Kako su vrijedni Rumunji preskočili bahate Hrvate

Kako su vrijedni Rumunji preskočili bahate Hrvate

Foto: 123rf, Index
 
PROŠLE godine to smo najavljivali, a ove godine se i dogodilo – prema izvješćima Eurostata Rumunjska nas je prestigla u životnom standardu. Prije 30-ak godina jedna od najslabije razvijenih država Europe, doslovno jadna pod teškom diktaturom bračnog para Ceauşescu, preskočila je u razvoju Hrvatsku. Iza nas ostaje samo Bugarska.
 
Ove godine Rumunjska će se također razvijati brže od Hrvatske. Ostajemo na začelju Europe. Oni stariji će se sjetiti kako smo nekada bahato gledali goste iz drugih socijalističkih država. A onda se dogodilo da su nas počeli preskakati (ako gledamo BDP po stanovniku) redom Slovačka 2000., Estonija 2005. i Poljska 2010.
 
Hrvatska, uz Bugarsku, postaje najsiromašnija država Europske unije. Zemlja koju je nekada cijeli Istok Europe gledao sa zavišću, sada postaje siromašna država sezonskog turizma.
 
Rumunji su shvatili potrebe za promjenom
 
Kako su oni napredovali, a mi stagniramo? Gdje je razlika? Vjerojatno u tome što su Rumunji shvatili potrebu za promjenom. Njihov život je bio loš i zaželjeli su novo društvo i novi standard. I nije bilo lako. Imali su ogromnih problema s korupcijom, ali kada su odlučili riješiti ih, onda su ih rješavali.
 
Primjerice, našli su kako državne institucije imaju ogromne razlike u nabavnoj cijeni potrošnih dobara u sustavu javne nabave. Umjesto kukanja i raznih komisija – Rumunjska je prva za dobavljače imala opak sustav elektroničke dražbe. Ukratko, imate proizvod, vidite cijenu i nudite nižu po kojoj ste spremni prodati. Takav proces uništava namještene tendere i razne igre bez ikakvih problema – nabavne cijene su uvođenjem elektroničkog sustava rapidno pale, a rabati su s par desetaka postotaka pali na koji postotak.
 
Rumunji nisu ostavili puno toga starog, nema više onog našeg „mi tako radimo“. Sve je osuvremenjeno, uključujući i nove kvalitetne sveučilišne programe. Na doktorskom studiju jednog Universitatea Politehnica Timişoara danas studira gotovo pola stranaca, čak i Nijemci dolaze na doktorski studij u Rumunjsku. Zašto? Jer je jeftiniji nego u Njemačkoj, ali i kvalitetan.
 
Ono što je posebno iznenađujuće i za nas neobično – u Rumunjskoj javni sektor sebe smatra servisom privatnom, realnom sektoru. Shvaćanje da od realnog sektora sve polazi puno je prisutnije nego u Hrvatskoj.
 
Dijaspora kao element razvoja
 
Povezali su se s dijasporom (do prije koju godinu iz Rumunjske se uvelike iseljavalo), ali ne na način kako to radi Hrvatska - izmišljajući nekakve urede za useljenike, a neki su čak spominjali i posebno ministarstvo. Rumunji su složili model u kojem povratnik lako i jednostavno može otvoriti firmu, država mu pri tome pomaže i ne uništava malog poduzetnika hrpom propisa. Cilj je da čovjek iz dijaspore izračuna kako mu se povratak financijski isplati, pri čemu često nastavlja prodavati na tržištu zemlje u kojoj je privremeno živio i tako postaje – izvoznik.
 
Kako to izgleda u praksi, pričao mi je kolega iz Rumunjske, sveučilišni profesor. Javilo mu se nekoliko bivših studenata sa sličnom pričom: prije 10 i više godina su otišli u Njemačku i druge zapadne zemlje, a kako je Rumunjska postala zanimljiva radi malih poreza i dobrih uvjeta rada te kvalitetne radne snage, vratili su se. Otvorili su firme u Rumunjskoj, zaposlili domaće ljude i sada uredno izvoze u one zemlje u kojima su nekada radili kao dijaspora. U Rumunjskoj je, naime, još 2004. godine uvedena mjera po kojoj računalni programeri ne plaćaju porez na prihod, a 2015. je proširena tako da porez na prihod ne plaćate ako radite u softverskoj industriji, neovisno o zanimanju. Usput, prosječna plaća u toj branši je neto 1225 eura (listopad 2016.), uz bitno niže troškove života nego kod nas.
 
A sad to usporedite s Hrvatskom, gdje se dijaspora poreznim sustavom doslovno tjera na trajno iseljavanje (ako ste npr. u Irskoj, uredno će vam naplatiti razliku poreza po hrvatskim stopama). Ako ste još u Hrvatskoj, to jest još se niste odlučili na odlazak te imate veću plaću u IT sektoru, oderat će vas progresivnim porezom.
 
Rumunjsko rušenje PDV-a
 
Godine 2010. i Rumunjskoj je ponestalo novca radi globalne krize, pa je PDV dignut na 24%. No, nakon krize rumunjski političari nisu nastavili musti narod kao što se događa u Hrvatskoj. Prošle godine PDV je smanjen na 20%, a od 1. siječnja ove godine na 19%. Pri tome hrana, knjige, novine, hotelski smještaj, restorani i dostava hrane uživaju PDV 9%. Kulturna događanja imaju još nižu stopu, svega 5%.
 
Dakle, u samo godinu dana Rumunjska je smanjenjem PDV-a za 5% omogućila snažan porast kupovne moći građana, pri čemu još dodatno hrana ima stvarno primjerenih 9% povlaštene stope poreza. Istih 9% na turistički smještaj i restorane jamči jačanje turizma – grane koja još uvijek nije nešto razvijena, ali je zbog ljepota Rumunjske vrlo obećavajuća.
 
To su odgovori na pitanje zašto nas je Rumunjska pretekla. Kao prvo, potpuno su odbacili stare modele gospodarstva, sada je Rumunjska dobrim dijelom hi tech industrijska zemlja - od sve boljih Dacia do izvozno okrenute softverske industrije. Promijenili su školski sustav i omogućili izlazak kvalitetnih stručnjaka iz škola i s fakulteta. I konačno – smanjili su poreze, omogućili građanima da troše. Firme se osnivaju lako i država ne gnjavi poduzetnike kao kod nas, pri tome IT-sektor još dodatno porezno oslobađaju. Ta industrija danas vuče sve druge, pa je tako primjerice i auto industrija velikim dijelom IT.
 
To što u Hrvatskoj slične mjere nitko neće uvesti, jer eto treba plaćati stotine gradova i općina, hrpu županija te stotine tisuća prijevremeno umirovljenih – to je samo naš problem. Nikog ne zanima hrvatsko kukanje, svijet ide naprijed! Uz ovakvu hrvatsku politiku – svatko tko je na nekoj renti, od državne plaće do mirovine, neka bude sretan, jer će u budućnosti imati samo manje.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara