TRGOVINSKI pregovori Sjedinjenih Američkih Država i Kanade prošlog su tjedna propali, a odnose dviju zemalja sada opterećuje prijetnja trgovinskim ratom.

U središtu spora našli su se kanadski zakoni o zaštiti francuskog jezika, što je dodatno zategnulo odnose dugogodišnjih saveznika, piše CNN.

Kanada je službeno dvojezična država, a zakoni štite oba jezika, engleski i francuski. Francuski je materinski jezik otprilike petini stanovništva, a u pokrajini Quebec govori ga gotovo 85 posto stanovnika.

Americi već neko vrijeme smetaju kanadski jezični propisi

Prema tim zakonima, deklaracije na proizvodima moraju biti istaknute na oba jezika. Američke streaming platforme koje posluju u Kanadi također moraju podržavati i promovirati kanadski sadržaj, uključujući onaj koji stvaraju autohtoni narodi i frankofoni Kanađani.

Sjedinjene Države već dugo smatraju kanadske jezične propise trgovinskom barijerom, no za Ottawu je to pitanje o kojem se ne pregovara. Premijer Mark Carney potvrdio je to prekidom pregovora o sporazumu za koji je rekao da sadrži "prijetnje francuskom jeziku i kulturi".

Carney je u ponedjeljak izjavio da Kanada "nije mogla prihvatiti" predloženi dogovor jer bi oslabio zaštitu francuskog jezika. Novinarima je poručio kako njegova vlada "neće dati SAD-u ono što traže".

Carneyjeva odluka naišla je na široku podršku u Kanadi, posebno zbog obrane francuske kulture kao temelja nacionalnog identiteta. Nakon što je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer u ponedjeljak zabrinutost Ottawe nazvao "smiješnom, izmišljenom pričom", kanadski premijer je uzvratio da se ne radi o šali i naglasio da postoji "ogroman jaz između naše i američke perspektive".

"Za Amerikance su francuski jezik, frankofona kultura i kanadska kultura smetnje", rekao je Carney na francuskom tijekom konferencije za medije u Lévisu u Quebecu. "Ovdje u Quebecu, ovdje u Kanadi, to su prava", dodao je, na što je dio novinara zapljeskao.

Predsjednik Donald Trump nije izravno komentirao jezično pitanje, ali je ponovio svoje ranije napade na Kanadu. U objavi na društvenoj mreži Truth Social u ponedjeljak, nazvao je zemlju "umišljenom" i "jednom od najgorih nacija na svijetu za suradnju".

Otkako su pregovori u petak prekinuti, SAD je uveo carine od 50 posto na kanadsku robu vrijednu oko 20 milijardi dolara. Carney je najavio da će Kanada uzvratiti istom mjerom, "dolar za dolar", a recipročne carine stupaju na snagu 8. rujna.

Jezična prava kao temelj identiteta

Jezična prava desetljećima su dio kanadskog ustava i posebno su važna za Quebec, koji se bori za očuvanje svog jezičnog i kulturnog identiteta u Sjevernoj Americi kojom dominira engleski jezik. Ta je borba povremeno dovodila pokrajinu u sukob s ostatkom Kanade. Quebec je dvaput održao referendum o odcjepljenju, a na posljednjem, 1995. godine, opcija za ostanak u Kanadi pobijedila je s tijesnom razlikom od samo 1,16 posto.

Jezični zakoni primjenjuju se na sve, od prava građana na službene usluge na oba jezika do zahtjeva da tvrtke na ambalaži proizvoda, poput šampona za kosu, uz engleski tekst moraju navesti i francuski naziv "shampooing". Za američke tvrtke koje žele poslovati u Kanadi to stvara dodatne prepreke jer moraju prilagođavati dizajn ambalaže i snositi veće troškove proizvodnje.

Stewart Prest, predavač na Odsjeku za političke znanosti Sveučilišta Britanske Kolumbije, ocjenjuje da zahtjev da Kanada ublaži ta pravila "nije razuman u trgovinskim pregovorima" te da Kanada "nema drugog izbora nego reći ne".

"Ljudi u Kanadi govore francuski. To nije zemlja u kojoj svi govore engleski, a neki se usput bave francuskim", izjavio je. "To se ne razlikuje puno od toga da tražite od Francuske da ublaži pravilo prema kojem ambalaža mora biti na francuskom." U Montrealu je, primjerice, uobičajeno da zaposlenici u uslužnim djelatnostima kupce pozdravljaju s "Bonjour-Hi".

Stéphanie Chouinard, izvanredna profesorica političkih znanosti na Kraljevskom vojnom koledžu i Sveučilištu Queen's, ističe kako bi za Carneyja, koji je izgradio globalni ugled suprotstavljajući se Trumpu, bilo iznimno štetno popustiti u pitanju koje je toliko važno za kanadski identitet.

Situacija je dodatno osjetljiva jer se u Quebecu za nekoliko tjedana održavaju pokrajinski izbori, a separatistička stranka Parti Québécois bilježi snažan rast potpore u anketama. Iako je čelnik te stranke nedavno izjavio da bi odgodio mogući referendum o neovisnosti do kraja Trumpova mandata, Chouinard smatra da bi bilo kakav ustupak oko jezičnih zakona mogao "potaknuti secesionističko raspoloženje" u pokrajini.

Sporni zakoni i reakcija Washingtona

Quebec je posljednjih godina uveo strože nacionalističke politike kako bi ojačao položaj francuskog kao jedinog jezika pokrajine. Među njima je i kontroverzni Zakon 96, koji nameće još strože zahtjeve za korištenje francuskog jezika na proizvodima, uređajima, ambalaži i natpisima. Taj se zakon našao na popisu globalnih trgovinskih barijera za 2025. godinu, koji svake godine sastavlja Ured američkog trgovinskog predstavnika.

SAD je također izrazio zabrinutost zbog kanadskog Zakona o online streamingu. Taj zakon obvezuje servise poput Netflixa i Spotifyja da ulažu u kanadski sadržaj i promoviraju ga. Washington se protivi i regulativi poznatoj kao Zakon 109, izglasanoj u Quebecu prošlog prosinca, koja prisiljava streaming platforme da daju prednost sadržaju na francuskom jeziku. SAD je u ožujku tu mjeru naveo kao potencijalnu trgovinsku prepreku u svom izvješću o procjenama trgovine.

Greer je u ponedjeljak u intervjuu za CNBC rekao da SAD nema problem s francuskim jezikom, već s onim što je nazvao "diskriminatornim porezom na američke tvrtke".

"Volim stanovnike Quebeca i sviđa mi se što govore francuski. Ono što nam se ne sviđa jest situacija u kojoj kanadska savezna vlada prisiljava američke tehnološke tvrtke da uzmu svoju zaradu i daju postotak svojim konkurentima", izjavio je.

Mnoge u Kanadi ovaj spor zabrinjava zbog američkog uplitanja u pitanja kanadskog nacionalnog identiteta. Premijerka Quebeca Christine Fréchette izjavila je da je Carney donio ispravnu odluku kada je napustio pregovore.

"Naša kultura i naš jezik srž su našeg identiteta i važno je to isključiti iz pregovora", rekla je Fréchette na konferenciji za novinare. "Iako nam se prijeti različitim carinama, to se neće promijeniti. Ostat ćemo takvi kakvi jesmo."