Kako su uspjeli: Malta - primjer da i vrlo male zemlje mogu biti uspješne

Kako su uspjeli: Malta - primjer da i vrlo male zemlje mogu biti uspješne
Foto: 123rf/Index

MALTA, mala otočna država u Sredozemnom moru s tek nešto više od 400 tisuća stanovnika, u svega se nekoliko desetljeća transformirala u jednu od najprosperitetnijih ekonomija Europe.

Do sredine šezdesetih godina bila je pod britanskom vlašću i glavnina ekonomija bazirala joj se na pružanju usluga britanskoj vojsci koja je tamo bila smještena. Nakon odlaska Britanaca, nova neovisna država morala je izgraditi ekonomiju praktički od nule.

U početku se razvoj ekonomije temeljio na radno intenzivnim sektorima - turizmu i industriji. Fleksibilna i u to doba jeftina radna snaga privukla je brojne investitore.

Rast BDP-a


source: tradingeconomics.com

No dva desetljeća kasnije, tijekom osamdesetih godina, kada je došlo do rasta cijene rada, Malta se okreće sektorima s visokom dodanom vrijednošću kao što su proizvodnja elektronike i inženjerstvo, što je bio temelj za kasniji razvoj ekonomije temeljene na znanju.

Najvažniji sektori malteške ekonomije danas su financijske usluge, zdravstvene usluge, turizam, edukacija, pomorske usluge i kreativna industrija. Članstvo u Europskoj uniji i eurozoni ojačalo je sektor usluga te je izvoz usluga u zemlje EU-a danas glavni pokretač ekonomskog rasta Malte.

Malteška ekonomija sastoji se uglavnom od vrlo malih tvrtki - 95 posto tvrtki ima do deset zaposlenih, a postoji svega nekoliko velikih kompanija poput proizvođača čipova ST Microelectronics ili proizvođača igračaka Playmobil.

Niska stopa nezaposlenosti


source: tradingeconomics.com

Važnost tradicionalnih sektora poput poljoprivrede ili proizvodnje posljednjih godina se smanjuje, a na njihovo mjesto dolaze ICT, razvoj igara, farmaceutska industrija ili financijske usluge koje sada čine oko 15 posto BDP-a. No najsnažniji stup malteške ekonomije i dalje ostaje turizam koji čini čak 25 posto BDP-a.

Malta trenutno kao prioritet za daljnji razvoj ekonomije vidi edukaciju i zdravstvo. Oko 70 tisuća stranih studenata svake godine u toj zemlji pohađa tečajeve engleskog jezika. Mnogi strani investitori na Malti ulažu u obrazovne ustanove, a otvorena je i privatna bolnica te privatni medicinski fakultet koji računa na studente iz cijelog svijeta.

Nezaposlenost je vrlo niska, ispod pet posto. Radna snaga broji nešto više od 200 tisuća ljudi, a posljednjih godina suočavaju se s manjkom radnika pa raznim mjerama, poput povoljnog poreznog tretmana, pokušavaju privući strane radnike.

Umjereni javni dug


source: tradingeconomics.com

Imaju vrlo snažan rast gospodarstva, BDP im je 2015. porastao preko 7 posto, a rast na razini od otprilike 5 posto nastavio se i sljedećih godina. Malta ima BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći od 42 tisuće dolara. Za usporedbu, hrvatski BDP iznosi 24 tisuće dolara.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara