Jadranka Kosor sa 11 mjera uspješno torpedirala Hrvatsku

Tekst: I. Ćimić
Foto: Dragan Matić, Ranko Šuvar (Cropix), vlada.hr

PREMIJERKA Jadranka Kosor, nakon što je od odbjeglog Ive Sanadera preuzela vlast 1. srpnja prošle godine, obvezala se kako će se u svom mandatu najviše baviti izvlačenjem Hrvatske iz gospodarske krize, nastavkom hoda prema europskim integracijama te se konačno obračunati s korupcijom. No, čini se kako je itekako posrnula na ekonomskom planu, jer se od početka njezina mandata pa sve do danas za oko 80 tisuća povećao broj ljudi na Zavodu za zapošljavanje.

Ni jedna od pokrenutih mjera, ako se uopće može govoriti o mjerama, Jadranke Kosor nije se pokazala uspješnom, dok su se neke pokazale katastrofalnima. One koje su najavljivane kao "nužni i bolni rezovi", nikada nisu ni realizirane.

Od Sanaderovih deset antirecesijskih mjera prije godinu dana, tek jedna ostvarena

Uostalom, sve više nalikuje na situaciju od prije godinu dana kada je ministar financija Ivan Šuker zajedno s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom najavio 10 mjera za spas hrvatskog gospodarstva, od kojih je zaživjela tek jedna, i to rebalans proračuna. Nikada nije zaživjelo rasterećenje gospodarstva, odnosno neporezna davanja. Nije provedena ni treća mjera, odnosno likvidnost javnih poduzeća i privatnog sektora te skraćivanje rokova za podmirenje obveza javnih poduzeća na 60 dana.

Nestale su i Šukerove mjere vezane uz usklađivanje državnih potpora sa sustavom EU-a, nije bilo ni preusmjeravanja potpora ka malim i srednjim poduzećima, obrazovanju i dijelovima koji jamče brži razvoj i konkurentnost. Šukerova šesta mjera da se maturalna putovanja organiziraju u Hrvatskoj također je neslavno propala, kao i preporuka da tvrtke u Hrvatskoj više koriste domaće proizvode.

Nije bilo ništa ni od privlačenja izravnih stranih investicija, kao ni od pojačanog nadzora uvoza, posebno robe lošije kvalitete, te održavanja životnog standarda najugroženijih skupina u društvu. Nije provedena ni reforma socijalnih davanja koju je osobno predstavila tadašnja potpredsjednica Vlade Kosor, napominjući kako je to moguće novim sustavom OIB-a.

Sanader je barem sve stavio na papir

A što je do sada napravila Kosor? Gotovo ništa! Dok je Sanader u ono vrijeme imao koliko-toliko hrabrosti podijeliti javnosti deset točaka, odnosno antirecesijskih mjera, premijerka nije ni to u stanju. No, krenimo redom, u analizu najvažnijih 11 poteza koji su trebali rezultirati izlaskom Hrvatske iz krize.

1. HARAČ Na krilima optimizmima odlaska "omraženog" Sanadera, kao i nikada realiziranog obećanja o "bolnim i nužnim" rezovima u državnoj potrošnji, građani su prihvatili tzv. harač, koji je ozakonjen i na Ustavnom sudu, kada je propala tužba više desetaka tisuća Hrvata. Iz džepova zaposlenih izravno se uzima novac, što implicira i smanjenje potrošnje. Harač je bio tek mjera za gašenje požara u gotovo praznoj državnoj blagajni te izvrstan alibi da se odustane od reforme državne i javne uprave.

2. PDV Svi su uglas govorili kako povećanje već ionako visokog PDV-a neće donijeti prosperitet ni gospodarski napredak Hrvatskoj, no Kosor se pozvala na solidarnost svih u Hrvatskoj. Od fizičkih pa do gospodarskih subjekata. Na kraju ni harač ni PDV nisu doveli do osjetnijeg rasta državne blagajne jer se u posljednja dva mjeseca, prema Šukerovu priznanju, državna kasa puni kao i prije godinu dana, i to bez te dvije mjere. Uostalom, porazna je činjenica kako su uvođenje harača, trošarina na mobilnu telefoniju i povećanje PDV-a zapravo bile jedine Vladine ekonomske mjere do prije mjesec dana.

3. FOND ZA SPAS GOSPODARSTVA Opet je riječ o izbjegavanju pravog problema hrvatskog gospodarstva, odnosno rješavanja izravne posljedice krize - likvidnosti. Fond za spas gospodarstva predviđen je da hrvatske tvrtke novcem od kredita ulažu u proizvodne sektore, dok podaci iz druge polovine prošle godine govore kako su čak 77 posto odobrenih kredita za poslovne subjekti bili krediti za osiguravanje likvidnosti, odnosno obrtnih sredstava. Poduzetnici tako i dalje čekaju naplatu svojih dugova, i to od državnih i javnih tvrtki, kao i privatnih, te moraju uzimati kredite da bi isplatili plaće.

4. REZANJE JAVNE I DRŽAVNE POTROŠNJE Za reformu državne i javne uprave Kosor je u svoju Vladu ubacila još jedan resor, i to Ministarstvo uprave. Prijedlog reforme koji je trebao izaći u jesen prošle godine netragom je nestao, kao i smisao postojanja ministarstva Davorina Mlakara. Rezanje potrošnje svelo se na donošenje "krumpir-salata" iz kućne radinosti na božićne i novogodišnje domjenke. Jedina mjera koje se za sada drži Vlada Jadranke Kosor je ona o zabrani zapošljavanja u ministarstvima iako je procjena kako već sada ima oko 20 tisuća prekobrojnih u državnoj administraciji.

5. SUBVENCIJE U vremenima kada sve zemlje Europe pokazuju znakove oporavka, Hrvatska tone sve dublje. Umjesto subvencija poljoprivrednog, tekstilnog i građevinskog sektora, nude se tek obećanja da će ih nekada i biti. Premijerka Kosor već duže vrijeme govori o subvencioniranju građevine, kao i dodatnim poslovima, no prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u siječnju je izdano tek 712 odobrenja za građenje, što je za 17,4 posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Subvencije tekstilu koje idu prema očuvanju radnih mjesta, idu tvrtkama koje otpuštaju radnike, a u zadnje dvije godine bez posla ih je ostalo više od 6 tisuća. Što misle o subvencijama u poljoprivredi, kao i potpori poljoprivrednicima, dovoljno je rečeno na prosvjedima prije dva tjedna.

6. ZADUŽIVANJE Hrvatska je zadužena više od 42 milijarde eura, a ministar financija Ivan Šuker i dalje je uvjeren kako je spasonosna ideja daljnje zaduživanje, što je ideja još od Sanaderove vlasti. Hrvatska se tako prije desetak dana dodatno zadužila za novih 6 milijardi kuna. Hrvatska sve više nalikuje argentinskom scenariju koji je vodio do bankrota države i krvavih događaja na ulicama. Naime, ta zemlja pokušala je problem likvidnosti u tamošnjem financijskom sustavu riješiti izdavanjem emisije obveznica koje su bile vrijedne između 3 i 3,5 milijardi dolara. No uzaludno jer su samo išli prema svom krahu koji je brojio 132 milijarde dolara duga. Argentina je za gotovo pedeset puta veća od Hrvatske i ima 2,8 milijuna kvadratnih kilometara, kao i za osam puta više stanovnika, odnosno 34,7 milijuna.

7. PRIVATIZACIJA BRODOGRADNJE U tijeku je drugi krug privatizacije brodogradilišta, a u slučaju da propadne, neizbježno je da bi većina škverova završila u stečaju. To konkretno znači da bi bez posla ostalo 8.850 radnika. Isto tako, stečaj brodogradnje osjetio bi se i na izvozu i BDP-u jer u ukupnom izvozu brodogradnja sudjeluje sa 12 posto, a u BDP-u s oko 1,4 posto. Ukupni gubici šest brodogradilišta iznose 7,4 milijarde kuna. Prva reakcija potencijalnih ulagača je da se uvjeti natječaja ne razlikuju bitno od prvog kruga privatizacije koji je prošao katastrofalno. Naime, nitko se nije javio. Kosor, koja voli kazati da voli slušati, osluškivati, savjetovati se i na kraju donijeti odluku, nema konkretne mjere za rješavanje slučaja brodogradnje. Otvoreno je priznala da Vlada nema plan B u slučaju da propadne drugi krug privatizacije.

8. ZAKON O RADU U vrijeme kada se gomila broj nezaposlenih Hrvata, Kosor je omogućila donošenje zakona koji dopušta zapošljavanje na određeno vrijeme u 36 uzastopnih ugovora, čime su radnici na određeno pod ucjenom kao radnici drugog reda. Prihvaćanje zakona značilo je nazadovanje u radničkim pravima i sve manji broj ljudi koji prigodom zapošljavanja dobivaju ugovor na neodređeno vrijeme. S novim zakonom puno je lakše dati otkaz, a rezultati su vidljivi na šalterima HZZ-a. Kosor je zažmirila i na krivi izračun minimalne plaće, a nikada se, primjerice, nije obračunala ni s onima koji imaju povlaštene mirovine. 

9. STAMBENA POLITIKA Vlada je odlučila kako će kupcima koji se odlučuju za kupnju prvog stana posuditi u prosjeku 200 eura po kvadratu stana. Ta mjera je donesena i zbog činjenice da je u Hrvatskoj trenutačno oko 2.000 gotovih, a neprodanih stanova. Umjesto navale na stambene kredite Vlade, dogodilo se manje-više suprotno. Cijena kvadrata koja je do sada padala, u prosjeku je porasla za, vidi slučajnosti, 200 eura.

10. BANKE Svakome u Hrvatskoj, pa i samoj premijerki Jadranki Kosor, jasno je kako su poslovne banke zloupotrijebile izuzetno tešku ekonomsku situaciju da bi povećale kamate i zadržale visoke profite. Sve češće se govori o aroganciji banaka, a o tome govore čak i zastupnici HDZ-a u Saboru. No, unatoč tome, Vlada i dalje tvrdi kako ne može bankama uvesti porez solidarnosti. Tako ne misle u Austriji gdje se razrađuje prijedlog o uvođenju posebnog poreza na aktivu banaka po stopi od 0,07 posto, što bi im u godini donijelo oko 500 milijuna eura.

11. REBALANS Rebalans proračuna svojedobno je bila jedina ostvarena točka antirecesijskog plana Ive Sanadera. No Kosor za prvi rebalans proračuna u ovoj godini još nije spremna. Šuker koristi isti rječnik koji je koristio prije godinu dana, kada je pod Sanaderom govorio da nema rebalansa, da bi ga donio samo 15-ak dana nakon toga. No ako i bude donesen, samo će biti stvar kozmetike. Kozmetike koje je ionako previše kod Jadranke Kosor.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara