JUČER ujutro gradić Longyearbyen na norveškom arktičkom otoku Svalbardu, jednom od najsjevernijih naselja svijeta, bio je topliji od Seville na jugu Španjolske i glavnog grada turske Ankare. U Longyearbyenu je u osam sati izmjereno 4,3 stupnja Celzija, a 4600 kilometara južnije u Sevilli samo 2,5 stupnja, zabrinuto javlja norveški Meteorološki institut.

U istoj objavi Meteorološki institut piše da je u Ankari izmjeren samo jedan stupanj te da je Longyearbyen istodobno bio najtoplije norveško naselje. Ovi frapantni podaci samo su još jedan pokazatelj galopirajućih klimatskih promjena na sjeveru Europe, o čijim konkretnim posljedicama zasad možemo samo nagađati, ali sigurno neće biti pozitivne.

"Trenutačni vremenski uvjeti podržavaju spuštanje hladnog zraka prema jugu Španjolske, no činjenica je da se Arktik zagrijava brže od svih drugih područja svijeta. Zato oko Svalbarda sada nema dovoljno morskog leda koji bi tijekom zimskih mjeseci utjecao na spuštanje temperature", rekao je za dansku javnu televiziju klimatolog Sebastian Mernild, dodavši da se ubuduće i češće mogu očekivati slični paradoksi.

Prije desetak dana američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) objavila je da su temperature na Arktiku od listopada 2024. do rujna 2025. bile 1,6 stupnjeva iznad prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. NOAA dodaje da je to bilo najtoplijih 12 mjeseci na Arktiku od 1900. godine, odnosno otkako se provode mjerenja.

Danska gubi dane s temperaturama ispod nule

Globalno zatopljenje snažno se u posljednje vrijeme osjeća i na jugu Skandinavije. Danska je od 1961. do 1990. svake zime imala prosječno 52 dana s temperaturama ispod nule. U sljedećih 30 godina, dakle do 2020. godine, prosječan broj dana s temperaturama ispod nule pao je na 43.

U Švedskoj su meteorolozi objavili da je u prosincu u većem dijelu zemlje temperatura bila sedam stupnjeva viša od prosjeka za ovo doba godine. Dnevni list Dagens Nyheter potom je napravio analizu koja je pokazala da su se švedske zime u samo nekoliko desetljeća temeljito promijenile.

Umjesto snježne idile, u većem dijelu Švedske, pogotovo u najnaseljenijim područjima, zavladalo je sivo, vlažno i relativno toplo vrijeme. Ukupan broj zimskih dana sa snijegom u okolici Stockholma i Göteborga posljednjih je godina za otprilike mjesec dana manji nego 80-ih godina prošlog stoljeća, prema statistikama Švedskog meteorološkog i hidrološkog instituta (SMHI).

U zimskoj sezoni 2019./2020. južna švedska jezera ostala su bez leda, što nikad prije nije dokumentirano. Dagens Nyheter piše da će ovaj trend rastužiti ljubitelje klizanja, ali i dovesti do kudikamo većih problema. Izostanak ili manjak leda narušava jezerske ekosustave i kvalitetu vode, jer se time potiče širenje algi i povećava prijenos organskih tvari u jezera.

Na jugu Švedske nestaje meteorološka zima

Novi klimatski fenomen u Švedskoj predstavlja i potpuni izostanak meteorološke zime (najmanje pet dana zaredom s temperaturom ispod nule) u nekim područjima, ističe SMHI. Veliki dijelovi južne regije Skåne (oko Malmöa) i područja uz obalu u Blekingeu i Hallandu ove godine uopće neće iskusiti zimu. Umjesto toga, meteorološka jesen nastavit će se sve do 15. veljače, kada bi prema definicijama SMHI-ja trebalo nastupiti meteorološko proljeće.

Izostanak zimske hladnoće ima i različite kratkoročne ekonomske posljedice. Pozitivno je što će računi za grijanje u Skandinaviji ove zime biti niži, a negativno što će na mnogim skijalištima biti više blata nego snijega.

Norveška i švedska zimovališta obično su prepuna gostiju u ovo doba godine, ali u Åreu je prošlog vikenda bila otvorena samo polovina staza, a u norveškom Trysilu tek 16 od 71 staze. Kompanija Skistar koja upravlja najvećim skandinavskim skijalištima očekuje ove zime temperature do 2,5 stupnja više od prosjeka te do 40 posto manje snijega.