JUČERAŠNJE glasanje o amandmanima na kontroverznu Direktivu o autorskim pravima u Europskom parlamentu bilo je praćeno burnim protestima i bizarnim greškama eurozastupnika pri glasanju. Naročito su sporni članci 11 i 13 ove Direktive, za koje kritičari tvrde da će uništiti internet, a protiv kojih su bili upereni predloženi amandmani koji na kraju nisu prošli.

Nakon što je završeno glasanje, u nizu medija su objavljeni i osvrti na probleme koje bi mogla izazvati te mnogi tvrde da je to bio “katastrofalan potez” Europske unije. Primjerice, poznati tehnološki portal TechDirt piše da je članak 11, naziva “porez za linkove”, posebno problematičan jer od online platformi traži da osiguraju dozvolu kako bi linkali na tekstove, kao i ako žele prenijeti citate iz tih tekstova na drugim portalima. Kritičari smatraju da će članak 11 značajno ograničiti mogućnost korisnika interneta da dijele sadržaje na webu.

Problematični filteri za online sadržaj

Kada je riječ o članku 13, TechDirt ističe da bi učinak tog članka mogao biti to da će online platforme uvesti stroge filtere koji bi korisnike trebali spriječiti da podijele išta što bi moglo kršiti autorska prava, te tako blokirati korisnike, napose ako se zna kako loše funkcioniraju postojeći online filteri. 

CNN pak ističe da je i dalje posve nejasno “kako će se Direktiva primjenjivati u praksi”, što se pokazalo i u slučaju GDPR-a, koji su u međuvremenu vladajući u Hrvatskoj počeli koristiti kao izgovor za netransparentnost. Naime, Direktiva je napisana konfuznim eurokratskim jezikom te se može tumačiti na razne načine, a oni koji žele izbjeći bilo kakve kazne tumačit će je najrestriktivnije moguće, što znači da bi doista mogla dovesti do “ubijanja otvorenog interneta”, kako se pribojava TechDirt.

Direktiva pomaže dominaciji tehnoloških divova poput Facebooka i Googlea

Portal Quartz pak piše da će Direktiva učiniti baš ono što navodno želi riješiti - proizvest će situaciju u kojoj će tehnološki giganti poput Facebooka i Googlea imati još više konsolidirane moći. Quartz konstatira da će se “na kraju priče smijati tehnološki divovi”, dok će najviše ispaštati “kreatori sadržaja, dakle ljudi koje bi Direktiva trebala zaštititi”.

Cenzura satire i političkog humora, a najgore bi mogli proći memeovi

Ističe se da će filteri dovesti do cenzure satire i političkog humora na internetu, da će biti naročito štetni za memeove, kao i da nisu u stanju razlikovati golotinju u umjetničke svrhe i pornografiju te da bi mogli cenzurirati i poznata slikarska i kiparska djela svjetske umjetnosti.

Quartz predviđa da će giganti poput Googlea stvoriti algoritme za filtriranje sadržaja na internetu, koje će onda prodavati manjim online platformama koje si ne mogu priuštiti izradu vlastitih filtera te tako zaraditi još više novaca. “To znači da će velike kompanije postati de facto intelektualna policija europskog interneta i imat će pristup još većoj količini podataka nego prije”, navodi Quartz.

Veliki otpor kontroverznim člancima 11 i 13 u Njemačkoj

Časopis Wired također ističe da filteri nisu sposobni prepoznati online sadržaj na odgovarajući način te podsjećaju i na upozorenje UN-ova posebnog izaslanika za slobodu izražavanja Davida Kayea, koji je na to već mjesecima prije upozoravao. Wired ističe da su protivnici članaka 11 i 13 bili najaktivniji u Njemačkoj, gdje je više od 100 tisuća ljudi izašlo na ulicu prosvjedovati protiv Direktive.

Financial Times pak smatra da je Direktiva “stroga, ali potrebna”, da ona predstavlja pokušaj da se oslabi “dominacija velikih tehnoloških kompanija” te da je riječ o “reformi koja je trebala doći prije”. No i Financial Times ističe da države članice Europske unije sada imaju dvije godine za implementaciju Direktive te da će najveći problemi nastati u tom periodu u kojem bi mogli svjedočiti “neželjenim posljedicama”.