolje plaćen posao u drugom dijelu Hrvatske i onamo se preselili? Hvala, ne - tako zvuči odgovor većine građana. To bi odbilo njih 67 posto, a prihvatilo njih 33 posto. Zanimljivo, i ovdje vidimo razliku između mladih ispitanika i onih malo starijih. Mladi do 30 godina, njih 40 posto, prihvatili bi takav posao. Zato su radnici između 30 i 44 godina čista suprotnost, njih 75 posto bi to odmah odbilo.

Neisplata plaće je kazneno djelo. No malotko je odgovarao za neisplatu plaća. Što bi radnici napravili kada im poslodavac ne bi isplatio plaću? Za većinu njih nema dvojbe - 48 posto bi prijavilo poslodavca. Njih 31 posto bi ga prijavilo i počelo tražiti novi posao, a njih 15 posto bi ga prijavilo i odmah dalo otkaz. 4 posto građana ne bi poduzelo ništa, a ne zna njih 2 posto.

Većina zaposlenih u Hrvatskoj koji su sudjelovali u istraživanju Nove TV ima ugovor na neodređeno, njih 74 posto, a ugovor na određeno njih 23 posto, dok ugovor o djelu ima 1 posto radnika. Nešto drugo ima 2 posto i ne zna 1 posto. I ovdje se vidi razlika u naraštajima. Mladi do 30 godina, njih 48 posto, imaju ugovor na neodređeno, a njih 42 posto na određeno. Zato, primjerice, naraštaj od 45 do 59 godina, njih 88 posto, ima ugovor na neodređeno.

Kada se pita građane koliko su zadovoljni uvjetima rada, kao što su prava i plaća, 67 posto građana je zadovoljno, njih 19 posto je podjednako zadovoljno i nezadovoljno, dok 14 posto nije zadovoljno. Zanimljivo, i ovdje vidimo veće zadovoljstvo kod mladih do 30 godina, kojih je 80 posto, a kod radnika od 45 do 59 zadovoljstvo je mnogo niže, točnije kod njih 60 posto.

Na kraju, većina građana smatra da njihov poslodavac u potpunosti ispunjava obveze zakona o radu - njih 48 posto, da ih uglavnom ispunjava misli njih 38 posto, dok njih 11 posto misli da poslodavac ne ispunjava obveze zakona o radu. Ne zna njih 3 posto.

Istraživanje je provela agencija Ipsos na uzorku od 602 radno sposobna stanovnika (15-65 godina). Istraživanje je provedeno od 24. do 26. travnja 2018. godine. Pogreška mjerenja je +/- 4 %.