STRANI turisti polako se vraćaju u Kinu nakon što je tamošnja vlada bez presedana liberalizirala viznu politiku, javlja AP. Građani čak 74 zemlje sada mogu ući u Kinu bez vize i boraviti do 30 dana, što je velik iskorak u odnosu na ranije uvjete ulaska. Među tim zemljama je i Hrvatska.

Kineske vlasti sustavno šire režim bezviznog ulaska kako bi potaknule turizam, osnažile gospodarstvo i proširile svoj utjecaj kroz takozvanu meku moć. Prema podacima Nacionalne imigracijske uprave, više od 20 milijuna stranaca posjetilo je Kinu bez vize 2024. godine — što čini gotovo trećinu svih dolazaka i više nego dvostruko u odnosu na prethodnu godinu.

Manje birokracije, više turista

"Ovo stvarno pomaže jer je proces ishođenja vize dosad bio kompliciran i zamoran", rekao je Giorgi Šavadze, Gruzijac koji živi u Austriji, tijekom posjeta Pekingu.

Iako na turističkim lokacijama još uvijek dominiraju domaći posjetitelji, kineske turističke agencije i vodiči pripremaju se za veći priljev stranih gostiju tijekom ljetnih mjeseci. Iskusni vodič Gao Jun, koji već više od 20 godina radi s engleskim govornim područjem, kaže da jedva stiže na sve upite.

Potražnja raste, vodiči se teško snalaze

"Zatrpan sam. Ne mogu sve odraditi sam", rekao je Gao, koji je zato pokrenuo program za edukaciju novih vodiča na engleskom jeziku. Njegova inicijativa dio je šireg vala prilagodbe rastućem interesu stranih turista.

Nakon ukidanja strogih covid restrikcija, Kina je ponovno otvorila granice početkom 2023. godine, ali ju je tada posjetilo samo 13.8 milijuna ljudi — manje od polovice broja iz 2019., posljednje godine prije pandemije.

Europljani bez vize do 30 dana

U prosincu 2023., Kina je omogućila bezvizni ulazak građanima Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Španjolske i Malezije. Od tada je većina Europe ušla na popis. U lipnju su dodane i neke zemlje Latinske Amerike, Uzbekistan te četiri države Bliskog istoka. Broj će 16. srpnja porasti na 75 zemalja uključivanjem Azerbajdžana.

Oko dvije trećine zemalja ima bezvizni režim na probnoj osnovi u trajanju od godinu dana. To znači uštedu novca i vremena za mnoge putnike.

Više putnika, manje papirologije

"Prije smo morali ići dvaput do kineske ambasade u Oslu, što s dvoje male djece nije nimalo lako", rekao je Norvežanin Øystein Sporsheim. "Rijetko su otvarali, pa je sve bilo komplicirano", dodao je.

"Nova vizna pravila su nam 100 posto korisna", rekla je Jenny Zhao, direktorica agencije WildChina koja se bavi luksuznim i personaliziranim turama. Poslovanje joj je poraslo 50 posto u odnosu na razdoblje prije pandemije.

Europljani sve važniji u turističkom miksu

Iako Amerikanci i dalje čine oko 30 posto njihove klijentele, Europljani sada zauzimaju 15 do 20 posto — znatno više nego prije 2019., kad su činili manje od 5 posto, rekla je Zhao. "Optimistični smo. Nadamo se da će se ove pogodnosti nastaviti", dodala je.

Tvrtka Trip.com Group iz Šangaja izvijestila je da je liberalizacija vizne politike snažno potaknula turizam. U prva tri mjeseca ove godine broj rezervacija letova, hotela i drugih usluga udvostručio se u odnosu na isto razdoblje lani, pri čemu čak 75 posto putnika dolazi iz zemalja koje imaju pravo na bezvizni ulazak.

Afrika izostavljena, SAD i Kanada u ograničenom režimu

Ni jedna veća afrička država zasad nije na popisu, unatoč bliskim ekonomskim vezama s Kinom.

Za državljane 10 zemalja koje nisu obuhvaćene bezviznim režimom postoji druga opcija: ulazak do 10 dana ako putuju dalje prema trećoj zemlji. Ta politika odnosi se na 60 ulaznih točaka u Kini, prema podacima Nacionalne imigracijske uprave.

U istoj skupini SAD, Ukrajina, UK i Rusija

Ova tranzitna politika primjenjuje se na 55 zemalja, ali većina njih već ima pravo na boravak do 30 dana. Za 10 preostalih — Češku, Litvu, Švedsku, Rusiju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajinu, Indoneziju, Kanadu, SAD i Meksiko — to je ograničenija opcija.

Osim Ujedinjenog Kraljevstva, Švedska je jedina visokorazvijena europska zemlja koja nije dobila puni bezvizni režim. Odnosi s Kinom narušeni su još 2020. godine, kada je Komunistička partija osudila švedskog nakladnika Guija Minhaija na 10 godina zatvora. Gui je nestao 2015. iz svoje kuće u Tajlandu, a nekoliko mjeseci kasnije pojavio se u policijskom pritvoru u kontinentalnoj Kini.