Javni sektor ide u štrajk: "Odricali bi se mi i dalje, da se odriču svi"
OD SLJEDEĆE srijede idu u štrajk - svaki tjedan, dan jedan. Njih oko 180 tisuća zaposlenih u javnim službama. Podsjetimo, čelnici sindikata zaposlenih u javnih službama najavili su u ponedjeljak štrajk u svim javnim službama koji bi trebao početi 28. studenoga i održavao bi se svaki tjedan po jedan dan sve do ispunjenja njihovih zahtjeva za većim plaćama zaposlenika u javnim službama. Nakon 28. studenoga, štrajk će se nastaviti 4. i 13. prosinca te svaki tjedan po jedan dan sve do ispunjenja sindikalnih zahtjeva.
Povodom najave štrajka sinoć su u Otvorenom gostovali pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec, Anica Prašnjak iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara, Davor Huić iz udruge poreznih obveznika Lipa te predsjednik Uprave Munje Ivan Miloloža.
"Odricali bi se mi i dalje, da se odriču svi"
"Mi od 2006. godine potpisujemo sporazume. Vjerovali smo. Odricali smo se kad je država bila u krizi, sada već tri godine BDP raste, nama se daju mrvice od tri posto. Mi bi se odricali i dalje, vjerujte, da se odriču svi. Ali novaca ima samo za neke, za javne službe nikad", kazala je u uvodnom prilogu HRT-a Andreja Dorić, učiteljica iz Darde.
"Skromni smo u našim zahtjevima"
"Nakon što smo najavili štrajk, možemo se pojaviti na sastanku tek ako će se raditi o procesu mirenja", dodao je Mihalinec i najavio kako na današnji sastanak neće ići.
Stipe Mamić pozvao je na postupak mirenja. Ako se ne dođe do rješenja, na snagu stupaju zakonski uvjeti za štrajk, kazao je Mamić. "Vladin poziv na sastanak i dalje stoji", dodao je.
"Nema šanse", odgovorio je Mihalinec.
Sindikati traže plaće veće 5,8 posto
"Smatram da je naš zahtjev od 5,8 posto urezan u kamen. To je minimum minimuma za javne službe, naročito za medicinske sestre. Tri posto nije motivirajuće za ostanak u Hrvatskoj", kazala je Anica Prašnjak.
"Naš prijedlog nismo mi izmislili. On se temelji na podacima Zavoda za statistiku - naše plaće zaostaju 18,9 posto. Relativno smo i skromni u našim zahtjevima", rekao je na početku Otvorenog Mihalinec.
"Naš prijedlog je bio da idemo u dva navrata, od 1. srpnja 4 posto, i od 1. srpnja 4 posto. Imamo na umu punjenje proračuna. Nitko nije mogao misliti da će se dogoditi Uljanik", rekao je Mihalinec.
"Protiv sporazuma je bio jedino Vilim Ribić"
"Stalno se u javnosti priča o nekakvom dugu.
Činjenica je da se pozivamo na sporazum iz 2016. godine koji je imao dodatke iz 2009. i 2011. godine. Pregovarali smo još 2016., ali smo završili u sporovima. Protiv sporazuma je bio jedino Vilim Ribić. Dug od 18,9 posto proizvoljno je utvrđen sa sindikalne strane.
Pozvali smo sva četiri pravna fakulteta da utvrde kakvo je stanje sa sporazumom. On je konzumiran i on je istekao. Postoje neke presude u prvom stupnju i to nije bio predmet pregovora o TKU.
Sad pregovaramo o plaćama u budućnosti. Ovih 6 posto koji su rasli tijekom 2017. u tri navrata po 2 posto plus prijevoz, božićnice i regres iznose gotovo 2,5 milijardi kuna više svaku sljedeću godinu. Taj je trošak ušao u bazu", kazao je Stipe Mamić.
"Ma kaki, ma kaki", odmahivao je glavom Mihalinec.
"U Hrvatskoj je iracionalno raspoređena radna snaga"
Ivan Miloloža smatra kako svi građani zaslužuju veće plaće, ali je pitanje je li to moguće i koliko.
"Budimo objektivni, nitko nije mogao predvidjeti slučaj Uljanik. Međutim, samo zahvaljujući okružju i turizmu naše gospodarstvo raste.''
"U Hrvatskoj je iracionalno raspoređena radna snaga", kazao je Miloloža.
"To je pristojna ponuda"
"Ponuda od 3 posto je pristojna ponuda vlade u okvirima ovoga što se može, u kontekstu dvije činjenice. Prva da ekonomija raste tri posto i da plaće u javnom sektoru ne bi trebale rasti više od ekonomije i drugo - rast plaća u realnom sektoru je između 2 i 3 posto. Tako da ne znam odakle je podatak ovaj o 5,8 posto", kazao je Davor Huić iz Lipe.
"To je iz Zavoda sa statistiku, svatko vidi ono što želi", rekao je sindikalist Mihalinec.
"Imate studije koje kažu kako je Hrvatska kao država neefikasna i skupa - to je tema o kojoj treba razgovarati", dodao je.
Jesu li naši ljudi nekvalitetni?
"Apsolutno se ne slažem. Mislim da su naši ljudi jako kvalitetni. Nama je cilj da to dodatno unapređujemo. Proteže se teza da ovih tri posto ima veze s Uljanikom. Mi smo počeli pregovarati u svibnju. Tada smo imali već ideju da bi to bilo oko 2 posto, a maksimum 3 posto. To je na godišnjoj razini oko 900 milijuna kuna. To je nešto što si država može priuštiti", rekao je Mamić.
Huić je upozorio da broj stanovnika Hrvatske pada, a da javni sektor raste. U emisiji je pokazao i grafikone, što je naišlo na oštru reakciju sa strane sindikalista.
"Pa gdje to raste?" rekla je Prašnjak.
Huić je kazao kako je narastao broj liječnika, broj đaka je pao 17 posto od 2005. do 2017., a broj učitelja je porastao s 29 na 34 posto.
"Imam odgovor na to", rekla je Prašnjak.
"Broj zaposlenih trenutno ne raste, ali je u zadnjih 10 godina narastao", priznao je Mihalinec.
"Ja ne mogu vjerovati da vi ovo kažete. Kakve su javne službe, jesu li učinkovite. Dođite vi u bolnicu, dođite u školu i vidite raspored osoblja. VI čitate i govorite o nekim brojkama. 31 godinu sam radila u Zaraznoj bolnici. Naše osoblje je prepoznato u svijetu. Kod nas vlada red, rad i disciplina. Doveli ste me u nezgodno stanje da sam euforična i moram hiperaktivno reagirati. Da idete govoriti za nas javne službe da smo neučinkoviti, da nas ima previše, je l' vi nešto čitate osim brojki? Ja gledam ljude, ne gledam brojke. Ja radim s ljudima i mi javne službe radimo za ljude i s ljudima. I dajemo im vrhunske usluge, od mojih sestara, liječnika... "
"Statistika mila dika - što poželi, to naslika", rekla je Anica Prašnjak. "Mi smo savršeno učinkoviti, u odnosu na broj radnika i radne uvjete. Čitate li uopće koliko nas odlazi? Od kuda Rumunjskoj novci za povećanje plaća do 25 posto?" upitala je. "Niti jedna europska zemlja se ne može mjeriti s našom učinkovitosti. Mi smo vrh učinkovitosti. Mi smo jako učinkoviti s obzirom na to koliko zaposlenika ima", dodala je.
Huić je zatim obrazložio je li mislio na javni sektor ili državni.
"Građani jako teško rade razliku. Ja radim razliku. Pokazatelji kvaliteta javnog sektora pokazuju da su hrvatski građani relativno nezadovoljni prvenstveno s administracijom. Odnos kvalitete usluge s njenim troškom je u nesrazmjeru. Po tome je Hrvatska jedna od najgorih. Nitko ne brka kruška i jabuke."
"Javne službe i državne službe, sve je to javni sektor. Mi moramo sebe pravdati, medicinske sestre i učitelji, da mi nismo uhljebi", rekao je Mihalinec.
"Ja vam mogu nabrojati x primjera drugih, koji po cijele dane piju kavu", rekao je Huić.
Prašnjak usporedila plaće u Hrvatskoj i Njemačkoj
Anica Prašnjak je kazala kako je u Hrvatskoj 670 medicinskih sestara na 100 tisuća građana, a u EU ih je 900. "Da bi bili na nivou EU-a moramo zaposliti 40 posto više sestara, po podacima Svjetske zdravstvene organizacije to je 10 tisuća medicinskih sestara. Papiri za zapošljavanje na Ministarstvu se čekaju mjesecima. Iskusna medicinska sestra u Hrvatskoj ima plaću između 5 i 6 tisuća kuna, a u Njemačkoj od 2 do 5 tisuća eura. Pitam vas koliko smo mi novaca uštedjeli sustavu", poručila je.
Branimir Mihalinec naveo je podatak da nastavnici imaju najniže plaće u odnosu na visokoobrazovane djelatnosti u Hrvatskoj.
"Imamo puno strukovnih škola čiji profesori odlaze u privredu", upozorio je.
Odgovorio mu je Mamić. "Prema podacima sustava centralnog obračuna plaća - prosječna plaća za osnovne škole (VSS) je neto 6950 kuna, a za srednje škole 7177 kuna. Mislimo da te plaće moraju biti veće", kazao je.
"Ajme meni", odgovorio je Mihalinec.
"Svi u Hrvatskoj rade za jednu trećinu ili četvrtinu onoga za što bi radili u Njemačkoj ili Irskoj", dodao je Davor Huić.
Miloloža je na kraju emisije poručio kako bi volio vidjeti matematičara i fizičara koji bi želio doći u realni sektor te podsjetio na podatke HUP-a koji traži visokoobrazovane kadrove.
"Uvjeren sam da imamo podršku javnosti. Štrajk koji će biti 28., a može se odgoditi jedino ako nakon mirenja postignemo zadovoljavajući sporazum. Ovaj štrajk je samo jedan dio za javne službe u Hrvatskoj, nacionalne kampanje za održavanje Hrvatske kao socijalne države, koja će pružiti svima kvalitetu. Mi vodimo brigu o zaposlenima, o njihovim mogućnostima razgovora", zaključio je Mihalinec.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati