INDEX LAB

Jesu li sredstva za jačanje imuniteta zaštita ili bacanje novca?

Jesu li sredstva za jačanje imuniteta zaštita ili bacanje novca?
Foto: Index, 123rf

BROJNI pripravci na tržištu kupcima obećavaju jačanje ili podizanje imuniteta. No što točno za čovjeka znači ako mu je imunitet pojačan, odnosno podignut? Takve tvrdnje o zdravlju obično su vrlo nejasne i maglovite.

Kad mi netko spomene takve proizvode, redovito ih upitam baš to: Što misle postići uzimanjem tih pripravaka? Uobičajeni je odgovor da se tim proizvodima sprječavaju bolesti. Onda ih pitam odnosi li se to na baš sve bolesti pa ih to malo pokoleba. Nisu sigurni. Sad i njima samima zvuči pomalo fantastično da bi neki preparat, pa makar i onaj za jačanje imuniteta, mogao spriječiti baš sve bolesti. Nakon malo promišljanja slijedi rezervni odgovor:

"Ti preparati sprječavaju zarazne bolesti."

"Zar sve zarazne bolesti?" pitam ponovno.

"Hmm", kaže tipičan sugovornik, "pa možda ne baš sve zarazne bolesti jer ipak ima kojekakvih zaraznih bolesti, ali gripu i prehladu sigurno."

Naravno, ima i drugih ideja o tome što ti proizvodi rade - neki tvrde da sprječavaju umor ili da ublažavaju posljedice koje svakodnevni stres ostavlja na organizam. Ili nešto drugo, sasvim sigurno korisno za zdravlje. Razlog zbog kojeg kupci očekuju sve te korisne učinke su zavodljive reklame koje sadrže neutemeljene tvrdnje o djelovanju tih pripravaka.

Bez dokaza jer se i ne moraju dokazivati

Nažalost, u slučaju pripravaka za jačanje imuniteta, za takve tvrdnje nema odgovarajućih dokaza, odnosno visokokvalitetnih kliničkih pokusa provedenih na ljudima. Iako se reklamiraju različitim tvrdnjama o zdravlju, proizvodi za "jačanje" imuniteta obično se klasificiraju kao dodaci prehrani, a ne kao lijekovi i medicinski proizvodi. Za proizvode koji su klasificirani kao dodatak prehrani ne postoji obveza provedbe istraživanja na ljudima kojima će se dokazati da su tvrdnje iskazane u reklamama za takve proizvode doista istinite. Netko bi smio tvrditi da pripravci koji jačaju imunitet sprječavaju gripu i prehladu jedino ako postoje klinički pokusi koji će pokazati da ti pripravci zaista smanjuju učestalost gripe i prehlade. Ako takvih kliničkih pokusa nema, onda ne bi smjele postojati ni takve reklame. Nažalost, u našoj se državi očito nitko ne bavi problemom neutemeljenog oglašavanja.

Nitko u državi ne sankcionira lažno oglašavanje

Osim što nema odgovarajućih kliničkih dokaza koji potvrđuju tvrdnje o djelovanju ovih preparata, sama ideja jačanja imuniteta prilično je nesuvisla. Imunološki sustav nije kao mišić koji će redovitim vježbanjem postati veći i jači. Trenutno nema lijeka i postupka koji bi načelno poboljšao rad imunološkog sustava kod ljudi koji su inače zdravi. Za zdrav imunološki sustav, isto kao i za zdravlje svih drugih sustava u tijelu, važni su zdravorazumski postupci koje smo valjda svi naučili još u vrtiću, no pitanje je pridržavamo li ih se: trebamo zdravo jesti, konzumirati puno voća i povrća, suzdržavati se od pušenja, alkohola i droga, redovito vježbati i puno spavati.

Šarlatanska detoksikacija

Uz tvrdnje o proizvodima koji jačaju imunitet vrlo često se spominje i pojam detoksikacije, odnosno potrebe uklanjanja toksina (što je šminkerska riječ za otrove) koji se nakupljaju u našem tijelu. Međutim, takav pojam detoksikacije čisto je šarlatanstvo i skupa prevara koja čak može biti i opasna po život. Pripravci za jačanje imuniteta često sadrže razne kombinacije vitamina i minerala koji će navodno u sinergiji napraviti čudo od vašeg imunološkog sustava. Međutim, uzimanje dodatnih vitamina i minerala korisno je samo ako imate dokazani manjak vitamina i minerala, a može biti i štetno. Usput, ako vas zanima kako stojite s vitaminima i mineralima, nemojte ni slučajno testirati razine vitamina i minerala u ljekarni ili na bilo kojem drugom mjestu koje nije akreditirani medicinsko-biokemijski laboratorij.

Magareće mlijeko, prepeličja jaja...

Magareće mlijeko, prepeličja jaja i druga čudesa za imunitet? Ako pretražite znanstvenu literaturu, nećete naći pokuse na ljudima u kojima su takve zdravstvene tvrdnje istražene. Isto vrijedi i za bezbroj drugih rješenja koja se nude za jačanje i podizanje imuniteta. Dokazi kojima raspolažu ljudi koji prodaju takve proizvode obično se svode na tvrdnje o mnoštvu zadovoljnih klijenata kojima su pomogli. Vi im trebate vjerovati na riječ. No u znanosti se nikom ne vjeruje na riječ; sve tvrdnje moraju se dokazati.

Misteriozni beta-glukan

Jedna vrsta preparata za jačanje i podizanje imuniteta sadrži sastojak beta-glukan. Sam naziv pripravka ima prizvuk ozbiljnog lijeka pa su vam ga vjerojatno mnogi već preporučili. Vjerojatno ste ga već uzimali ili vi ili vaša djeca. Beta-glukani su po svom sastavu polisaharidi koji se u prirodi mogu naći u bakterijama, gljivama, algama i biljkama. Beta-glukan se prodaje kao biološki aktivni sastojak s bezbrojnim tvrdnjama o zdravlju, uključujući i famozno jačanje i podizanje imuniteta. Neki pripravci beta-glukana koštaju i po nekoliko stotina kuna.

Fascinirana tvrdnjama o beta-glukanu za koje nismo mogli naći odgovarajućeg temelja u kliničkim pokusima objavljenim u znanstvenoj literaturi, u suradnji s četiri kolegice napravila sam istraživanje koje se zove sustavni pregled literature. U njemu smo sustavno pretražili niz znanstvenih baza podataka kako bismo pokušale pronaći sve moguće kliničke pokuse provedene na ljudima u kojima su ispitani komercijalni preparati beta-glukana koji se uzimaju na usta ili udišu, a u kojima je točno definirana doza beta-glukana.

U našem istraživanju našle smo 30 kliničkih pokusa provedenih na zdravim i bolesnim ispitanicima. Većinu tih istraživanja financirali su proizvođači beta-glukana, a istraživanja su redom bila vrlo malena - prosječno su uključivala samo 33 ispitanika po skupini. Sva ta istraživanja imala su određene metodološke probleme, zbog kojih je vrlo lako moguće precjenjivanje učinka ispitivanog proizvoda.

Podiže ovo, spušta ono - efekti koji ne znače ništa

Iako je većina tih pokusa opisala nekakve pozitivne učinke beta-glukana, zanimljivo je da su te studije uglavnom mjerile ishode koji nam ne daju važne informacije i koji nisu važni za kupce proizvoda. Od 105 različitih mjera ishoda koje su korištene, samo tri bi se mogle smatrati klinički bitnima. Primjerice, u tim pokusima istraživači daju ljudima beta-glukan pa onda ispituju stvaranje citokina [IL]-1b, IL-4, IL-5,IL-6, IL-8, IL-10, IL-12p70, razinu TNF-beta i interferona-gama, razinu imunoglobulina E u serumu, broj NK stanica, imunoglobulin A u slini, razinu imunoglobulina G, imunoglobulina M, razinu izdahnutog dušikovog oksida, razinu albumina u slini. Te informacije vam ništa ne znače i možda nikad niste ni čuli za neke od tih pojmova? Odlično, tako bi i trebalo biti.

Jer ako imate gripu ili prehladu, zašto bi vam bilo važno kolika vam je razina albumina u slini? Vas zanima hoće li vam bolest kraće trajati i hoće li simptomi biti blaži. Ali ne, istraživači tih pripravaka ne zamaraju se previše takvim trivijalnostima kao što su vaši simptomi i trajanje bolesti. Oni te druge, nerazumljive stvari istražuju iz posve prizemnih razloga - takvi ishodi nazivaju se surogatni ishodi i samo su nadomjestak za prave ishode, za rezultate koji nas zaista zanimaju. Istraživanjem pitanja koja nisu bitna za pacijenta dobiju se nekakvi rezultati o imunološkom sustavu u kojima se zabilježi nekakva promjena i sad bi to odjednom trebalo značiti da je taj pripravak koristan za liječenje, ublažavanje ili sprječavanje bolesti. Takva istraživanja služe samo za stvaranje zavaravajućih tvrdnji o djelovanju pojedinih proizvoda.

Stvaran dokaz trebao bi biti u liječenju bolesti

Ne znam za vas, ali mene ne zanima previše kolika mi je razina IL-12p70. Zanimalo bi me hoću li uspjeti izbjeći gripu i prehladu ako uzimam neki pripravak. Meni nikad, u cijelom životu, kad sam imala gripu ili prehladu, nije bilo lakše samo zato što mi se promijenila vrijednost imunoglobulina A u slini. Osjećala sam se bolje ako sam imala nižu temperaturu, manje osjećaja malaksalosti, manje curenja nosa, manje bolova. I zato ni meni ni vama ne znače puno rezultati postojećih kliničkih istraživanja na ljudima u kojima su ispitivani komercijalni pripravci beta-glukana kakve smo mi analizirali u svojem istraživanju. Vi biste trebali uzeti beta-glukan za sprječavanje gripe i prehlade jedino ako se objave visokokvalitetna klinička istraživanja koja pokazuju da taj pripravak zaista sprječava i liječi te bolesti.

Ukratko, priče o proizvodima koji jačaju i podižu imunitet samo su dio prekobrojnih neutemeljenih tvrdnji o zdravlju kakve se lijepe na proizvode koji se nude na tržištu. Dok se zaista ne dokaže da tvrdnje o pripravcima za jačanje i podizanje imuniteta djeluju na način kako se to navodi u reklamama, uložite svoje kune u one staromodne načine očuvanja zdravlja.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Index.hr. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezana autorica.

** Doktorica medicine Livia Puljak je profesorica na Medicinskom fakultetu u Splitu. Utemeljila je hrvatski ogranak ugledne, neovisne svjetske organizacije Cochrane posvećene promociji medicine utemeljene na dokazima, koja joj je 2017. dodijelila nagradu. Urednica je portala Dokazi u medicini i autorica više od 100 znanstvenih radova objavljenih u svjetskim časopisima.


Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom za Index Lab, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: Index Lab

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara