ODLUKA američkog predsjednika Donalda Trumpa da izda naredbu za napade na iranska nuklearna postrojenja gurnula je Bliski istok u vrlo nestabilnu situaciju. Sada se sve oči okreću prema Teheranu i njegovu sljedećem potezu.

>> IZ MINUTE U MINUTU Iran prijeti SAD-u. Trump: Totalno uništenje je prikladan termin

Govoreći u Istanbulu, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči poručio je u nedjelju da Iran ima "niz opcija" kada bude odlučivao kako će uzvratiti na američke napade. Od udara na američke baze u regiji do mogućeg zatvaranja ključnog pomorskog prolaza, Iran sada važe svoje iduće korake. Svaki od njih nosi ozbiljne rizike – za Islamsku Republiku, za Izrael, ali i za same Sjedinjene Države, piše CNN.

Iran bi mogao udariti po američkim vojnim interesima u regiji

Postoji mogućnost da Iranska revolucionarna garda (IRGC) aktivira svoje preostale proxy snage u Iraku, Jemenu i Siriji – skupine koje su već napadale američke ciljeve u regiji. Iako je nekoć najjači iranski saveznik bio libanonski Hezbolah, ta je skupina znatno oslabljena u izraelskim napadima.

Prema podacima Vijeća za vanjske odnose (CFR), SAD trenutačno ima prisutnost na ukupno 19 lokacija u regiji, od čega se osam smatra bazama s trajnim američkim postrojbama. Po stanju od 13. lipnja, CFR procjenjuje da se na Bliskom istoku nalazi oko 40.000 američkih vojnika.

Primjerice, krajem prošle godine u Iraku je bilo raspoređeno 2500 američkih vojnika. Iranski napad na te snage nije nezamisliv – 2020. godine iranski raketni napad na američku bazu završio je s više od 100 ozlijeđenih američkih vojnika.

"Iranci su već više puta rekli da će, ako se SAD uključi u rat i napadne njihova nuklearna postrojenja, odgovoriti udarima na američke snage u regiji, na američke interese – a takvih ima puno", rekao je za CNN politički i vanjskopolitički analitičar Barak Ravid.

Već sada se razmatra ponovno aktiviranje napada iz Jemena na američke ciljeve. Huti, pobunjenici koje podržava Iran, ranije su zaprijetili da će napadati američke brodove u Crvenom moru ako se SAD priključi izraelskom ratu protiv Irana. Jedan istaknuti predstavnik Hutija objavio je u nedjelju rano ujutro na društvenim mrežama da "Trump mora snositi posljedice" američkih zračnih napada na iranska nuklearna postrojenja.

Nije jasno znači li to i kraj primirja između SAD-a i Hutija postignutog u svibnju, prema kojem se Washington obvezao obustaviti vojne operacije protiv Hutija u zamjenu za prekid njihovih napada na američke interese u regiji.

S obzirom na to da zna da ne može pobijediti u izravnom sukobu s Izraelom i SAD-om, stručnjaci procjenjuju da bi Teheran mogao pribjeći ratu iscrpljivanja – pokušaju da u dugotrajnom sukobu oslabi volju i kapacitete protivnika, što je upravo ono što je Trump na početku svog mandata govorio da želi izbjeći.

Iran bi mogao ugroziti globalnu trgovinu naftom

Iran također ima moć da značajno poremeti komercijalni brodski promet u Perzijskom zaljevu, rekao je Ravid, posebice ako se odluči zatvoriti Hormuški tjesnac – ključnu rutu za izvoz nafte.

Dosad nije bilo konkretnih poremećaja u globalnoj opskrbi naftom, no ako dođe do prekida izvoza ili Iran pokuša blokirati Hormuški tjesnac, svjetsko naftno tržište moglo bi se suočiti s egzistencijalnom krizom.

Tjesnac povezuje Perzijski zaljev s otvorenim morem i ključna je ruta za izvoz nafte i ukapljenog plina s Bliskog istoka. Prema podacima Američke uprave za energetske informacije, kroz Hormuz dnevno prođe oko 20 milijuna barela nafte.
Jedan od glavnih savjetnika iranskog vrhovnog vođe već je pozvao na raketne napade i zatvaranje Hormuškog tjesnaca.

"Nakon američkog napada na nuklearni pogon u Fordou, red je na nama", poručio je Hosein Šariatmadari, glavni urednik ultrakonzervativnog lista Kayhan, koji se ranije i sam identificirao kao "Khameneijev predstavnik".

Geografska prednost Irana u kontroli pomorskih ruta daje mu "mogućnost da izazove šok na tržištu nafte, poveća cijene, potakne inflaciju i sruši Trumpovu ekonomsku agendu", rekao je za CNN Mohammad Ali Šabani, stručnjak za Iran i urednik portala Amwaj.

Iran bi mogao krenuti u ubrzani razvoj nuklearne bombe

Neki stručnjaci smatraju da će Iran vrlo vjerojatno ubrzati razvoj nuklearnog oružja – čak i ako sadašnji režim padne i vlast preuzmu novi čelnici.

"Trump je upravo osigurao da Iran postane nuklearna sila u idućih 5 do 10 godina", rekao je Trita Parsi, izvršni potpredsjednik instituta Quincy u Washingtonu, u objavi na X-u. "Posebno ako dođe do promjene režima."

Parsi ističe da bi novi čelnici, pogotovo ako dolaze iz vojnih struktura, mogli biti znatno radikalniji od sadašnjih vlasti i smatrati nuklearno oružje jedinim sredstvom odvraćanja.

Stručnjaci su i ranije tvrdili da je Iran zbog izraelskih napada već premjestio dio zaliha obogaćenog uranija iz ključnih nuklearnih postrojenja. Izrael i SAD optužuju Iran da pokušava razviti nuklearno oružje, no Teheran i dalje tvrdi da je njegov program isključivo mirnodopski.

Vrlo je izgledno i da će Iran istupiti iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kojim se obvezao da neće razvijati bombu.

Iran bi zasad mogao nastaviti s napadima na Izrael

Prvi iranski odgovor na američke napade na nuklearna postrojenja nije bio napad na američke baze, već na Izrael. Iranske rakete pogodile su nekoliko zgrada u Tel Avivu. Prema izraelskom ministarstvu zdravstva, 86 osoba primljeno je u bolnice s ozljedama tijekom noći i u nedjelju ujutro.

Svjestan da ne može izdržati dugotrajni otvoreni sukob sa SAD-om, a nadajući se da će se Trump povući nakon nedjeljnih napada, Iran bi mogao nastaviti borbu isključivo protiv Izraela.

Trump bi, smatra Šabani, mogao ići istim putem kao i 2020., kada je naredio ubojstvo iranskog generala Kasema Sulejmanija. "Tada je htio poslati snažnu poruku, dominirati naslovnicama, pokazati američku odlučnost – ali i izbjeći širi rat", rekao je Šabani za CNN.

Iako Iran sada vjerojatno osjeća da mora uzvratiti da bi spasio obraz, moguće je da će to učiniti bez ljudskih žrtava – slično kao 2020. kada je lansirao salvu raketa na američke baze u Iraku.

Iran bi mogao pribjeći cybernapadima i terorizmu

Dvojica vojnih analitičara procjenjuju da bi Iran mogao pribjeći "asimetričnim" metodama – poput terorističkih napada ili cybernapada – kako bi se osvetio SAD-u, s obzirom na to da su izraelski udari oslabili njegove konvencionalne vojne kapacitete.

"Vjerujem da IRGC sada pokušava procijeniti koje kapacitete još uopće ima", rekao je za CNN David Sanger, analitičar za nacionalnu sigurnost.
"Bit će oprezni i vjerojatno će se okrenuti asimetričnim opcijama – cybernapadima i terorizmu. Tražit će napade na koje SAD ne može odgovoriti klasičnim mjerama zaštite", dodao je.

Slično je poručio i umirovljeni general bojnik James "Spider" Marks, šef odjela za geopolitičku strategiju u investicijskoj banci Academy Securities: "Izrael je prilično uspješno oslabio iranske mogućnosti za raketne napade."

No, rekao je, "iako ranjena", Revolucionarna garda i dalje ima "impresivne kapacitete". "Ima mogućnosti i unutar regije i izvan nje. Mi smo ranjivi... diljem svijeta, gdje IRGC ima utjecaj ili može djelovati asimetrično."

Iran bi se mogao vratiti pregovorima – ali pod uvjetima

Iran odbija pregovarati dok traje izraelsko bombardiranje. U nedjelju je Arakči izjavio da nije jasno "koliko je prostora za diplomaciju ostalo" nakon američkih udara na nuklearna postrojenja.

"Prešli su crvenu liniju napadom na nuklearna postrojenja... Moramo odgovoriti, pozivajući se na naše legitimno pravo na samoobranu", rekao je.
Prema Parsiju, Iranci su se ovim potezom doveli u škripac.

"Njihov je cilj natjerati Trumpa da zaustavi Netanyahuov rat i time pokaže da može i želi iskoristiti američki utjecaj protiv Netanyahua", napisao je Parsi. "No, s druge strane, time su Izraelu dali pravo veta na američko-iranske pregovore – jer ako rat potraje, Izrael može onemogućiti svaki dijalog."

U petak su se iranski i europski dužnosnici sastali u Ženevi. Izvori iz Teherana tvrde da su razgovori počeli napeto, ali da su s vremenom postali "puno pozitivniji".

Govoreći u nedjelju, Arakči je optužio SAD da je odlučio "minirati diplomaciju". "Prošli tjedan smo pregovarali s Amerikancima kad je Izrael odlučio srušiti tu diplomaciju. Ovaj tjedan smo razgovarali s E3 (ministrima iz triju europskih država) i EU-om, kad su Amerikanci odlučili srušiti diplomaciju", napisao je Arakči na X-u.