KADA je Rusija napala Ukrajinu prošle veljače, njezini su se saveznici oduprli molbama za ofenzivnu pomoć. U Berlinu su čelnici u početku izbjegavali pomoć koja nije odgovarala njemačkoj definiciji "obrane". To se promijenilo, a Njemačka se sada obvezuje isporučiti borbene tenkove Leopard 2 i odobrava zahtjeve drugih zemalja da slijede njihov primjer.

Kolekcija zapadnih tenkova trebala bi stići na prve crte bojišta ovog proljeća, a obuka je već u tijeku u zemljama donatorima. Tenkovi nose nadu da će ukrajinskim snagama omogućiti pobjede na bojnom polju koje će dovesti do neke vrste scenarija završetka rata - ako oružje stigne na vrijeme.

Defense News je razgovarao sa sigurnosnim analitičarima, parlamentarcima i umirovljenim dužnosnicima, pitajući svakoga kako bi sukob mogao završiti. Njihovi su odgovori sumorni - rat će biti skup, koštat će puno života i vjerojatno će trajati barem nekoliko godina, ili čak postati beskonačan. Kažu da će pobjeda ovisiti o američkom Kongresu i njegovoj upornosti u pružanju kontinuirane potpore Ukrajini. 

"Ove godine bi bilo vrlo, vrlo teško vojno izbaciti ruske snage iz svakog centimetra Ukrajine", rekao je general Mark Milley, predsjednik Združenog stožera američke vojske tijekom posjeta Njemačkoj prošlog mjeseca. "To ne znači da se ne može dogoditi, ne znači da se neće dogoditi, ali bit će vrlo, vrlo teško."

Koliko dugo će trajati rat?

Upitani o trajanju rata u Ukrajini, analitičari u Sjedinjenim Državama i Europi dali su slična predviđanja, s rokovima koji se kreću od mjeseci preko godina do "neodređeno".

Yohann Michel, analitičar Međunarodnog instituta za strateške studije, predviđa "duge mjesece" pred nama, dok Michael Kofman, direktor za istraživanja u Programu za ruske studije Centra za pomorske analize u Washingtonu, očekuje da će borbe trajati još godina. “Ratovi obično traju dulje nego što ljudi očekuju ili se nadaju, a osobito međudržavni sukobi ovolike duljine”, rekao je Kofman. “Povijest nam govori da će ratovi koji traju tako dugo… vjerojatno trajati nekoliko godina.”

Možda je talijanski analitičar Lucio Caracciolo bio najpesimističniji od svih. “Ovaj rat nikad neće završiti”, rekao je. "Sukob će prestati kada Ukrajina ili Rusija ili obje kolabiraju. Ovo je za njih pitanje života ili smrti", rekao je Caracciolo, urednik talijanskog geopolitičkog časopisa Limes.

Peter Roberts s Instituta za ujedinjene kraljevske usluge u Londonu rekao je da postoje različiti načini definiranja kraja rata: "kraj kinetičke faze" nasuprot "kraju zamrznutog sukoba poput onog u Gruziji ili situaciji poput one na Koreji". "Volio bih misliti da bi kinetička faza mogla završiti 2023., ali pretpostavljam da bismo mogli očekivati još tri godine s ovakvim razmjerom borbi", rekao je Roberts.

Michel je dodao da postoje još nepoznati faktori koji će odrediti kraj sukoba. “Tko će prvi pokrenuti sljedeći napad? Kakvu će ulogu igrati vrijeme?" navodi. “Postoji problem streljiva - prva strana koja bude imala manjak bit će u problemu. A duge, iscrpne borbe nose svoje rizike, prema Benjaminu Jensenu, stručnjaku za ratovanje Centra za strateške i međunarodne studije.

"Čak i tehnološki napredne, bogate države na Bliskom istoku na kraju su došle do točke u kojoj bacaju projektile na civilne gradove, otvoreno koriste kemijsko oružje i ratuju na mahove", rekao je Jensen. Ukrajina bi, sugerirao je Jensen, mogla pokušati spektakularnu specijalnu operaciju ubojstva dužnosnika Kremlja ili bi Rusija mogla odlučiti upotrijebiti - ili jednostavno testirati - nuklearno oružje.

Prema Jensenovom mišljenju, čak ni kolaps ruskih konvencionalnih snaga ili tradicionalna ukrajinska pobjeda ne moraju značiti da je rat gotov. Obje bi te situacije mogle dovesti do toga da Rusija posegne za nuklearnim oružjem, kaže.

Proljetna ofenziva

Rusija je 24. veljače 2022. godine Ukrajinu napala bez potpore smrznutog tla. To znači da su se njezina oklopna vozila morala kretati cestama, što ih je činilo lakim metama. Daniel Rice, bivši kapetan u američkoj vojsci koji je prošle godine postao savjetnik zapovjednika ukrajinske vojske generala Valerija Zalužnog, rekao je da se očekuje da će Rusi ove zime Ukrajince napasti na otvorenim ledinama.

"Zabrinutost je da bi se velika ruska ofenzivna akcija mogla probiti, a postoji velika zabrinutost da bi mogli zauzeti Kijev", rekao je Rice. "Ljudi počinju shvaćati da će Ukrajini morati dati ofenzivno oružje kako bi se okončao rat", rekao je.

Ukrajinski vojnici morat će naučiti kako upravljati i održavati najnoviju seriju vojne pomoći, koja uključuje borbena vozila Marder i Bradley iz Njemačke i Sjedinjenih Država, kao i tenkove Challenger 2, Leopard 2 i Abrams iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i SAD-a. 

"Puno toga moraju napraviti u kratkom vremenskom razdoblju", rekao je Rice. “Samo zato što imaju prava vozila ne znači da će moći poduzeti veliku ofenzivnu akciju u budućnosti. Ali… Ukrajinci su svaki put iznenadili svijet”, rekao je.

Umirovljeni američki general bojnik Patrick Donahoe rekao je da zapadnjačko oružje nudi Ukrajini priliku da dominira u bliskoj borbi s ruskim protivnicima i zaključi taktičku borbu u svoju korist. "Ruske snage već pokušavaju usporiti tenkove u Ukrajini minama, rovovima i piramidalnim, betonskim 'zmajevim zubima'. Ukrajinske snage, nakon što budu opremljene i obučene za kombinirano ratovanje i tenkovsku taktiku, bit će spremne probiti rusku obranu", predvidio je Donahoe. Dodaje da će Ukrajincima trebati šest mjeseci da oforme bojne koje će joj biti potrebne za oslobađanje okupiranog teritorija.

Točke pritiska

Tijekom prošle godine, Putinova domaća propagandna strategija promijenila se iz poruke "borbe protiv nacista" u Ukrajini u "borbu protiv Zapada", rekao je Stefan Meister, stručnjak za Rusiju i istočnu Europu Njemačkog vijeća za vanjske poslove. “Narativ je novi Hladni rat”, rekao je.

“Oni koji su protiv rata su otišli, a oni koji su ostali prilagođavaju se”, rekao je Meister.

Prošli pokušaji da se iz Moskve ekonomski istisne volja za ratom također nisu dali trenutne rezultate kojima su se stručnjaci nadali. Međutim, pukotine bi se mogle početi pojavljivati ove godine. Analitičari kažu da će obični Rusi ove godine osjetiti posljedice rata. "Međutim, Rusi mogu podnijeti mnoge ekonomske sankcije", rekao je Charles Lichfield, stručnjak za ekonomiju i sankcije.

"Jedno područje na koje treba obratiti pozornost je isplata mirovina u Rusiji. Nemogućnost da se to učini mogla bi potaknuti ekonomsko nezadovoljstvo koje bi moglo okrenuti javno mnijenje protiv rata", rekao je Lichfield za Defence News. Nakon nametanja sankcija i kontrole izvoza, Lichfield očekuje da će posljednja točka gospodarskog pritiska Zapada - ograničenje cijena nafte - dati rezultate jer je rusko gospodarstvo čvrsto povezano s energetskim tržištem.

Pitanje Krima

Sjedinjene Države, kao najvažniji vojni podupiratelj Ukrajine, ostaju najvažniji akter kada se radi o konačnom ishodu sukoba. Američko vodstvo dosad je uglavnom bilo ujedinjeno u podršci Kijevu. Zastupnik Adam Smith iz Washingtona, vodeći demokrat u Odboru za oružane snage Predstavničkog doma, očekuje da će rat završiti za pregovaračkim stolom, ali je rekao da ozbiljna diplomacija nije počela jer se Putin još uvijek drži "maksimalističkih" ciljeva.

"Na Ukrajincima je da povrate što je više moguće teritorija koji su izgubili u ratu i natjeraju Putina na pregovore. Morali bi na koncu pristati na neke kompromise oko Krima i dijelova istoka zemlje te ishoditi sigurnosne garancije. Rusi trenutno pričaju o velikoj ofenzivi koju će pokrenuti tijekom iduća četiri mjeseca. Čini se da smatraju da tu mogu ostvariti određeni uspjeh. Skeptičan sam oko toga", rekao je.

Charles Kupchan, bivši direktor Vijeća za europsku politiku u Obaminoj administraciji, rekao je da “ne bi ohrabrivao Ukrajinu da traži ponovno uspostavljanje kontrole nad Krimom, jednostavno zato što su rizici od eskalacije vrlo visoki". "Krim je od velike strateške važnosti za Rusiju", rekao je Kupchan za Defense News. “Teško mi je zamisliti da bi Rusi prihvatili potpuni poraz i protjerivanje s Krima.”

Ali neki na Capitol Hillu su optimističniji u vezi s ciljem predsjednika Volodimira Zelenskog da u potpunosti obnovi suverenitet Ukrajine nad njezinim teritorijem. Senator Richard Blumenthal, zastupnik u Senatu SAD-a iz redova Demokratske stranke, posjetio je Ukrajinu u siječnju i nakon toga rekao za Defence News na konferenciji za novinare da je "američka vojska dosljedno podcjenjivala ukrajinsku borbenu sposobnost."

"Sve što sam saznao o volji i odlučnosti Ukrajinaca navodi me na zaključak da je ponovno zauzimanje Krima nadohvat ruke i da im treba topništvo koje će omogućiti gađanje ciljeva - mjesta na kojima su projektili uništavali infrastrukturu u Ukrajini", rekao je. Senator Roger Wicker iz Mississippija, najviši republikanac u Odboru za oružane snage Senata, također je pozvao na slanje projektila dugog dometa u Ukrajinu zajedno s naprednim dronovima Gray Eagle i Reaper. "Trebali bismo ih brzo isporučiti kako bismo odmah napravili razliku na bojnom polju", rekao je Wicker u Senatu u siječnju.

Ključno pitanje

Jedno ključno pitanje koje bi moglo odrediti kraj rata jest koliko dugo podupiratelji Ukrajine mogu nastaviti s donacijama oružja Kijevu.

"Ne postoji nešto poput beskonačnih resursa", rekao je Jensen, analitičar CSIS-a. “Ne daj Bože da ovo potraje još godinu, dvije. U jednom trenutku borbe će iscrpiti čak i cjelokupnu podršku zapadnog svijeta Ukrajini."

Dok obrambena potrošnja u Sjedinjenim Državama i Europi raste, velikim dijelom zbog ruske invazije, industrijski kapacitet za proizvodnju oružja pokazuje se nedostatnim. Tvrtke s obje strane Atlantika najavile su planove za ponovno pokretanje proizvodnih linija za topničke granate i drugo oružje koje se donedavno smatralo pomalo tajanstvenim.

Ipak, otvoreno je pitanje hoće li SAD moći u nedogled nastaviti svoju trenutnu razinu potpore, rekao je Mark Cancian, viši savjetnik CSIS-a koji je proučavao količinu topništva korištenog u ratu. "Ukrajinci ga troše nevjerojatno brzo", rekao je o ukrajinskoj vojsci koja ispaljuje topničko streljivo. "Američka skladišta nemaju velike zalihe. Značajno ćemo povećati proizvodnju, ali nećemo moći proizvesti onoliko koliko će Ukrajinci potrošiti", zaključio je Cancian.