BROJ novozaraženih, aktivnih slučajeva i preminulih od covida-19 u Hrvatskoj ne pokazuje trend pada, kako su to neki naši političari, članovi Stožera, pa i neki znanstvenici donedavno uporno tvrdili.

Službeno tumačenje bilo je da su blage mjere koje su na snazi u Hrvatskoj sasvim dovoljne te da nema potrebe za uvođenjem strožih.

No kako brojke demantiraju ovu tezu, a epidemiolozi i liječnici sve glasnije upozoravaju da ona nije točna te da se, naprotiv, zdravstveni sustav od preopterećenja urušava, vlasti su se ovih dana ipak odlučile na uvođenje strožih mjera.

> Nove mjere od subote. Restorani i kafići zatvoreni do Badnjaka, hoteli otvoreni

Plenković sutra najavljuje nove mjere, ali ne treba očekivati da će početi djelovati odmah

Ključno pitanje koje se ovdje nameće je hoće li nove mjere biti dovoljne te koliko će vremena trebati da nam brojevi novozaraženih i umrlih počnu zaista padati. To je u ovom trenutku teško reći jer svi detalji o mjerama još nisu poznati. Premijer Plenković bi, prema najavama, sve detalje novih mjera, koje bi trebale biti najstrože mjere u drugom valu, trebao objaviti sutra nakon sjednice vlade koja počinje točno u podne.

> Plenković dao izjavu: Nove stroge mjere će trajati do prije Božića

No iskustva iz prvog vala pandemije u Hrvatskoj i svijetu te iz drugog vala u nekim zemljama koje su bile uvele ozbiljnije mjere pokazuju da one djeluju s određenim vremenskim kašnjenjem.

Koliko su učinkovite ozbiljne mjere jasno pokazuju grafikoni novozaraženih i umrlih stranice Worldometer za Hrvatsku od početka epidemije do jučerašnjeg dana (današnji rekordi nisu uključeni).

Ispunjavaju se crna predviđanja od ljeta

Matematičarka dr. sc. Petra Posedel Šimović s Agronomskog fakulteta i FER-a kaže da je očito da mi nezaustavljivo rastemo kada se pogleda brzina rasta broja zaraženih u zemljama koje su primijenile žešći lockdown i usporedi ih se s Hrvatskom. .

"To je vidljivo i preko udjela broja pozitivnih u testovima, a slična slika prenijela se i na masovniji uzorak u Zagrebu. Upravo taj udio zaraženih među testiranima Hrvatsku stavlja u nepovoljan položaj prema spomenutim zemljama. Situaciju treba shvatiti ozbiljno jer znamo da broj umrlih prati trend broja zaraženih s pomakom. Mogli bismo reći da govorimo poznate i jasne stvari, no valja naglasiti da se iz pomičnih trendova jasno može odrediti kojom se brzinom pune bolnički kapaciteti. Sjetimo se samo predikcija prije početka drugog vala koje su nagoviještale oko 1500 umrlih do kraja 11. mjeseca. Tada smo naglasili da ti modeli služe kao upozorenje i kao smjernica za donošenje preventivnih mjera. Nažalost, te brojke su se obistinile i nadajmo se da će se sada djelovati brzo", tumači Posedel Šimović.

Kakvo je stanje u europskim zemljama sa strogim mjerama?

Grafikoni također jasno pokazuju da zemlje u kojima su u drugom valu već neko vrijeme na snazi puno oštrije mjere nego u Hrvatskoj, poput Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije, Austrije i Slovenije, bilježe značajne padove brojeva novozaraženih. Naravno, pad broja umrlih, zbog prirode razvoja bolesti, kasni nekoliko tjedana za padom broja oboljelih. To se jasno vidi na grafikonu stranice Our World in Data dolje.

Budući da brojevi novozaraženih u velikoj mjeri ovise o broju testiranja, uspješnost strogih mjera bilo bi najispravnije mjeriti na takav način da se uspoređuju brojevi testiranih na milijun stanovnika u odnosu na broj novozaraženih na milijun stanovnika. Takvim prikazom izbjegava se mogućnost da manji broj testiranja stvori privid manjeg broja novozaraženih.

To pak pokazuje grafikon dolje. Na njemu se vidi da je Hrvatska u zajedničkoj skupini sa Slovenijom i u nešto manjoj mjeri s Austrijom te da ima puno veći broj novozaraženih na približno isti broj testiranih na milijun stanovnika (zato se na grafu nalazi desno). Povoljnije od te skupine pozicionirana je Italija, a zatim slijede još povoljnije Francuska, Velika Britanija i Njemačka.

Uspjeh strogih mjera ovisi o brojnim čimbenicima

Ovdje je važno naglasiti da su termini "lockdown" i "stroge mjere" relativno široki pojmovi. Oni u raznim državama mogu podrazumijevati različite stvari. Primjerice, u nekim državama, poput Francuske, uključivat će policijski sat, zatvaranje kafića i restorana te ograničavanje kretanja izvan kuće na udaljenosti većoj od kilometra, ali neće prelazak na nastavu online. U nekim drugim zemljama, poput Italije, srednjoškolska i fakultetska nastava izvodi se na daljinu.

Uspjeh mjera, osim o stupnju strogosti, ovisit će također o tome koliko ih se građani pridržavaju. U nekim zemljama stoga su uvedene novčane i druge kazne za prekršaje kao što su kršenje samoizolacije ili nenošenje maski.

Dok nema cjepiva, epidemiološke mjere su jedino što imamo

Konačno, uspjeh mjera te brzina kojom će one djelovati ovisit će o tome je li lockdown uveden relativno rano, kada se još mogu pratiti kontakti, ili kasno, kada je kontrola nad virusom izgubljena, a on je jako raširen u populaciji. Naime, kada se virus raširi, on će se nastaviti širiti u klasterima kao što su domaćinstva, firme, domovi za starije i nemoćne i slično. Drugim riječima - u svim zajednicama u kojima ljudi nastavljaju s kontaktima i nakon uvođenja strogih mjera.

No ipak nema nikakve sumnje da su epidemiološke mjere (među kojima je održavanje društvene distance najvažnija) jedino učinkovito sredstvo za borbu protiv epidemije dok god nemamo cjepiva, što vjerojatno znači još nekoliko mjeseci.

Za potrebe ovog teksta uzet ćemo primjere nekoliko nama bliskih zemalja - Italije, Slovenije, Austrije i Francuske, koje su stroge mjere uvele prije nekoliko tjedana. Radi jednostavnosti, priložit ćemo samo grafikone novozaraženih iako, kao što smo istaknuli, oni nisu najvjernija slika stanja ondje gdje se testira malo. Predstavit ćemo u sažetom obliku i neke ključne mjere koje su u tim zemljama uvedene.

Italija je uvela lockdown prema zonama rizika

Italija se početkom studenog podijelila u tri zone prema visini rizika - na crvenu, narančastu i žutu. Velik dio zemlje ušao je u blokadu koja je uključila i redarstveni sat na nacionalnoj razini.

U talijanskim crvenim zonama, koje obuhvaćaju oko 16,5 milijuna ljudi od ukupno gotovo 60, dom se može napustiti samo zbog posla, zdravstvenih razloga, nužne kupovine ili hitnih slučajeva, no sve neesencijalne trgovine su zatvorene.

Barovi i restorani također su zatvoreni, a ljudi mogu vježbati u blizini svojih domova ako nose maske.

Svi stariji srednjoškolci uče od kuće.

U narančastim regijama ljudi se mogu slobodno kretati, ali ne mogu napustiti svoj grad, a trgovine su otvorene.

U žutoj zoni, koja uključuje Rim, primjenjuju se samo nacionalna ograničenja koja podrazumijevaju policijski sat od 22 sata do 5 sati.

Talijanski stručnjaci prošli su tjedan objavili da bilježe plato broja novozaraženih i postupno smirivanje epidemije, mada je broj umrlih, koji kasni, i dalje visok.

Slovenija ima problema, no ipak bilježi pad

Slovenija je 22. listopada uvela djelomičan lockdown, a 12. studenog strogi. Početkom listopada slovenska je vlada predstavila akcijski plan zasnovan na kapacitetima svojeg zdravstvenog sustava, podijelivši se na regije prema broju dnevno otkrivenih infekcija, broju pacijenata u bolnicama i broju pacijenata na intenzivnoj njezi.

Trenutno su sve statističke regije u crvenom području, što znači da se primjenjuju najstrože mjere - zatvoreni su svi kafići, barovi i restorani, osim onih koji dostavljaju hranu i piće. Zatvorene su i teretane, a sportske aktivnosti zabranjene su za sve osim za profesionalne sportaše.

Od 12. studenog ne radi ni javni prijevoz, osim taksija. Uz nekoliko iznimaka, ljudima nije dopušten prelazak iz jedne općine u drugu, osim radi putovanja na posao, traženja hitne medicinske pomoći i nekoliko drugih izuzetaka. Ista pravila vrijede i za putovanja preko državnih granica.

Zabranjena su sva javlja okupljanja, što uključuje vjerske ceremonije i vjenčanja. Maske su obavezne i u zatvorenom i na javnim prostorima širom zemlje. Dozvoljena su okupljanja manje od šest ljudi. Vlada potiče ljude da rade od kuće, a nastava se odvija online.

Austrija je nacionalni lockdown uvela 3. studenog, a on daje rezultate

Austrija je postupno postrožavala epidemiološke mjere kako je postajalo jasno da blage ne daju rezultate. Drugi lockdown uveden je 3. studenog, a dodatno je postrožen 12. studenog.

Trenutno je situacija takva da su hoteli otvoreni samo za poslovna putovanja, a ne za odmor. Koncerti, kazališne predstave, izložbe i slično su otkazani. Zatvorena su i skijališta i žičare. Rade samo trgovine s nužnim proizvodima. Dom se smije napuštati samo iz opravdanih razloga kao što je nabava hrane, a sve trgovine zatvaraju se najkasnije u 19 sati.

Grafikon novooboljelih pokazuje da je broj novozaraženih od sredine studenog u padu. Dakle, stroge mjere u Austriji su počele davati rezultate desetak dana nakon uvođenja.

Francuska je lockdown uvela 30. listopada

Vrlo stroge mjere lockdowna u Francuskoj i na Martiniku uspostavljene su 30. listopada. One podrazumijevaju da se boravište može napuštati samo radi odlaska na posao ili u školu, radi kupovine osnovnih proizvoda, radi medicinskih pregleda koji se ne mogu izvršiti na daljinu ili odgoditi te radi pružanja pomoći ranjivim osobama. Dozvoljeno je samo individualno vježbanje na otvorenom, kao i šetnje samo s članovima istog kućanstva ili s kućnim ljubimcima i to unutar jednog kilometra od prebivališta i ne dulje od jednog sata. Osobe koje ne poštuju pravila mogu biti kažnjene kaznom od 135 eura.

Sve škole od vrtića do srednjih škola ostaju otvorene tijekom lockdowna, a maske za lice obavezne su za svu djecu stariju od 6 godina. Predavanja na sveučilištima održavaju se na daljinu.

Neesencijalne trgovine, barovi, restorani i drugi objekti koji nisu neophodni su zatvoreni. Mjesta bogoslužja otvorena su samo za vjenčanja (s najviše šest osoba) i sprovode (s najviše 30 ljudi).

Na svim otvorenim mjestima moraju se nositi maske.

Budući da je širenje epidemije uspješno usporeno, francuski predsjednik Emmanuel Macron u srijedu je najavio skoro otvaranje dućana te moguće ukidanje mjera sredinom prosinca, ako se situacija nastavi popravljati.

>>Macron najavio ukidanje mjera sredinom prosinca ako se situacija nastavi popravljati

Kako su Norveška i Finska izbjegle strogi lockdown u drugom valu?

Izuzetak u Europi u kojoj većina zemalja ima problema s jakim drugim valom epidemije su Norveška, Finska i Estonija, koje nemaju stroge mjere lockdowna, a ipak za sada stoje odlično, što jasno pokazuje usporedba s Hrvatskom na grafikonu stranice Our World in Data (dolje).

No te zemlje su vrlo uspješno odradile metodu borbe s virusom koja je u ovoj pandemiji popularno nazvana čekić i ples. Njihov recept bio je kratak i ciljani lockdown u ožujku, a nakon toga stroga granična kontrola uz obavezno testiranje i karantenu za sve putnike. Drugim riječima, te države uspjele su pratiti i izolirati zaražene te spriječiti uvoz virusa izvana.

Drugdje u Europi strogi lockdown u proljeće pomogao je da se smanji širenje zaraze, no veći dio kontinenta ponovno je otvorio granice, a turistička putovanja su se tijekom ljeta pretvorila u inkubatore novog i većeg drugog vala. Čak i danas, kad su brojne europske vlade uvele drakonska ograničenja, granice širom kontinenta ostale su uglavnom otvorene.

Uz navedeno, Norveška i Finska, ali u nekoj mjeri i Estonija, dijele neke posebnosti svojstvene nordijskim zemljama - društvenu distanciranost, mogućnost rada od kuće, male obitelji u kojima uglavnom na okupu ne živi više generacija, discipliniranost, visoko povjerenje u vlasti i slično.

Ipak, treba naglasiti da čak i među tim zemljama samo Estonija ima blaže mjere nego što su sadašnje Hrvatske.

>>Finska i Norveška zaustavile su širenje zaraze bez lockdowna i strogih mjera

Koje mjere bi Hrvatska trebala uvesti?

Budući da hrvatsko gospodarstvo teško može podnijeti još jedan strogi lockdown, nameće se pitanje koje bi mjere bile najprimjerenije za Hrvatsku

Ugledna hrvatska znanstvenica dr. sc. Petra Klepac, docentica na glasovitoj Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM), kaže da je kontakt među ljudima i kućanstvima najbitniji za širenje virusa SARS-CoV-2 te da se stoga učinkovite mjere svode na smanjenje tog kontakta.

"One se mogu podijeliti na: (1) susprezanja potencijalnih događaja superširenja, (2) smanjenje kontakata u određenim kontekstima (posao, škola, kuća, transport, odmor, kupovina, tjelovježba itd.), (3) smanjenje kontakata među različitim kućanstvima i (4) samoizolacija unutar kućanstva da se spriječi širenje zaraze unutar kućanstva. Uz to, postoje zaštitne mjere koncentrirane na ljude iz najrizičnijih skupina", tumači naša znanstvenica.

Petra Klepac

Ističe da su događaji koji najčešće dovode do superširenja dobro dokumentirani te da uključuju ugostiteljske objekte, noćne klubove, vjenčanja, zborno pjevanje, sportske događaje i religiozna okupljanja.

"Restorani, teretane, hoteli, kafići i vjerske institucije povezani su s 80% ranih slučajeva u gradovima poput Chicaga. Nisu sva superširenja u zatvorenim prostorima, do njih dolazi i vani i tu su pogotovo zastupljena sportska okupljanja te događaji poput proslave karnevala, koji su u južnoj Nizozemskoj i njemačkim gradovima poput Gangelta doveli do dokumentiranog superširenja. Bitno je dakle razmotriti i adventska događanja i najavljene koncerte koji svi mogu potencijalno dovesti do superširenja. Treba razmotriti i online nastavu za srednje škole i univerzitete te maksimalno smanjiti kontakte među različitim kućanstvima", kaže Klepac.

>>Velika studija otkrila gdje se korona najviše širi, no nudi i rješenja

Je li Hrvatska prekasno krenula sa strožim mjerama?

Klepac smatra da je Hrvatska prekasno krenula s postrožavanjem mjera.

"To najbolje pokazuje činjenica da nam se u posljednjih 18-19 dana broj umrlih udvostručio. To znači da je virus ne samo dva nego deset koraka ispred nas. Ovakav broj umrlih jasno i glasno govori da mjere koje su bile na snazi prije mjesec dana nisu bile adekvatne", kaže Klepac koja smatra da treba odustati od brojnih planova za Advent.  

"Prema sadašnjim mjerama još uvijek su dozvoljena okupljanja i javna događanja do 50 ljudi u zatvorenim prostorima i ugostiteljskim objektima, a Advent u Zagrebu planira pregršt događanja. To su sve primjeri događaja koji mogu dovesti do superširenja. Takvi događaji povećavaju broj kontakata, a cilj epidemioloških mjera je da se on što više smanji. S ovakvim brojem novih slučajeva, brojem hospitaliziranih, na respiratoru, te brojem umrlih izuzetno je bitno što više smanjiti ukupan broj zaraženih u populaciji da bi se smanjio pritisak na bolnice. To ne možemo postići kad na svakom koraku može doći do superširenja."

U prilog činjenici da su hrvatske mjere preblage zorno govori grafikon strogosti mjera od početka pandemije do danas (dolje). Na njemu se vidi kako su hrvatske mjere bile među najstrožima u prvom valu, a među najblažima u drugom.

Stjecanje kolektivnog imuniteta prebolijevanjem nije etična strategija

Klepac upozorava da je strategija koja se temelji na stjecanju kolektivnog imuniteta prebolijevanjem neetična i neprihvatljiva jer dovodi do prevelikog broja zaraženih i umrlih.

"Osim toga, zaraza neće magično nestati iz populacije kad se postigne kolektivni imunitet. Dok kolektivnim imunitetom cijepljenjem možete zaštititi populaciju kako ne bi došlo do epidemije, jednom kad se zaraza nekontrolirano proširi u populaciji bez mjera nastavit će se širiti do krajnjeg razmjera epidemije. Npr. ako je reprodukcijski broj R = 2, za kolektivan imunitet je potrebno imunizirati oko 50% populacije, no ako se epidemija širi nekontrolirano, zarazilo bi se oko 80% populacije. Uz to, prema sadašnjim saznanjima SARS-CoV-2 ne dovodi do dugotrajnog imuniteta, a antitijela protiv virusa nakon blagih simptoma gube se već u roku od dva do tri mjeseca", poručuje naša znanstvenica.

Jesu li bolje strože mjere na kraće ili blaže na dulje?

Kaže da je za uspješnost mjera najbitnije da su pravovremene jer ako se zakasni i dođe do nekontroliranog širenja virusa u populaciji, kao što se već tjednima zbiva u Hrvatskoj, onda trebaju puno strože mjere koje puno dulje traju.

"Primjer je Velika Britanija koja nije na vrijeme reagirala u prvom valu unatoč upozorenjima. Čekalo se da se vidi problem prije nego što su mjere uvedene pa se završilo i s velikim brojem umrlih. Oko 40.000 ljudi umrlo je u prvom valu, i s dugačkim lockdownom", ističe.

Za kraj poručuje:

"Predsjednik Vlade i Krizni stožer odlučuju o mjerama i svakako bi trebali odmah uvesti najstrože moguće mjere koje gospodarstveno i društveno mogu podnijeti."