Ivo Sanader od vrha do dna

DONOSIMO pregled najvažnijih događaja koji su obilježili put Ive Sanadera od vrha prema dnu.

2000.

U travnju Sanader nasljeđuje Franju Tuđmana na mjestu predsjednika HDZ-a, nakon sukoba s frakcijom Ivića Pašalića, svog glavnog protukandidata za to mjesto. Ključnu ulogu u Sanaderovoj pobjedi imao je krug ljudi oko Branimira Glavaša. Glavašev suradnik Ivan Drmić detaljno je ispričao kako su ti izbori lažirani.

2001.


Na famoznom prosvjedu na splitskoj rivi, održanom nakon pritvaranja Mirka Norca, Sanader se istaknuo kao vođa domoljubne hrvatske opcije. Kasniji njegovi potezi po pitanju ratnih zločina i suradnje s tribunalom u Haagu demantirali su njegove žustre riječi izrečene u veljači.

2003.

Na parlamentarnim izborima u studenom 2003. Sanaderov se tvrdi domoljubni stav isplaćuje, jer HDZ osvaja 43,42 posto glasova, odnosno 66 mjesta u parlamentu, nakon čega lako sastavlja vladu s nekoliko koalicijskih partnera. Sanader postaje premijer, a tu je funkciju obavljao sve do danas.

Na istim izborima HSP osvaja sedam zastupničkih mandata i time Sanaderu odmah navlači prvu aferu. Po originalnom dogovoru je HSP trebao ući u Vladu, ali se od toga odustalo nakon oštrog protivljenja iz Europske unije, kojoj se nije sviđalo da u Vladi sjedi stranka za koju se tada smatralo da je ekstremno desna. Anto Đapić i HSP prelaze u neku vrst oporbe-potpore, a HDZ sastavlja vladu s HSLS-om, DC-om, SDSS-om, HSU-om i nekim manjinskim zastupnicima.



2004.

Početkom godine Sanader se već sukobljava s ekstremno desnim elementima u državi nakon afere sa spomenikom Mili Budaku. Taj je spomenik podignut unatoč prosvjedima svih javnih osoba, pa čak i samog HDZ-a, ali je povratnik iz Kanade Josip Vidaković ipak uspio podići spomenik pored crkve u Svetom Roku. Natezanja oko spomenika traju mjesecima, a u kolovozu Vlada na izvanrednoj sjednici donosi Odluku o uklanjanju spomeničkog obilježja Mili Budaku u Svetom Roku i Juri Francetiću u Slunju.

Krajem iste godine Sanader u izvjesnom smislu okreće list HDZ-ove retorike, čestitajući pravoslavnim vjernicima Božić poznatim "Hristos se rodi". Iako je HDZ već prije toga ušao u koaliciju sa SDSS-om ta je Sanaderova gesta prvi pravi veliki odmak od tvrde HDZ-ove retorike koje je uvijek graničila sa šovinizmom.

2005.


Početkom godine dolazi do prve velike afere. Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul daje ostavku na svoje mjesto nakon nekoliko afera u koje je bio upleten. Najzvučnije od njih svakako su afera Imostroj i afera Verona, iako Žužul kazneno nije odgovarao ni za jednu od afera s kojima je povezan. Žužul do dana današnjeg tvrdi kako mu Sanader nije okrenuo leđa, nego kako je dao ostavku, ali mnogi upućeni govore kako je su Sanaderu Žužulove afere odlično poslužile da bi se riješio snažnog konkurenta.

Sredinom godine dolazi do drugog velikog raskola unutar HDZ-a. Branimir Glavaš, ključni čovjek za Sanaderovu pobjedu na HDZ-ovim stranačkim izborima, napušta stranku zbog nesuglasica s vodstvom i "nezadovoljstva odnosom prema Slavoniji i Baranji". Mnogi su vjerovali da se u pozadini krije optužnica koja se pripremala Glavašu. Na parlamentarnim izborima Glavaš odrađuje ekspresnu kampanju i osvaja vlast u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji.

Krajem godine dogodio se slučaj koji je obilježio prvi Sanaderov premijerski mandat. 7. prosinca 2005. na Kanarskim je otocima u Španjolskoj uhićen Ante Gotovina, isti onaj čovjek u čije je ime Sanader grmio tijekom mandata koalicijske vlade. Dio javnosti odmah je optužio Sanadera da je iznevjerio domoljubne interese, ali premijer je vještim verbalnim trikovima uspio pomiriti svoje oporbene i svoje vladajuće stavove.



2006.

U siječnju je izbila poznata afera Kamen Ingrad, u kojoj je poduzetnik Vlado Zec uspio grad Požegu i Požešku županiju oštetiti za desetke milijuna kuna. Sanadera i njegovu vladu optuživalo se da su pogodovali Zecovim poslovima, ali premijer je i te kritike lagano otpuhao. Požeška županija otišla je u stečaj, a Vlado Zec osuđen na zatvorsku kaznu.

U veljači je smijenjena ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt. Nije dan konkretan razlog njene smjene, pričalo se o predavanju osjetljivih dokumenata Haagu, lošem stanju u pravosuđu, sukobima sa Sanaderom oko imenovanja sudaca te o dogovoru Sanadera i Đapića. Škare Ožbolt je u rekordnom roku zamijenila Ana Lovrin.



Od svibnja 2006. pa sve do danas, jedna od glavnih vijesti vezanih za Sanadera je podizanje optužnice protiv Glavaša. Prva optužnica protiv Glavaša, za slučaj "selotejp", podignuta je u svibnju 2006., a druga, za slučaj "garaža" godinu dana kasnije.

Sredinom 2006. godine puca i afera Brodosplit, s kojom se Sanadera dovodilo u vezu zbog osobnog poznanstva s jednim od osumnjičenika Dragom Mačekom, ali i zbog činjenice da je u Nadzornom odboru Brodosplita sjedio tadašnji ministar gospodarstva, a trenutni ministar obrane Branko Vukelić. Afera Brodosplit još uvijek nije riješena, jer je Sanaderova vlada uporno čekala papire iz Austrije.

2007.

Početak godine ispunila je afera sa Sanaderovim satovima, koje premijer nije naveo u svojoj imovinskoj kartici. Mediji su ustvrdili da se radi o satovima vrijednim oko 150,000 eura, ali premijer nikad nije pokazao račune koji bi rekli o kakvim se iznosima radi. Zaključak afere bila je odluka saborskog povjerenstva za sukob interesa da Sanader mora navesti satove u imovinskoj kartici, ali je glas "satoljupca" Sanadera nastavio pratiti sve do danas.

Iste je godine javnost potresla afera s pokušajem prodaje mljekare Kim marginalnoj tvrtki Chemoderm i dugoreškom poduzetniku Ivanu Šimiću. Kim vrijedan 80 milijuna eura trebala je preuzeti tvrtka čija je godišnja dobit 5000 eura. Aferu su preživjeli i Sanader i Vukelić i tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Ključnu ulogu pri pranju ugleda Vlade imala je objava zaključenja istrage i aferi Maestro u Hrvatskom fondu za privatizaciju, tijekom koje su uhićeni potpredsjednici te institucije.

Krajem godine javnost je potresla afera Sunčani Hvar, u kojoj se otkrilo kako je Vlada preko Hrvatskog fonda za privatizaciju pogodovala Orco grupi pri efektivnoj privatizaciji kompleksa. Vlada je sa sebe oprala odgovornost, sporni ugovor nikad nije objavljen, a afera do danas nije došla do svog zaključka.

Nedugo prije Nove godine ministar unutarnjih poslova Ivica "Kiro" Kirin podnio je ostavku nakon što je Index objavio detalje afere "Vepar", u kojoj je Kirin pravi društvo haškom optuženiku Mladenu Markaču tijekom kršenja kućnog pritvora lovom na veprove.

Nijedna od tih afera nije pretjerano pogodila Sanadera, a ni HDZ, jer su oni ipak uspjeli još jednom osvojiti vlast na izborima, iako ovaj put u malo široj postizbornoj koaliciji.

2008. /2009.

Prošle dvije godine ostale su zapamćene po policijsko-pravosudnim događajima. Prvo je u rujnu izbila akcija Index na zagrebačkim sveučilištima. Nakon početnog velikog broja uhićenja, od akcije nije ostalo puno, a suđenja su još u tijeku.

U listopadu je ubijana Ivana Hodak, a njezino je ubojstvo odaslalo valove ljutnje i panike kroz cijelu državu. Ni dva tjedna kasnije ubijen je glavni urednik i pokretač lista "Nacional" Ivo Pukanić, u bombaškom atentatu u kojemu je poginuo i njegov suradnik Niko Franjić.



Sanader je odmah reagirao kadrovskim smjenama. Umjesto Berislava Rončevića, na mjesto ministra unutarnjih poslova došao je Tomislav Karamarko, umjesto Ane Lovrin Ministarstvo pravosuđa preuzeo je Ivan Šimonović, a na čelo ravnateljstva policije došao je Vladimir Faber, zamijenivši Marijana Benka.

Faber je postigao nekakve rezultate u slučajevima visokog profila. Kao ubojica Ivane Hodak uhićen je beskućnik koji tvrdi da ju je ubio zbog jala prema njenom ocu Luki, a u Pukanićevom slučaju uhićena je banda kriminalaca povezana sa srpskim kriminalcem Sretanom Jocićem.  Faber je kasnije smijenjen, istražujući ulogu svog prethodnika Rončevića u aferi kamioni, a Karamarko i Šimonović nastavljaju započeti posao.

Nedugo prije parlamentarnih izbora u svibnju 2009. Branimir Glavaš osuđen je na prvostupanjskom sudu na 10 godina zatvora i još isti dan otišao u BIH, gdje se i trenutačno nalazi.

HDZ je na parlamentarnim izborima ostvario dvojben uspjeh, a pregovori s Europskom unijom zapeli su zbog neriješenih graničnih pitanja sa Slovenijom i pitanja topničkih dnevnika koje traži Haag. Tijekom ovih događaja Sanader je uglavnom bio na putu ili se vješto skrivao od javnosti.

Jovan Dragišić
Foto: AFP, Arhiva, Damjan Tadić / Cropix

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara