RAT S IRANOM i zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog pomorskog pravca kroz koji je prije sukoba prolazilo oko 20 posto svjetske trgovine naftom, izazvali su udar na opskrbu kakav nije viđen desetljećima. Zbog tog pritiska, zemlje diljem svijeta ubrzano traže alternative kako bi nadoknadile manjak, a mnoge vlade, osobito u azijskim državama, uvele su i mjere za smanjenje potražnje. Kako bi osigurala dostatnu opskrbu i stabilizirala cijene, Međunarodna agencija za energiju (IEA) u ožujku je koordinirala otpuštanje oko 400 milijuna barela nafte iz strateških pričuva industrijaliziranih zemalja, piše DW.

Najveće svjetske zalihe

Prije rata, ponuda sirove nafte na globalnom tržištu bila je veća od potražnje, što je velikim gospodarstvima omogućilo stvaranje golemih strateških rezervi. Najveće zalihe na svijetu imaju Kina, SAD i Japan. Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), Kina je u prosincu 2025. u svojim zalihama, koje uključuju komercijalne i državne rezerve, imala gotovo 1,4 milijarde barela.

Sjedinjene Države su u svojoj strateškoj pričuvi držale oko 413 milijuna barela, uz dodatnih 411 milijuna barela u komercijalnim zalihama. Japan je imao treće najveće strateške zalihe, s oko 263 milijuna barela u državnim rezervama.

Zemlje Europske unije zakonski su dužne pohranjivati pričuve koje odgovaraju najmanje 90 dana uvoza ili 61 danu potrošnje. U koordiniranoj akciji IEA-e, države članice sudjelovale su s oko 20 posto, pri čemu je Njemačka na tržište plasirala 19,5 milijuna barela, Francuska 14,6, Španjolska 11,6 i Italija 10 milijuna. Indija je, prema podacima EIA-e, imala oko 21 milijun barela u svojim strateškim rezervama. One trenutačno pokrivaju samo oko 9,5 dana uvoza, no kada se uključe zalihe državnih naftnih kompanija, pokrivenost raste na oko 74 dana, upozorava savjetnička tvrtka S&P Global. Uz te strateške rezerve, na raspolaganju su se našli i milijuni barela ruske nafte koji su ostali na tankerima nakon što su SAD privremeno ublažile sankcije kako bi povećale globalnu opskrbu.

Rezerve se tope, stručnjaci upozoravaju

Gotovo tri mjeseca nakon izbijanja rata, promet Hormuškim tjesnacem i dalje je blokiran, a nade u dogovor Washingtona i Teherana su splasnule. Zbog poremećaja u opskrbi, države sve više posežu za svojim strateškim i komercijalnim zalihama. IEA je izvijestila da su se globalne zalihe nafte u ožujku i travnju smanjivale rekordnom brzinom i sad su manje za 246 milijuna barela. Direktor agencije Fatih Birol nedavno je upozorio kako zalihe nafte "nisu beskonačne" i da se "vrlo brzo" smanjuju diljem svijeta.

Naglasio je i da će trebati "mnogo vremena" da se proizvodnja i kapaciteti prerade vrate na prijeratnu razinu. Američka investicijska banka Goldman Sachs prošli je tjedan objavila slično upozorenje o brzom smanjivanju pričuva. Glavni ekonomist Capital Economicsa Neil Shearing napisao je 18. svibnja da bi, nastavi li se sadašnji tempo pražnjenja, komercijalne zalihe nafte mogle pasti na "kritično niske razine do kraja lipnja". Ako se uvjeti opskrbe uskoro ne poboljšaju, cijene bi mogle naglo porasti, upozorio je Shearing.

Moguće nestašice i panika

Takvo stanje moglo bi izazvati paniku na tržištu i strah od nestašica, osobito tijekom vrhunca ljetne potražnje. Ako se poremećaj u opskrbi nastavi, posljedice se neće jednako osjetiti u svim dijelovima svijeta i u svim sektorima, smatra Antoine Halff, stručnjak za energetiku sa Sveučilišta Columbia.

Najteže će vjerojatno biti pogođene zemlje Azije zbog velike ovisnosti o energentima s Bliskog istoka, dok su zračni promet i zrakoplovno gorivo među sektorima koji će najviše osjetiti posljedice. Rast cijena nafte osjetit će se posvuda, uključujući i zemlje koje raspolažu velikom domaćom proizvodnjom poput SAD-a, rekao je Halff.

Cijene su već skočile u odnosu na one prije sukoba, a istodobno se brzo mijenjaju ovisno o aktualnim vijestima: padaju kada se najavi brzo rješenje sukoba, a rastu kada izgleda da će tjesnac dulje ostati zatvoren. Helima Croft iz RBC Capital Markets smatra da tržišta možda podcjenjuju težinu rješavanja sukoba. Kako je napisala u izvješću, temeljna je činjenica da se očekivanja o brzom i potpunom ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca temelje na "nerealnim pretpostavkama o lakoći rješenja i strateškim interesima uključenih strana".

Pričuve nisu neograničene

Ako se nastavi trenutačni poremećaj u opskrbi, kumulativni gubitak nafte premašit će milijardu barela do kraja mjeseca, a do kraja lipnja već će doseći 1,5 milijardi barela. To bi moglo lansirati cijenu nafte prema vrhuncima iz 2008., nakon čega bi pad potražnje stabilizirao tržište. Neke su zemlje već uvele mjere za smanjenje potražnje i štednju goriva, poput kraćeg radnog tjedna na Filipinima i smanjenja upotrebe prijevoza u Pakistanu.

Unatoč smanjenju zaliha, vlade su oprezne prema novom koordiniranom puštanju nafte iz strateških rezervi. Francuski ministar financija Roland Lescure izjavio je za Financial Times kako su zalihe "ograničene" i da ih nije moguće oslobađati bez jasnog uvida u trajanje i intenzitet sukoba. Halff smatra da, ako Hormuški tjesnac ostane blokiran dulje, vlade neće imati mnogo mogućnosti da istodobno osiguraju opskrbu i zadrže cijene pod kontrolom. Puštanje nafte iz strateških rezervi može pomoći, ali samo do određene mjere, jer količine pričuva nisu neograničene.