Kakav je život u Kninu? Mladi odlaze, neki se vraćaju, dio nema vodu
DOK SE KNIN priprema za središnju državnu proslavu, svakodnevni život u gradu teče bitno drugačijim ritmom. Mladi razmatraju odlazak, neki se vraćaju, poduzetnici ulažu u svoj grad, dok dio stanovnika i dalje ovisi o cisternama s vodom.
Ulicama vlada mir, a glavna tema nije obljetnica, nego životne odluke – ostati ili otići, piše N1.
"Nije se bilo teško vratiti, koliko je biolo riskantno"
Franka Kopilaš svoju budućnost vidi izvan Knina.
"Zasad planiram ostati u Zagrebu, mislim da se neću vraćati u Knin", kaže ona. Ipak, dodaje da grad nudi prilike za neke struke. "Moja sestra je ovdje ostala, radi, super joj je. Dosta mojih prijatelja planira se vratiti, ima dosta prilika, samo ih treba iskoristiti."
S druge strane, ima i onih koji su se nakon života u inozemstvu odlučili vratiti. Kristijan je nekoliko godina proveo u Irskoj, a onda je u rodnom gradu otvorio ugostiteljski objekt.
"Nije bilo toliko teško koliko je bilo riskantno. Kad sam započinjao posao, nisam imao podršku, sustav je bio čudan, ali mlad si. Moja odluka da se vratim nije bila teška, jer kad nešto voliš kao što ja volim ugostiteljstvo i svoj grad, ništa nije teško. Ljudi to prepoznaju. Družimo se, ženimo međusobno i živimo jedan miran i lijep život", rekao je Kristijan.
Povratak je odabrala i Gracija Požar. Nakon godina provedenih u urbanim sredinama, vratila se u Knin, gdje danas razvija obiteljski posao uzgoja konja. "Studirala sam u Zagrebu i radila kostimografiju na različitim lokacijama i filmovima, ali obiteljski život vas natjera da budete na jednom mjestu. Bavimo se uzgojem, pa su neki konji na prodaju, a nudimo i rekreativno te terapijsko jahanje", pojasnila je.
Nedaleko Knina ljudi nemaju vodu
No, svakodnevica u Kninu nije svima ista. Samo nekoliko kilometara od centra grada nalaze se naselja koja ni danas nemaju priključak na vodovodnu mrežu. Njihovi stanovnici, osobito ljeti, ovise o vodi iz cisterni.
"Nama vodu donose vatrogasci iz DVD-a. Naručimo preko komunalnog poduzeća i za dva-tri dana je donesu. Ljeti, kad su požari i velika potražnja, zna se čekati i dosta dugo. U kući nas je četvero, imam tinejdžere, oni su kao patke, ne mogu u grad prljavi. A za stoku idem kombijem, uzmem bačvu i napunim je na rijeci", ispričao je Marijan Zelenika.
Miran Mrduljaš iz lokalnog DVD-a potvrđuje da je situacija zahtjevna. "Već desetu godinu osiguravamo prijevoz pitke vode za domaćinstva koja nisu spojena na vodovod. Ta aktivnost obično ostaje nezapažena, a prilično je zahtjevna, posebno u ljetnoj sezoni kada istodobno imamo velik broj požara", rekao je.
Odgovor gradske uprave
Gradonačelnik Marijo Čačić objašnjava zašto problem još nije riješen. "Imamo tri veća prigradska naselja koja nemaju izgrađenu vodovodnu mrežu. Riječ je o rijetko naseljenim naseljima koja su udaljena od gradske vodovodne mrežde i za izgradnju takvog vodovoda potrebna su velika sredstva."
Istaknuo je i problem isplativosti projekta. "S druge strane, ne možete dokazati održivost projekta jer je ondje malo stanovnika. U pitanju su veliki iznosi. Trenutno razrađujemo i prikupljamo projektnu dokumentaciju te planiramo faznu izgradnju", kazao je gradonačelnik.
Tako dok jedni u Kninu vide priliku za novi početak, drugi i dalje čekaju osnovne uvjete za život.