KANADSKI premijer Mark Carney prošlog je tjedna potvrdio da se priprema za dosad nezamisliv scenarij - američku invaziju. Iako je naglasio da je rizik nizak, u izjavi za New York Times poručio je da ima odgovornost razmotriti sve mogućnosti u vrijeme redefiniranja odnosa SAD-a i Kanade pod predsjedništvom Donalda Trumpa.

"To je jednostavno upravljanje rizicima", rekao je Carney. Globalne carine koje je uveo Trump i njegove opetovane izjave o pripajanju Kanade kao 51. američke države potaknule su kanadske vlasti na simuliranje strategija za slučaj napada, piše BBC.

Američki predsjednik je 2025. izjavio da je "vrlo malo vjerojatno" da će SAD ikada upotrijebiti silu protiv Kanade i najavio da će umjesto toga nastaviti s ekonomskim pritiskom radi ostvarivanja političkih ciljeva. Iz Bijele kuće su ovog tjedna za BBC poručili: "Predsjednik Trump učinio je više od ikoga da zaštiti veliki narod Kanade."

Vojni stručnjaci s kojima je razgovarao BBC također smatraju da je invazija teško izvediva i ističu brojne primjere obrambene suradnje dviju zemalja. Ipak, to pitanje očito zabrinjava Kanađane. Anketa agencije Leger provedena u siječnju, nakon američke operacije uhićenja Nicolása Madura u Venezueli, pokazala je da više od 30 posto Kanađana smatra američku invaziju mogućom.

Zašto je invazija malo vjerojatna

Rat između Kanade i SAD-a bio bi kompliciran i gotovo nezamisliv, kaže umirovljeni general-pukovnik Christopher Coates, koji je 34 godine proveo na visokim zapovjednim dužnostima u Kraljevskom kanadskom ratnom zrakoplovstvu. "Tijekom cijele karijere bio sam uključen u vojne operacije i nikada nismo razmatrali mogućnost vojnog napada s američkog teritorija", rekao je za BBC.

Coates, koji je služio i u misijama NATO-a, ističe da Kanada i SAD surađuju na brojnim obrambenim poljima. Obje su članice Sjevernoatlantskog saveza, što ih obvezuje na međusobnu obranu u slučaju napada na jednu od članica. Dvije države također provode zajedničke misije obrane Arktika u sklopu Zapovjedništva zračno-svemirske obrane Sjeverne Amerike (NORAD) i redovito razmjenjuju obavještajne podatke.

Coates stoga vjeruje da eventualni napad SAD-a na Kanadu ne bi počeo oružanim sukobom, nego diskretnijim sredstvima poput kibernetičkog ratovanja.

Povijesni odnosi nisu uvijek bili prijateljski

Nakon Drugog svjetskog rata Kanada i SAD postali su bliski saveznici, a u drugoj polovici 20. stoljeća snažno su se integrirali ekonomski, vojno i kulturno. Ali odnosi nisu uvijek bili takvi. Tim Foran, istraživač u Kanadskom ratnom muzeju, kaže da je ključan dio kanadskog identiteta upravo otpor američkom ekspanzionizmu u 18. i 19. stoljeću. "Strah od Sjedinjenih Država ugrađen je u same temelje političkog projekta koji je stvorio Kanadu", rekao je Foran.

Kanada je nastala kao skupina sjevernoameričkih britanskih kolonija koje su ostale vjerne Kruni nakon pobune kolonija na području današnjeg SAD-a.

Prije formiranja Kanade, SAD je pokušao napasti te kolonije, pri čemu je 1775. zauzeo Montreal i zamalo osvojio Quebec. U ratu 1812. Amerikanci su više puta napali područja tadašnje Gornje i Donje Kanade te primorske kolonije, a sukob je završio bez pobjednika. Tijekom tog rata britanske su snage u znak odmazde spalile Bijelu kuću.

Dvije zemlje nisu uvijek bile prijateljske

Foran kaže da su se kolonije iz kojih je kasnije nastala Kanada tada oslanjale na Veliku Britaniju i njezinu Kraljevsku mornaricu, ali i na autohtone narode, iz čijih su redova dolazili zapovjednici u velikim bitkama.

Nakon Prvog svjetskog rata Kanada je ponovno razmatrala mogućnost rata sa SAD-om, kao odgovor na rastuću američku moć i utjecaj. Sastavljen je plan koji se temeljio na tajnim putovanjima kanadskih časnika u pogranične gradove. Ondje su se predstavljali kao turisti, fotografirali mostove i ceste kako bi prikupili obavještajne podatke te razgovarali s lokalnim stanovništvom da bi bolje upoznali potencijalnog neprijatelja.

I tada je rat bio malo vjerojatan, kaže Andrew Burtch, povjesničar u Kanadskom ratnom muzeju i stručnjak za Kanadu 20. stoljeća, ali Kanađani su htjeli biti spremni. "To je dio posla svake vojske", rekao je. "One razrađuju različite moguće scenarije."

Kako bi mogao izgledati scenarij invazije

Iako je američka invazija krajnje nevjerojatna, sama činjenica da se Kanada za nju priprema pokazuje koliko se drastično promijenio svjetski poredak, smatra Matthew Schmidt, izvanredni profesor nacionalne sigurnosti na Sveučilištu New Haven.

Schmidt dodaje da kanadski čelnici moraju preispitati koliko blisku suradnju žele s američkom vojskom, s obzirom na to da takvo partnerstvo Amerikancima daje vrijedne informacije koje bi mogli upotrijebiti protiv Kanade. "To svakako šteti odnosima sa Sjedinjenim Državama i stvara određenu dozu opravdanog straha", rekao je.

Dok Amerikanci možda ne shvaćaju ozbiljno Trumpove izjave o Kanadi kao 51. saveznoj državi, Kanađani ih očito uzimaju u obzir i spremni su se braniti. Kako bi, dakle, izgledao takav sukob?

Prva faza rata mogla bi biti vrlo kratka. Prema modelu kanadske vojske, o kojem je početkom godine izvijestio list Globe and Mail, američki napad bi unutar tjedan dana pregazio strateške kanadske položaje.

Kanadska vojska brzo bi bila brojčano nadjačana, što bi njezine snage prisililo na gerilsko ratovanje u pokušaju da uspore neprijatelja. Od savezničkih nacija poput Francuske i Velike Britanije tražila bi se potpora. List je u siječnju o tome izvijestio, a kao izvore naveo je visoke vladine dužnosnike.

Smatra se da je ovaj teorijski model prvi takav plan obrane od američkog napada koji je Kanada izradila u posljednjih stotinu godina.

"Upravljanje rizikom"

Coates kaže da je takvo modeliranje tek početna razina planiranja. Istaknuo je da Kanada, za razliku od svojih saveznika u NATO-u, kasni s izradom planova za odgovor na kopnenu invaziju i da sada pokušava sustići zaostatke u eri nepredvidljive geopolitike. Prema njegovim riječima, to je postalo očito i iz nedavnog poziva zapovjednika kanadskih oružanih snaga na drastično povećanje vojske, što bi uključivalo i mobilizaciju do 300.000 građana-vojnika s osnovnom obukom.

No, invazija na Kanadu ne bi bila jednostavna ni iz američke perspektive. Schmidt smatra da bi SAD, čak i s nadmoćnom vojskom, teško osigurao podršku za sukob s Kanadom. "Mislim da bi velik broj američkih časnika podnio ostavku kad bi dobio zapovijed da napadne Kanadu", rekao je. "Smatrali bi takvu zapovijed nezakonitom i nemoralnom."

Schmidt objašnjava da se kanadski i američki vojnici redovito zajedno obučavaju i da se međusobno poštuju. Ipak, u malo vjerojatnom scenariju u kojem bi se odnosi zaoštrili do sukoba, Schmidt smatra da bi se SAD vjerojatno usredotočio na preuzimanje vrijednih kanadskih resursa poput nafte i minerala te na "političko obezglavljivanje".

"Bila bi to operacija koja bi mogla nalikovati onome što se dogodilo u Venezueli", rekao je i pritom aludirao na američku vojnu akciju ranije ove godine, u kojoj je uhićen bivši venezuelanski predsjednik Maduro.

Iako priznaje da SAD ima veće vojne kapacitete, Schmidt je zaključio da bi u izravnom srazu, "čovjek na čovjeka", kanadski vojnici mogli pružiti snažan otpor.