Kako se snalaze kad napuste dom za djecu: 20-godišnji Luka iz Zagreba ispričao nam je svoju priču

Kako se snalaze kad napuste dom za djecu: 20-godišnji Luka iz Zagreba ispričao nam je svoju priču

Foto: Index

SVAKE godine iz domova za nezbrinutu djecu izlazi oko 90 djece. Kad navrše 18 godina odlaze još kraće vrijeme u stambene zajednice, a potom se sami moraju snaći.

U današnje vrijeme do posla se teško dolazi, a još teže je onima koji nemaju obitelj.

Upravo to nam je rekao 20-godišnji Luka, koji je živio u domu, a potom se preselio u stambenu zajednicu.

Neki ne mogu u stambene zajednice pa s 18 završe na cesti

"Imamo sam 15 godina kad sam došao živjeti u dom, a s 18 sam preselio u stambenu zajednicu. Tu imam pravo biti do 21. godine. Neki već nakon što navrše 18 godina moraju na ulicu jer nema mjesta u stambenoj zajednici. Prvenstveno moramo naći posao i to je jedna od težih faza u našem životu.

Razmišljanje kako s 18 godina treba raditi i zaraditi, kako staviti neke novce sa strane, razmišljati za stan, hranu. U domu imamo sve na gotovo. To je veliki preokret.

Stambena zajednica je tu da mladima priliku da se zaposle i malo pripreme za život vani. No, ima dosta tih Centara za socijalnu skrb koji kad nađete posao, odmah traže da morate napustiti stambenu zajednicu. A tek dobijete prvu plaću ili se dogodi da ne uspijete zadržati posao i tad ste na cesti bez igdje ikoga.

Bilo bi u redu da se za mlade osobe do 21. godine po nekim pisanim i nepisanim pravilima nakon što izađu iz doma ipak osigura mjesto u stambenoj zajednici.

Primjera radi Dječji dom u Nazorovoj se puno više bori za djecu da nakon napuštanja doma imaju svoje mjesto u stambenoj zajednici, za razliku od nekih centara", započeo nam je priču Luka.

On kaže, ima sreću pa živi u stambenoj zajednici već godinu i pol, no nemaju svi takvu mogućnost.

Trenutno je zaposlen u jednom trgovačkom lancu, a pomoć pri dobivanju prvog posla je imao preko Otvorene medijske grupacije.

Riječ je o organizaciji koja ima provodi projekte zapošljavanja mladih koji izlaze iz domova za nezbrinutu djecu.

"Iz škole izađemo nesigurni, ponekad su prakse samo formalnost"

"Oni su organizirali radionice da se upoznamo s poslodavcima i steknemo iskustvo razgovora za posao. Podučili su nas kako iskazati svoje vještine, sposobnosti, kako pristupiti prema poslovnom svijetu, da se vidimo kako se ponašamo u takvom okruženju. Neki od nas prije toga nikad nisu bili na razgovoru za posao.

Na tim smo radionicama naučili kako izraditi životopis, kako prenijeti svoje vještine i ujedno smo odradili neke razgovore za posao da probijemo tu tremu. To je ključni element kad se čovjek ide zaposliti.

Ujedno sam tamo uspio pronaći svoj prvi posao", rekao nam je Luka i dodaje kako bi svima savjetovao da idu na te radionice koje su besplatne.

Dodao je i kako su im dosta značili motivacijski govori poznatih hrvatskih pjevača i glumaca.

"Oni su nas motivirali jer opet kako god izgledamo nemoćni jer nemamo obitelj, mi zapravo imamo modem preživljavanja. Moramo se izboriti sami za sebe.

Problem je što iz škole izađemo dosta nesigurni. Često imamo prakse koje su puka formalnost i zapravo ništa na njima ne naučimo. Ja sam išao u prehrambenu školu. I potom kad završimo školu i trebamo pronaći posao dosta smo nesigurni, hoćemo li moći zadovoljiti nekog poslodavca sa svojim radom, ustvari previše sumnjamo u sebe i tu nam treba dati vjetar u leđa.

Zato su te radionice i ti motivacijski govornici dobri za nas. Potiču nas.

Još jedan od problema pri pronalasku posla je i kad se ide raditi u manje tvrtke pa saznaju da si iz doma. Ponekad se radi neznanja ljudi boje. Ne znaju zapravo što je dom. Imaju predrasude prema nama. Tako se neki sažale nad nama pa nam daju posao, a to je glupo jer jednako vrijedimo kao i ostali koji su odrastali u obitelji.

Trebamo se dokazati svojim kvalitetama i vještinama, a ne činjenicom da smo iz doma.

Zato je dobro raditi za velike firme u kojima ljudi nemaju toliko predrasuda. Vide da smo svi mi normalne osobe, da nas ne bi trebalo obilježavati", rekao nam je Luka.

Speed date s poslodavcima

A radionice o kojima je govorio, održava Otvorena medijska grupacija u sklopu projekta "Korak bliže posla".

Riječ je o edukativnim radionicama i speed date programu na temu zapošljavanja mladih iz domova.

"Ovaj projekt pruža potporu mladima iz domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi u svrhu njihovog ravnopravnog sudjelovanja na tržištu rada i aktivnog uključivanja u društvo. Kroz edukativne radionice, mladi iz domova dobili su alternativno obrazovanje, osposobljavanje i mogućnost za aktivno sudjelovanje u zajednici i kvalitetnim društveno-kulturnim aktivnostima u svrhu lakšeg osamostaljenja.

Jedan od najvećih problema s kojima se mladi ljudi iz domova susreću je nemogućnost pronalaska zaposlenja. Ovim projektom direktno smo povezali poslodavce i mlade iz domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi kroz edukativnu radionicu i speed-date program", rekla je za Index Ivana Kostić iz Otvorene medijske grupacije.

U projektu su kaže, sudjelovale i velike tvrtke kao što su HEP, Atlantic Grupa, Lidl, Kaufland, Blitz CineStar.

Cilj projekta je dodaje, povezati domove, institucije, udruge civilnog društva i poslodavce te predstaviti dobre primjere iz prakse koji će stvoriti mrežu potpore mladima prilikom zapošljavanja.

Tijekom tri godine provedbe projekta zaposleno je kaže, više od 170 mladih iz domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i iz udomiteljskih obitelji.

Svake godine provode par takvih radionica, a posljednju su imali prije tri tjedna.

Neke tvrtke odbijaju sudjelovati u projektu

"Na njima se mladi direktno povezuju s poslodavcima, tu se prvi put imaju priliku predstaviti na razgovoru za posao. Tako im omogućujemo ulazak na tržište rada. Obično su to djeca koja završavaju trogodišnje srednje škole, pa ih motiviramo i na završetak četvrtog razreda i na dalje fakultetsko obrazovanje.

Problem je taj kad djeca navrše 18 godina, moraju napustiti domove i nađu se na cesti. Neki mogu kratko vrijeme do 21. godine provesti u stambenim zajednicama. Općenit problem je danas naći posao, a pogotovo onima koji nemaju obitelji", kazala nam je Ivana Kostić, dodajući kako u Hrvatskoj godišnje domove napusti 90 mladih, ali ne postoje nikakve statistike o njihovom zapošljavanju.

U budućnosti kaže, planiraju još veću suradnju s domovima i održavanje većeg broja edukacijskih radionica.

"U ovaj projekt planiramo uključiti i sociologe, psihologe i pravnike. Potom pratiti što se događa kad se ti mladi uključe na tržište rada, je li sve u redu. Često nam se na poslu svašta događa i kad dođemo doma, podijelimo to sa svojom obitelji, a ovi mladi to nemaju priliku jer su sami", kaže ona.

Rekla je i kako joj je žao jer ima tvrtki koje se ne žele odazvati na takve radionice, a mladima treba, naglašava, dati šansu i priliku za posao.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara