TRAJEKT Moby Drea, nekada poznat po prijevozu tisuća putnika na ruti između talijanskih luka, uplovit će u splitsko brodogradilište radi uklanjanja azbestnih panela. Prema neslužbenim informacijama radi se o preko 250 tona potencijalno opasnog materijala.

Azbest, prema informacijama iz Brodosplita, nalazi se u izolacijskom materijalu pregradnih panela unutar pregradnih zidova putničkih kabina, a na uklanjanju tog materijala, što će trajati oko dva mjeseca, radit će 45 radnika.

Građani prosvjeduju, iz Brodosplita smiruju

Riječ je o brodu starom 50 godina koji je tijekom svog vijeka bio poznat kao brz i moderan cruiseferry s brzinom do 27 čvorova i kapacitetom za oko 1.700 do 1.900 putnika te gotovo 1.000 metara garažnog prostora za vozila. Moby Drea je prestao ploviti krajem 2021. godine kada je izbačen iz komercijalne upotrebe zbog starosti.

Sudbina ovog broda još uvijek nije poznata – nije jasno hoće li biti obnovljen ili će završiti u turskom rezalištu, gdje su, navodno, odbili obaviti uklanjanje azbesta. Taj će se posao stoga odraditi u Splitu, što je izazvalo prosvjede građana koji poručuju da ne žele postati odlagalište tuđeg otpada te jasno izražavaju svoj otpor takvom scenariju.

Na konferenciji za medije iz Brodosplita su poručili da će svi radovi biti provedeni u skladu sa zakonom i najvišim sigurnosnim standardima.

"Brod koji nam dolazi nije 'nakrcan azbestom', kako se nezgodno prikazalo. Brodosplit je dobio posao uklanjanja pregradnih panela broda koji sadrže azbest debljine oko dva centimetra, a on ne lebdi zrakom i nije nikakva ugroza za građane. Paneli će se skinuti i skladištiti u plastične folije, složiti i predati ovlaštenoj koncesionarskoj tvrtki Cian, koja će ih zbrinuti na propisani način", objasnio je glasnogovornik splitskog škvera Josip Jurišić.

Dodali su da će na uklanjanju azbesta raditi 45 dobrovoljnih i posebno osposobljenih radnika, uz redovite liječničke preglede i mjerenja koncentracije azbesta u zraku. Tvrde da se radi o čvrsto vezanom, a ne prašnjavom azbestu, što prema njima sprječava stvaranje prašine i ispuštanje opasnih čestica u okoliš.

Toksikolog: Zašto bi imali bombu u našoj domovini

Azbest je prirodni mineral iz skupine silikata, prepoznatljiv po iznimno otpornim, finim vlaknima, zbog čega se nekad masovno koristio u graditeljstvu, industriji i kućanskim uređajima. Najopasniji je kad se materijali s azbestom oštete jer se tada u zrak otpuštaju mikroskopske čestice koje, kad se udahnu, mogu izazvati teške bolesti poput raka pluća, mezotelioma i azbestoze, čak i godinama nakon izlaganja.

U Hrvatskoj je uporaba azbesta zabranjena od 2006., ali ga i dalje ima u starijim građevinama i instalacijama.

Index je razgovarao s toksikologom Franjom Plavšićem, koji je stručno komentirao dolazak broda s potencijalno opasnim azbestom u splitsko brodogradilište, upozorivši na rizike i nužnost rigoroznih mjera zaštite pri rukovanju takvim materijalima.

"Nisam oduševljen time da se to kod nas radi bez obzira na to što se to može relativno dobro odraditi, ali zašto bismo mi opterećivali naše krajeve azbestom. Nikad ne znate što se može dogoditi. Ako to bude dobro napravljeno, ja priznajem da je mala šansa da može škoditi bilo kome. 

Svejedno mi se ne sviđa ta ideja da mi postajemo mjesto prihvaćanja tuđeg otpada. Nikad ne znate što se s tim može dogoditi. Zašto bismo mi imali bombu u našoj domovini? No, to ne možemo spriječiti. Iako je mali, rizik ipak postoji, posebice kod vađenja azbesta za radnike, ali i tijekom transporta. Ta vlakna se mogu osloboditi i letjeti zrakom i to je teško zaustaviti ako dođe do toga", objašnjava toksikolog Plavšić. 

"Rizik nije velik, ako se posao dobro odradi"

Tijekom godina rada imao je priliku kontrolirati uklanjanje azbestnih cijevi.

"Nekad davno su se uklanjale azbestne cijevi iz kanalizacije u koncertnoj dvorani. Oni su praktički hermetizirali cijelu koncertnu dvoranu i sa zaštitnom opremom radili prema strogim pravilima. Tada nije bilo nikakvih iznenađenja i prošlo je sve bez pogrešaka iako je još ostalo pitanje je li se ipak dizala prašina.

Svejedno treba biti jako oprezan. Transport je također vrlo bitan. Azbestne ploče će se morati posebno zapakirati i prevoziti. To mora biti pod posebnim nadzorom. Kada sam zadnji put bio u kontroli, to je radila tvrtka Cian i posao je bio jako dobro odrađen. Vjerujem da će i u ovom slučaju u Splitu", govori Plavšić.

Iz splitskog brodogradilišta tvrde kako se radi o čvrsto vezanom, a ne prašnjavom azbestu, koji je komprimiran u panele i nema potrebe za pilanjem. No, unatoč tome, toksikolog Plavšić poziva na oprez.

"Svako postupanje s azbestom može dovesti do mrvljenja, dio se mora razmrviti, to je sigurno. I tu se stvaraju fina kratka vlakna koja spadaju u nanotehnologiju, a ona je danas postala strašna opasnost. Azbest je opasan i ovo može biti svojevrsna bomba, no rizik nije velik ako se posao dobro odradi. Počevši od uklanjanja, zaštitne opreme kao i transporta."

Azbest ponovno u gradu 

Split je godinama imao ozbiljnih problema s azbestom, osobito zbog nasljeđa tvornice Salonit u Vranjicu, gdje su visoke koncentracije azbestne prašine ugrožavale stanovništvo, a učestale su bile i teške bolesti poput azbestoze i raka.

Odlaganje i usitnjavanje azbestnog otpada godinama su dodatno zagađivali okoliš, a čestice su često bile prisutne u zraku, posebice oko bivše tvornice i obližnjih prometnica, zbog čega su građani često prosvjedovali tražeći sigurnu i brzu sanaciju.

Građani su svoj glas podigli i protiv azbesta koji stiže u talijanskom trajektu, a bivši dogradonačelnik i trenutačni gradski vijećnik Bojan Ivošević podržao je prosvjednike i istaknuo kako je zabrinutost građana opravdana.

"Postaje simptomatično da ti prljavi poslovi, prije dvije godine ruda s arsenom, a danas azbest koji Turska i Grčka ne žele, završavaju baš u Splitu. Ova legendarna vertikala vlasti, koja obuhvaća Grad, županiju, državu i Državni inspektorat, postala je simbol korupcije, nezakonitosti i nepoštivanja propisanih standarda, pa svi koji love u mutnom biraju Split kao destinaciju za svoje poslove", dodao je Ivošević.

Vijećnici Centra zatražili su od Grada Splita, županije i države da spriječe iskrcavanje i uklanjanje azbesta s broda u splitskom škveru. No, iz Grada su poručili:

"Iako Grad Split nema izravne nadležnosti u provedbi navedenih radova, poziva sva nadležna državna i stručna tijela na poseban oprez i temeljit nadzor nad cijelim procesom. Grad snažno inzistira na strogom poštivanju svih sigurnosnih protokola i zakonskih propisa koji reguliraju rukovanje opasnim materijalima."