GRADOVI uz Sredozemno more, uključujući hrvatske na Jadranu, trebaju graditi zgrade koje troše manje energije, širiti parkove i smanjiti automobilski promet jer su klimatske promjene dovele do opasnih ekstremnih temperatura, rekao je glavni tajnik Unije za Mediteran (UfM) Nasser Kamel u intervjuu Hini.

Kamel će sudjelovati u četvrtak u Zagrebu na 3. ministarskoj konferenciji Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju.

Konferencija, koju bi trebao otvoriti premijer Andrej Plenković u prisustvu europske povjerenice za EU fondove Elise Ferreire, nastavak je procesa započetog na prethodnim konferencijama 2017. u Kairu i 2011. u Strasbourgu.

"Ideja je da UfM bude dio sveopćeg napora u bavljenju urbanim razvojem", izjavio je Kamel, 63-godišnji egipatski diplomat.

Unija za Mediteran, međuvladina organizacija sa sjedištem u Barceloni, obuhvaća sve zemlje Europske unije te države južnog i istočnog Sredozemlja, njih ukupno 42. Ministri prostornog uređenja predstavili su prije pet godina zajedničku urbanu agendu, a onda usvojili i "Strateški akcijski plan urbanog razvoja do 2040.". Taj plan je okvir kojeg bi se trebale držati sve zemlje prilikom kreiranja i provođenja politika vezanih za gradove.

"Od sastanka u Kairu prošlo je pet godina, što u području urbanog razvoja nije dugo razdoblje u kojem se mogu vidjeti opipljivi rezultati na terenu, no u tih pet godina vidimo konvergenciju politika, nacionalnih i regionalnih, prema održivijem urbanom razvoju", rekao je Kamel.

"Većina planera za urbano uređenje i donositelja političkih odluka upoznata je s našom strategijom, ali je potrebno vidjeti što napraviti dalje kako bi gradovi postali zeleniji, s više energetski učinkovitijih zgrada", dodao je.

Kamel napominje da je u javnosti znatno porasla svijest o potrebi transformacije gradova jer su stanovnici Mediterana u četiri godine bili suočeni s toplinskim valovima, šumskim požarima, nestašicom vode i olujama.

"Ljudi shvaćaju da se dosadašnje ponašanje ne može nastaviti", naglašava glavni tajnik UfM-a ističući da vremenski uvjeti u mediteranskim zemljama, osobito ljeti, postaju ekstremni.

"Pitanje je kako gradovi trebaju djelovati, kako bi urbani razvoj trebao biti dizajniran da se održi život u takvim ekstremnim uvjetima", dodaje Kamel.

Mediteran se grije 20 posto brže od prosjeka

Gradovi su glavni zagađivač okoliša. Pokrivaju 2 posto svjetskog kopna, no proizvode 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova i koriste 78 posto svjetske energije.

Kamel kaže da bi stambene zgrade u njima morale trošiti manje energije. "Nastojimo potaknuti svijest među studentima, arhitektima, građevinskim inženjerima i onima koji planiraju razvoj gradova o novim kriterijima prilikom gradnje da bi njihovi projekti imali komponentu održivosti", rekao je. 

Mediteransko more i njegove obale zagrijavaju se 20 posto brže od svjetskog prosjeka, pa je to nakon Arktika na sjeveru drugo najugroženije područje, podatak je UfM-a.

Pozivajući se na izvještaj UN-a na kojem je radilo više od 100 znanstvenika, Kamel upozorava da će gradovi južne Europe imati iste vremenske uvjete, "ako ne i gore", kao gradovi u Egiptu, Tunisu ili Alžiru na sjeveru Afrike.

Podsjeća da je u travnju u Sevilli bilo 39 stupnjeva, što je donedavno bilo nezamislivo, te dodaje da se tome moraju prilagoditi i arhitektura i dizajn prostora. "Neke tehnike bi se mogle uvesti s juga i istoka Mediterana, pa čak i arhitektonski dizajn iz pustinjskog podneblja", napominje dodajući da tradicionalnu zaštitu od sunca mediteranski gradovi sada trebaju još pojačati.

"U islamskom svijetu je poznata tehnika hlađenja prostorija bez korištenja klima-uređaja. Europa će trebati naučiti tehnike s juga prilikom dizajniranja svojih gradova. Španjolska i Maroko primjerice mogu se mnogo toga međusobno naučiti", kaže čelnik UfM-a.

Nestašica vode i prekomjerni turizam sve više pogađaju južnu Europu 

Nestašica vode također je problem posljednjih mjeseci u zemljama poput Španjolske, Francuske i Portugala, gdje bjesne požari.

"U Hrvatskoj i susjednim zemljama oskudica vode nije akutna kao u zemljama južnog Mediterana, no u posljednje vrijeme je nestašica vode prisutna čak i u južnoj Europi", rekao je Kamel.

Mediteran, koji će idućih mjeseci preplaviti milijuni turista željnih putovanja nakon pandemije koronavirusa, suočava se i s prekomjernim turizmom, nedostatkom stambenog prostora, visokim cijenama najma i prometnim zagušenjem.

"Turizam stvara radna mjesta i stimulira gospodarski rast, ali donosi prenapučenost i neodrživo iskorištavanje vode i energije", napominje glavni tajnik Unije za Mediteran ukazujući na primjer Barcelone, čije gradske vlasti smanjuju broj automobila, potiču hodanje, korištenje bicikla, električnih motocikala i električnih automobila te povećavaju zelene površine, čemu se prilagođavaju i turisti.

Premda se Mediteran sastoji od raznih država s različitim potrebama, stupnjem razvoja, sukobima i migracijama, Kamel napominje da su tamošnje vlade orijentirane na kvalitetniji i održiviji razvoj gradova te da je samo "potrebno ukazati na put kojim ići kako bi ostvarili ciljeve".

I Hrvatska suočena s izazovima održivog urbanog razvoja

Čelnik UfM-a kaže da je u tome "Hrvatska dobar primjer". "Znam koliko je Hrvatskoj važan urbani razvoj. Činjenica da je domaćin našeg sastanka je jasna poruka. Hrvatska se suočava s izazovima poput svake mediteranske zemlje, među kojima su podizanje razine mora i zaštita obale od toga, a također održivost turizma. Hrvatska posvećuje pozornost i stanogradnji koja uključuje energetsku učinkovitost", rekao je.

Kamel poziva mediteranske zemlje na suradnju u području zaštite kulturne baštine jer je to regija "civilizacija izgrađenih jedne na drugoj".

"Dubrovnik, Barcelona, Aleksandrija, Kairo i Tunis su primjeri. Kako zaštititi tu baštinu od utjecaja klimatskih promjena, kako iskoristiti tu baštinu na održiv način u turizmu. To trebamo razmotriti i raditi na odgovornijem upravljanju arheološkim nalazištima", napomenuo je.

"I ti ostaci nam ukazuju kako bismo trebali graditi u budućnosti, kako se štititi od sunca i imati dobru ventilaciju. Možemo od svojih predaka učiti o održivoj gradnji", dodao je.

Unija za Mediteran u tom pravcu potiče suradnju među zemljama na svim razinama, od one političke preko suradnje radnih skupina u svim područjima, do obrazovanja studenata.

Kako će izgledati gradovi na Mediteranu godine 2040., Kamel se ne usuđuje prognozirati. "To će ovisiti o svima nama", kaže.