KAO ŠTO je bilo očekivano, ne stišavaju se rasprave oko isporuke teškog naoružanja Ukrajini. Najveći fokus javnosti je na tenkovima njemačke proizvodnje Leopard 2, koji se smatraju jednima od najboljih tenkova na svijetu.

Članice NATO saveza imaju Leoparde u sastavu svojih vojnih jedinica, stoga su neke članice spremne ponuditi isporuku Ukrajini. Međutim, za takav izvoz je potrebno dobiti odobrenje Berlina. Među najglasnijima je bila Poljska, iz koje su se mogle čuti poruke da će odobriti isporuku Leoparda bez obzira na odluku Berlina. Takav stav bi se smatrao svojevrsnim političkim skandalom, stoga je Poljska ipak pričekala odluke Ramsteina i ključni dogovor dva najbitnija saveznika, SAD-a i Njemačke.

Nekoliko razloga njemačkog odbijanja isporuke tenkova

Prve poruke nakon sastanka u Ramsteinu su govorile da je Njemačka odbila slati Leoparde, što nije bilo neočekivano, ali se smatralo da bi trebala popustiti pod pritiskom drugih članica NATO saveza, prvenstveno SAD-a i Velike Britanije. Njemačka se prema političkim i vojnim analizama odlučila na odbijanje iz nekoliko razloga.

Prvi i ključni razlog je taj što Njemačka traži da SAD sudjeluje u slanju svojih tenkova Abrams, koji se također smatraju najnaprednijim tenkovima na svijetu. Time bi Njemačka izbjegla da ju se gurne u prvi red zemalja koje "doprinose eskalaciji sukoba".

Njemačka je od početka rata u Ukrajini (iako nije to nikad javno iskomunicirala) stava da Ukrajina ne može Rusiju vojno poraziti i da se slanjem velike količine oružja doprinosi nastavku sukoba, umjesto da se krene u nekakve pregovore.

Dalje, Leopardi su imali neslavnu epizodu u Siriji, gdje ih je turska vojska koristila u borbama protiv ISIL-a. Iako su Leopardi bili na glasu kao neuništivi, ISIL-ovci su uspješno uništavali tenkove u okolici sirijskog grada al-Baba. Njemačka želi izbjeći takav scenarij u Ukrajini, gdje bi Leopardi sigurno bili u fokusu ruske vojske.

Osim toga, tako neodlučnoj Njemačkoj ni ruska retorika ne ide u prilog. Kremlj je naznačio kako će isporuke tenkova Ukrajini "ostaviti neizbrisiv trag" u odnosima dviju država. Jasno je da je Njemačka i ranije slala oružje Ukrajini i pomagala joj na sve moguće načine, da je uvela sankcije Rusiji te je (čini se) pronašla alternativu ruskom plinu, ali da ne želi spaliti sve mostove prema Moskvi.

Rasprave u Njemačkoj

Nezavidna pozicija u kojoj se Njemačka nalazi očekivano je pokrenula žestoke rasprave u njemačkom javnom prostoru. Nedavno je na portalu Berliner Zeitung izašao članak Sevim Dagdelen, zastupnice u Bundestagu iz stranke Die Linke (Ljevica).

U svom članku izražava mišljenje kako će borba protiv njemačkih tenkova za mnoge u Rusiji značiti obnovljenu kampanju Njemačke protiv Rusije. Ukratko, smatra da će isporuka njemačkih tenkova prouzročiti veliku mobilizaciju ruskog društva za rat protiv Ukrajine. Piše i o pritiscima drugih zemalja NATO saveza na Njemačku i slanju Njemačke u "vatru" kako bi se uništili rusko-njemački odnosi.

S druge strane, predsjednica odbora za obranu i članica liberalnog FDP-a Marie-Agnes Strack Zimmermann se smatra jednom od glavnih zagovarateljica odluke o vojnoj pomoći i opskrbi Ukrajine teškim naoružanjem. Ona je zagovornica izravne opskrbe, bez korištenja cirkularne razmjene, u kojoj Njemačka kompenzira zemljama opremu koju zemlje isporuče Ukrajini. Osim toga, zagovara da se počne s obukom ukrajinskog osoblja za rad s Leopardima.

Lavina reakcija zbog izjave ministrice o ratu s Rusijom

Na istoj valnoj duljini kao i spomenuta Zimmermann u Bundestagu jest stranka Zelenih. Posebno je bila zanimljiva izjava ministrice vanjskih poslova iz redova Zelenih Annalene Baerbock. U kontekstu rasprave o slanju teškog naoružanja Ukrajini ona je u svom obraćanju, zagovarajući slanje tenkova Ukrajini, izjavila: "Mi ratujemo protiv Rusije, a ne jedni protiv drugih."

To je, naravno, izazvalo lavinu reakcija, kako u Njemačkoj tako i van nje. Ruskoj strani je ta izjava poslužila kao "dokaz" da Zapad vodi rat protiv Rusije. Isto tako, Baerbock su kritizirale i opozicijske stranke u Njemačkoj.

Martin Huber, glavni tajnik bavarskog CSU-a, čak je za ministricu rekao da predstavlja opasnost za Njemačku. Član desne stranke AfD pozvao je na smjenu ministrice, kazavši kako "ministrica dovodi u opasnost postojanje Njemačke".

Poruke iz vladajuće strukture su uglavnom bile pune opravdanja za ministricu. Iz samog ministarstva je rečeno kako je izjava dana u kontekstu rasprave o jedinstvenom stavu zemalja EU, G7 i NATO-a te suprotstavljanja ratu koji je pokrenula Rusija. Po tom pitanju se očitovalo i njemačko veleposlanstvo u Moskvi, koje je zanijekalo da je Njemačka strana u ratu.

Svađa ispod objave ukrajinskog političara

Koliko je situacija u Njemačkoj napeta, možda govori i to da su se zastupnik Ljevice Klaus Ernst i gore spomenuta Zimmermann sukobili i na Twitteru, i to ispod objave ukrajinskog političara Mihajla Podoljaka.

Ernst je na jednu Podoljakovu objavu napisao kako Ukrajina nije ni najmanje zainteresirana za prekid rata i da se preispita financiranje rata. Zimmermann je sarkastično pozvala bivšeg ambasadora Ukrajine u Njemačkoj Andreja Melnika da mu "diplomatski odgovori". Andrej Melnik, koji je povučen s te pozicije upravo zato što je bio lišen diplomatskog rječnika, odgovorio mu je uvredama.

Na kraju, najveća oporbena stranka CDU nekoliko mjeseci unazad otvoreno kritizira kancelara Scholza za oklijevanje, pozivajući vladu da isporuči tenkove. Kada se sagleda cjelokupni politički spektar, od stranaka koje se nalaze u Bundestagu CDU, Zeleni i FDP su za slanje tenkova Ukrajini, dok su Ljevica i AfD protiv.

SPD, kojem pripada i kancelar Scholz, podijeljen je u dvije jake struje. Jedna je struja kojoj pripada Scholz, a tu je i predsjednik stranke Lars Klingbeil. S druge strane, u SPD-u postoji jaka struja usmjerena na mirovne inicijative kojoj su dobri odnosi s Rusijom bili razumljivi sve do rata u Ukrajini.

Posljednja anketa koja je objavljena pokazuje da i njemačko društvo prilično dobro oslikava podjele u Bundestagu. Njemačko društvo je ravnomjerno podijeljeno po pitanju slanja tenkova u Ukrajinu: 46% podržava isporuku, dok je 43% protiv isporuke tenkova.

Isporuka tenkova

Iako je nakon sastanka u Ramsteinu Njemačka odbila isporučiti tenkove Ukrajini, 25. siječnja kancelar Scholz je potvrdio da će Njemačka krenuti s isporukom inicijalnih 14 tenkova Leopard 2 Ukrajini. Također je odobrena mogućnost isporuke i drugim zemljama.

Poljska je odmah najavila slanje svojih 14 Leoparda, dok su Britanci ponovno spomenuli isporuku svojih 14 Challengera. Osim toga, skandinavske zemlje, kao i Nizozemska, Španjolska i Portugal, najavili su isporuku njemačkih tenkova. SAD je odobrio isporuku 31 Abramsa.

Većina tenkova koji će se prebaciti u Ukrajinu vjerojatno neće biti s najnovijim modifikacijama i vjerojatno će isporuka potrajati neko vrijeme, što je i dosad bio slučaj s drugim vrstama naoružanja.

Koji je cilj isporuke?

Isporuka suvremenijih tenkova je logičan korak koji slijedi u ovom ratu kako bi se ojačale borbene sposobnosti OS-a Ukrajine. Zalihe sovjetskog oružja diljem Europe su ispražnjene ili gotovo ispražnjene, a kako ukrajinska strana najavljuje novu ofenzivu, jasno je da joj je potrebno teško naoružanje.

Prema vojnim analizama, do proljeća/ljeta bi se u redovima ukrajinske vojske mogla pojaviti dva spremna i opremljena korpusa s velikim brojem oklopnih vozila. Ono što će svakako predstavljati izazov jest obuka kadra. Za učinkovito upravljanje takvom količinom tenkova je potreban ogroman broj ljudi, koje će teško biti osposobiti u kratkom vremenu, no izvjesno je da se priprema teren za novi intenzivan sukob na proljeće ili ljeto.