FASCINANTAN napredak koji je ostvaren u razvoju umjetne inteligencije u 2022. ponovno je aktualizirao pitanje hoće li umjetna inteligencija dostići i prestići ljude u svim kognitivnim sposobnostima i postati opća umjetna inteligencija koja bi možda čak imala svijest, odnosno hoće li se i kada dogoditi trenutak koji se naziva tehnološka singularnost.

Tehnološka singularnost, ili jednostavno singularnost, hipotetska je buduća točka u vremenu u kojoj tehnološki razvoj postaje nekontroliran i nepovratan, što rezultira nepredvidivim promjenama ljudske civilizacije. Prema najpopularnijoj verziji dogodit će se eksplozija umjetne inteligencije koja će se sama moći nadograđivati tako da će se svaka nova i inteligentnija generacija AI-ja pojavljivati sve brže i brže, uzrokujući "eksploziju" u inteligenciji koja će rezultirati snažnom superinteligencijom koja kvalitativno daleko nadilazi svu ljudsku inteligenciju.

Zbivanja u 2022. također su pokrenula pitanja što bi se u međuvremenu i nakon toga moglo događati s ljudima i društvima. Postoje li ikakve ideje o mogućim rješenjima i što se u tom smislu poduzima?

AI nam donosi mnogo toga dobrog

U prošlosti su se zahvaljujući tehnološkom razvoju uvijek zbivale dramatične promjene na bolje u gospodarskom smislu. Od paleolitika do neolitske revolucije ekonomija se udvostručavala svakih 250.000 godina. Poljoprivredno gospodarstvo omogućilo je udvostručavanje svakih 900 godina, a od industrijske revolucije do danas, udvostručavanje se zbiva svakih petnaest godina. Ako razvoj umjetne inteligencije izazove sličnu revoluciju, postoje predviđanja koja govore da bi se ekonomija mogla udvostručavati kvartalno, a možda čak i tjedno.

Posljednjih godina razvijeni su brojni AI sustavi koji obećavaju da će unaprijediti gospodarstvo. Pojavili su se programi koji komuniciraju s ljudima i odgovaraju na njihova pitanja, koji rješavaju znanstvene probleme, koji tekstove pretvaraju u fotografije i umjetničke slike, pa čak i u videomaterijale. Postoje također programi koji odlično logički razmišljaju i rješavaju najteže matematičke zadatke.

Primjerice, DeepMindov program AlphaFold uspio je u 2022., nakon malo više od godinu dana rada, modelirati 3D strukturu oko 200 milijuna proteina, što znači gotovo svih proteina svih poznatih organizama. Ovaj pothvat imat će golemo značenje za istraživanja u biologiji i medicini jer će olakšati razvoj novih lijekova.

Neki stručnjaci ističu da bi se programi za stvaranje slika prema tekstualnim uputama kao što su DALL-E, Midjourney i Stable Diffusion, uz određenu specijalizaciju i u suradnji s drugim alatima, mogli čak koristiti za stvaranje 3D modela proteina koji ne postoje u prirodi. Takve slike mogle bi se potom upotrijebiti za treniranje modela strojnog učenja i predviđanje svojstava proteina s odgovarajućim karakteristikama. Tako stvoreni proteini mogli bi se koristiti za razne svrhe u medicini.

David Baker, direktor Instituta za dizajn proteina na Sveučilištu u Washingtonu, koji više od 30 godina radi na izradi proteina, smatra da bi medicinski stručnjaci trebali početi koristiti AI za stvaranje novih proteina za borbu protiv tumora, virusa i drugih bolesti.

"Ne možemo čekati evoluciju", rekao je Baker za New York Times. 

"Sada te proteine možemo dizajnirati mnogo brže i s mnogo većim stopama uspjeha te stvoriti mnogo sofisticiranije molekule koje mogu pomoći u rješavanju ovih problema", poručio je.

Fascinantni chatbotovi

Javnost je u 2022. posebno fascinirao ChatGPT, OpenAI-jev sustav za obradu teksta koji je sposoban komunicirati na način vrlo sličan ljudskom. Fascinacija je logična jer je za očekivati da ljudima odgovara da im AI na temelju jednostavnih pitanja u trenutku ponudi sažete odgovore i rješenja koja bi inače sami morali tražiti po internetu. Ti odgovori i rješenja za sada nisu uvijek sasvim točni, no očekuje se da će nove inačice chatbotova u tome biti puno bolje.

Budući da će GPT-3.5, računalni model na kojem se temelji ChatGPT, u 2023. biti značajno unaprijeđen, ponovno se javlja strah da bi ljudima mogao oduzeti mnoge poslove, od marketinških i programerskih, preko novinarskih i nastavničkih, do bankarskih i odvjetničkih. Neki stručnjaci koji na njemu rade najavili su da bi najnovija inačica modela, tzv. GPT-4, mogla imati čak 100 bilijuna parametara, što znači da će se po tome približiti broju neuronskih veza u ljudskom mozgu. Nameće se pitanje znači li to da će se kognitivno izjednačiti s ljudima ili im postati superioran?

AI već nadilazi ljude u mnogim područjima

Specijalizirani AI sustavi već su danas na različite načine jednaki ili superiorni ljudima u brojnim aktivnostima. Navedimo samo nekoliko poznatijih:

Igranje igara: AI sustavi savladali su nekoliko složenih igara, uključujući šah, Go i poker. U nekim slučajevima čak su razvili strategije koje su previše složene da bi ih ljudi razumjeli.

Analiza podataka: AI sustavi mogu analizirati velike količine podataka puno brže od ljudi i često u njima mogu pronaći obrasce koji bi ljudima mogli promaknuti.

Obrada prirodnog jezika: AI sustavi mogu prevoditi, interpretirati i generirati tekst sličan ljudskom, često izuzetno brzo i s visokim stupnjem točnosti. Ova točnost, u kombinaciji s golemim brojem informacija koje će moći crpiti s interneta, učinit će chatbotove učinkovitijim od ljudi u brojnim stvarima.

Prepoznavanje slike i lica: AI sustavi mogu analizirati slike i prepoznati lica i objekte s visokim stupnjem točnosti.

Vožnja vozila: Autonomna vozila, kojima upravlja AI, imaju potencijal da budu sigurniji vozači od ljudi, što znači da bi se broj prometnih nesreća mogao smanjiti za više od 90%.

Matematika: Već danas postoje programi koji matematičarima olakšavaju rad, poput Microsoftovog Leana i Googleove Minerve koja je u 2022. ostvarila zapanjujuće rezultate u rješavanju matematičkih problema. Jedan od najpoznatijih matematičkih programa je Wolfram Alpha, koji je razvio Wolfram Research. On je osmišljen da pruža odgovore na širok raspon pitanja, uključujući matematička, znanstvena, povijesna i geografska. Jedna od njegovih ključnih značajki je sposobnost logičke obrade unesenog prirodnog jezika i generiranja točnog izlaznog rezultata u obliku teksta, slika i interaktivnih vizualizacija.

AI još uvijek nije superioran ljudima u općim kognitivnim sposobnostima

Međutim važno je napomenuti da, iako sustavi umjetne inteligencije mogu biti bolji u određenim zadacima, oni za sada još uvijek nisu superiorni ljudima u svim kognitivnim sposobnostima. Posebno ne postoji jedan program koji bi u svemu bio bolji od ljudi.

Štoviše, kako smo objasnili u ranijem tekstu na Indexu, AI za sada još uvijek ne razmišlja na isti način kao ljudi.

Dr. sc. Ivan Voras, IT-jevac s dugom povijesti bavljenja računalnim tehnologijama, ističe da digitalna umjetna inteligencija koja nema iskustva u stvarnom svijetu, koja nije 'utjelovljena', ne zna iz svog iskustva što to znači rješavati realne probleme.

"Pritom su često najgori oni sustavi koji su nama najjednostavniji, kao kretanje u prostoru, izbjegavanje opasnosti, pronalaženje hrane i energije, zajednički rad i sl. Pokazalo se da je vrlo teško, i za sad nismo sigurni je li moguće, naučiti apstraktan i virtualan sustav kako se treba ponašati u fizičkom svijetu. Osobine fizičkog svijeta koje su nama normalne kao gravitacija, težina, ubrzanje i inercija, vremenske prilike i godišnja doba, te potreba za nalaženjem hrane i energije, nešto su što je jako teško dobro simulirati za virtualne agente", kaže Voras. 

>>Vrlo brzo se očekuje eksplozija umjetne inteligencije. Ovo su ključna predviđanja

Upozorenja na opasnosti umjetne inteligencije

No to ne znači da računala nikada neće nadići ljude u smislu opće umjetne inteligencije. Štoviše, prema mišljenju većine računalnih stručnjaka, to bi se moglo dogoditi već kroz nekoliko desetljeća.

Tu treba imati na umu da umjetna inteligencija u nekom trenutku može početi sama sebe unaprjeđivati na način i tempom kojim ljudi ne mogu. Za tehnologiju ne postoje ograničenja kakva postavlja biologija.

A znanstvenici upozoravaju da će se tada mnogo toga promijeniti, nešto na bolje, ali nešto možda i na lošije. Vjerojatno oboje.

Jedan od opravdanih strahova svakako je da bi umjetna inteligencija i roboti milijunima ljudi mogli oduzeti poslove, a postoje informacije da se to već događa. Razvoj tehnologije već je ranije ljudima oduzimao poslove, no uvijek je stvarao nove, uglavnom fizički manje zahtjevne i manje repetitivne, a kreativnije. Pritom ipak treba imati na umu da razne tehnološke revolucije u prošlosti nisu prolazile bez žrtava, osobito ne industrijska s kojom se mogu povezati ekonomske depresije, ratovi, diktature i eksperimenti s političkim sustavima.

No, razvoj umjetne inteligencije razlikuje se od ranijih tehnoloških revolucija po tome što će roboti postati bolji od ljudi u praktički svim sposobnostima, uključujući intelektualne koje su u ranijim revolucijama uvijek ostajale rezervirane za ljude. Pritom postoji poprilična vjerojatnost da AI neće dijeliti iste interese i moralna načela koje dijele ljudi.

Voras kaže da znamo da nakon singularnosti povijest više nećemo pisati mi.

"ChatGPT odličan je primjer za taj problem jer njegovi odgovori doslovno iskazuju politička i filozofska usmjerenja njegovih autora, budući da su oni birali knjige i tekstove za proces treniranja modela", ističe Voras.

"Problem da umjetna inteligencija ne dijeli naše vrijednosti na engleskom zove se alignment problem i područje je velikih kontroverzi", dodaje.

Također, postoji strah od upotrebe razvijene umjetne inteligencije u vojne svrhe.

Milijarder, poduzetnik, suosnivač Microsofta i filantrop Bill Gates upozorio je 2019. na Simpoziju o umjetnoj inteligenciji usmjerenoj na čovjeka održanom na Sveučilištu Stanford da "svijet nikada nije imao toliko tehnologija koje su istovremeno obećavajuće i opasne" kao što je AI, iako je imao nuklearnu energiju i nuklearno oružje.

"Mislim da najviše zabrinjava upotreba AI-ja u oružanim sustavima", dodao je Gates.

Profesor Stephen Hawking, jedan od najuglednijih britanskih znanstvenika, rekao je 2014. za BBC da napori da se stvore misleći strojevi predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudskom postojanju.

"Razvoj pune umjetne inteligencije mogao bi značiti kraj ljudske rase", rekao je istaknuvši da je evolucija spor proces, dok se tehnologija vrlo brzo razvija.

Posebno katastrofična upozorenja posljednjih su se godina mogla čuti od milijardera Elona Muska, poduzetnika i suvlasnika brojnih kompanija kao što su Tesla i SpaceX. Prema Musku, "najmodernija" umjetna inteligencija zapravo je "daleko opasnija od nuklearnih bombi".

"Izložen sam najsuvremenijoj umjetnoj inteligenciji i mislim da bi ljudi trebali biti stvarno zabrinuti", rekao je.

Nakon što je vidio snimku robota kompanije Boston Dynamics kako izvodi zahtjevan parkour (video dolje), na Twitteru je poručio:

"Ovo nije ništa. Za nekoliko godina taj će se bot kretati toliko brzo da će vam trebati stroboskop da biste ga vidjeli. Slatki snovi…"

Kada bi se singularnost mogla dogoditi?

Ne postoji način da se sa sigurnošću procijeni hoće li se i kada dogoditi singularnost. Neki stručnjaci vjeruju da već vidimo njezine rane faze u brzom razvoju AI tehnologija, dok drugi misle da još uvijek postoje mnoge tehničke i filozofske prepreke koje je potrebno prevladati prije nego što ona postane stvarnost.

Pionir umjetne inteligencije Herbert A. Simon najavio je 1965. da će "strojevi u roku od dvadeset godina biti sposobni obavljati bilo koji posao koji čovjek može obavljati".

Kako vidimo, to se još nije dogodilo, već je singularnost i dalje 20-ak godina u budućnosti.

Anketa o napretku umjetne inteligencije iz 2022., provedena sa 738 stručnjaka koji su objavljivali na konferenciji Neural Information Processing Systems (NIPS) i Međunarodnoj konferenciji o strojnom učenju (ICML), vodećoj godišnjoj konferenciji o strojnom učenju i umjetnoj inteligenciji, pokazala je da oni uglavnom smatraju da postoji oko 50% šanse da će se strojna inteligencija visoke razine pojaviti do 2059.

Neki stručnjaci predviđaju ranije datume.

Ray Kurzweil, američki izumitelj i futurist koji je napravio brojna predviđanja o umjetnoj inteligenciji, autor nekoliko knjiga o povezanim temama, uključujući Singularnost je blizu i Kako stvoriti um, koji u Googleu vodi projekte razvoja tehnologija strojnog učenja i umjetne inteligencije, naveo je kao mogući datum za dostizanje singularnosti 2045. godinu.

Patrick Winston, profesor na MIT-u i direktor Laboratorija za umjetnu inteligenciju MIT-a od 1972. do 1997., navodi 2040.

No postoje i stručnjaci koji smatraju da je singularnost daleka budućnost ili čak da se nikada neće dogoditi.

Primjerice, Barry Smith, profesor na Odsjeku za filozofiju na Sveučilištu Buffalo, i dr. Jobst Landgrebe, osnivač Cognotekta, njemačke AI tvrtke, u knjizi Zašto strojevi nikada neće vladati svijetom: Umjetna Inteligencija bez straha, tvrde sljedeće:

"Da bi se prevladale sve prepreke, bila bi potrebna revolucija u matematici koja bi bila od većeg značaja od izuma diferencijalnog računa Newtona i Leibniza prije više od 350 godina. Ne bi se kladili da će se to dogoditi."

Neki stručnjaci su pozitivniji

Neki istaknuti inženjeri i znanstvenici poput Paula Allena, Jeffa Hawkinsa, Johna Hollanda, Jarona Laniera, Stevena Pinkera, Theodorea Modisa i Gordona Moorea čak osporavaju vjerodostojnost tehnološke singularnosti i povezane eksplozije umjetne inteligencije. Jedan od argumenata je da će rast umjetne inteligencije vjerojatno dovesti do smanjenja povrata umjesto ubrzanja, kao što je zabilježeno u prethodno razvijenim ljudskim tehnologijama. Drugim riječima, postoji pretpostavka da će trebati sve više ulaganja za sve manja unapređenja.

Futurist Martin Ford, koji se posebno bavi AI-jem, tvrdi da u tom kontekstu postoji određeni "tehnološki paradoks" u smislu da bi većina rutinskih poslova u gospodarstvu bila automatizirana prije nego što bi se singularnost mogla pojaviti, budući da bi to zahtijevalo razinu tehnologije nižu od razine koju zahtijeva singularnost. To bi uzrokovalo ogromnu nezaposlenost i pad potražnje potrošača, što bi zauzvrat uništilo poticaje za ulaganja u tehnologije koje bi bile potrebne za stvaranje singularnosti.

Kognitivni znanstvenik s Harvarda Steve Pinker, autor brojnih knjiga koje ističu pozitivne strane razvoja tehnologije, uobičajeno je optimističan. On ističe da se singularnost već desetljećima najavljuje kroz 25 godina, a da još uvijek nije tu.

Također smatra da bi ljudi trebali biti sposobni spriječiti njezine moguće štetne posljedice.

Inteligencija ne mora nužno podrazumijevati zlo, kaže Pinker. Osim toga, ako su ljudi sposobni stvoriti nevjerojatno pametnu strojnu inteligenciju, također će biti dovoljno pametni da testiraju navedenu tehnologiju prije nego što joj daju kontrolu nad svijetom, kaže kanadsko-američki znanstvenik.

Cilj je da intelektualan rad postane besplatan

No, ako se singularnost ipak dostigne u nekoliko narednih desetljeća i ljudi stvarno postanu zamjenjivi u svemu, u svim vrstama intelektualnog i kreativnog rada, nameće se pitanje koja bi rješenja društva mogla ponuditi ljudima? Naravno, to će biti postupan proces i on se već zbiva, međutim za očekivati je da će se u narednim godinama ubrzavati.

Samuel H. Altman, američki poduzetnik, investitor, programer i bloger, izvršni direktor tvrtke OpenAI koja je razvila ChatGPT, rekao je 2021. da je cilj razvoja AI-ja da se cijena intelektualnog rada i potrebne energije približi nuli, što on vidi kao dobro za planet i čovječanstvo.

Za sada ne postoji ideja o nekom jedinstvenom rješenju za sve probleme. Utjecaj umjetne inteligencije na zapošljavanje ovisit će o nizu čimbenika, uključujući specifične industrije i radne zadatke koji će biti prilagođeni postojanju inteligentnih robota, kao i dostupnosti novih radnih mjesta koja će se stvarati kao rezultat usvajanja umjetne inteligencije.

Zajamčeni temeljni dohodak i usluge

Jedno od mogućih predloženih rješenja za oduzimanje poslova je uvođenje sustava univerzalnog temeljnog dohotka (UBI), u kojem bi svi ljudi od države dobivali zajamčeni temeljni dohodak. Ideja UBI-ja je da se osigura financijska sigurnosna mreža za ljude koji bi mogli izgubiti posao ili se suočiti sa smanjenim prihodima zbog automatizacije.

Međutim, izvedivost i učinkovitost UBI-ja kao rješenja tema je rasprava i eksperimenata koji su tek u začetku, a neka istraživanja pokazala su da taj pristup ima određene prednosti i nedostatke. Naime, neki stručnjaci tvrde da bi UBI mogao pomoći u smanjenju siromaštva i nejednakosti, dok su drugi zabrinuti zbog troškova koje bi predstavljao za države te zbog moguće destimulacije koju bi predstavljao za rad.

Jedan od najpoznatijih eksperimenata s temeljnim dohotkom proveden je u Finskoj. U njemu je slučajni uzorak od 2000 nezaposlenih ljudi primao mjesečni temeljni dohodak od 560 eura tijekom dvije godine. Rezultati, objavljeni 2019., pokazali su da su UBI isplate, iako nisu značajno povećale zaposlenost među primateljima, dovele do poboljšanja mentalnog zdravlja i općeg blagostanja sudionika.

Drugo, slično rješenje su besplatne usluge poput  zdravstva, školstva i socijalne skrbi. Ova dva rješenja, među ostalima, predstavio je Yuval Noah Harari u svojoj knjizi 21 lekcija za 21. stoljeće.

Moguća druga rješenja

Kao moguća rješenja za problem predloženi su i neki drugi modeli.

Jedan od njih je cjeloživotno učenje, odnosno poticanje ljudi da nastave učiti i stjecati nove vještine koje bi im mogle pomoći da postanu bolje opremljeni za prilagodbu promjenama u gospodarstvu i konkurentniji na tržištu rada. No, teško je vjerovati da će svi ljudi biti spremni i sposobni za to.

Slični tome su i programi osposobljavanja za poslove i prekvalifikacije. Naime, vlade i poslodavci mogli bi ulagati u programe koji bi radnicima pružili vještine i obuke potrebne za prijelaz u nove industrije ili radne uloge.

Tu su i javno-privatna partnerstva. Suradnja između javnog i privatnog sektora mogla bi pomoći u financiranju i provedbi inicijativa koje podržavaju radnike pogođene automatizacijom.

Jedno od rješenja je i regulacija i nadzor. Vlade bi mogle uvoditi propise i nadzorne mjere koji bi osigurali da će usvajanje umjetne inteligencije i automatizacije biti pošteno i odgovorno provedeni te da će negativni utjecaji na radnike biti svedeni na minimum. Postoje inicijative koje pokazuju da tijela EU već poduzimaju određene korake koji bi trebali osigurati da razvoj umjetne inteligencije ne uzrokuje štete za ljude.

Kao jedno moguće rješenje navodi se i preraspodjela bogatstva. Tu se misli na politike poput progresivnog oporezivanja i programa socijalne skrbi, koji mogu pomoći u stvaranju sigurnosnih socijalnih mreža za ublažavanje utjecaja gubitka posla na pojedince i zajednice.

Postoji i ideja da bi AI ljude mogao osloboditi za aktivnosti kao što su odgoj djece, medicinska njega i sl. u kojima će AI teško zamijeniti ljude, a koji danas nisu dovoljno prepoznati, vrednovani i plaćeni.

Konačno, neki znanstvenici i futuristi smatraju da bi se trenutak singularnosti mogao odgoditi ili čak izbjeći tako što bi se ljudske kognitivne sposobnosti mogle značajno unaprijediti genskim modifikacijama i spajanjem ljudskih mozgova s računalima. Na ovom drugom već rade neki znanstvenici i kompanije poput Muskovog Neuralinka. No, ovdje ostaje otvoreno pitanje hoće li takva unapređenja biti dostupna svima ili samo rijetkim bogatašima.