JOŠ OD RANIH dana nove pandemije mnogi su nastojali usporediti covid-19 s gripom. Ta potreba nastavila se sve do današnjih dana.

Razlozi su jasni. Svi, uključujući opću populaciju, znanstvenike i one koji uređuju zdravstvene politike, žele znati koliko je opasan covid-19, kako se prenosi, koga i kako pogađa i sl., a kao najsličnija poznata bolest nameće se gripa.

No treba imati na umu da je ipak riječ o dvije različite bolesti koje uzrokuju dva virusa koji se međusobno razlikuju kao lavovi i pirane. Covid-19 uzrokuje virus SARS-CoV-2 iz obitelji Coronaviridae, a gripu uzrokuju virusi koji pripadaju obitelji Orthomyxoviridae.

Na Indexu smo više puta isticali da je uspoređivanje covida-19 s gripom iz brojnih razloga nalik na uspoređivanje krušaka i jabuka.

>>Što je smrtonosnije, koronavirus ili gripa?

Isticali smo da je covid-19 krenuo iz jednog središta, od nekolicine oboljelih, za razliku od sezonske gripe koja se s milijuna ljudi na jednoj polutci prenosi na milijune na drugoj.

Osim toga, te dvije bolesti razlikuje činjenica da je gripa s nama već desetljećima, pa i stoljećima, baš kao i neke prehlade koje uzrokuju drugi koronavirusi, dok je SARS-CoV-2 u ljudskoj populaciji tek nekoliko mjeseci pa protiv njega nemamo ni učinkovitog lijeka ni cjepiva. On se za sada pokazao kao opasniji od prehlada i sezonske gripe, a jedino što efikasno suzbija njegovo širenje su karantene i mjere društvenog distanciranja koje se uobičajeno ne koriste u borbi protiv sezonske gripe.

Unatoč svemu, sada kada znamo značajno više o covidu-19, možemo ipak napraviti nešto smislenije usporedbe s gripom od onih s početka pandemije.

Pritom treba imati na umu da o virusu SARS-CoV-2 još uvijek ne znamo ni približno onoliko koliko znamo o gripi. Također valja još jednom podsjetiti da znanost ne funkcionira tako da nešto što se utvrdi u jednom trenutku vrijedi za sva vremena, kao neka apsolutna istina. Bolja, dugotrajnija istraživanja mogu značajno promijeniti naša shvaćanja bolesti koju istražujemo. Ta istraživanja nastavit će se još godinama.

Covid-19 je zarazniji od gripe

Jedno važno svojstvo o kojem se puno govorilo i koje se od ranih dana pandemije često uspoređivalo jest zaraznost novog koronavirusa jer o njoj, među ostalim, ovisi koliko se bolest brzo širi te koliki udio stanovništva mora biti prokužen da bi se stekao kolektivni imunitet. Dosadašnja istraživanja pokazuju da je covid-19 zarazniji od gripe. Znanstvenici procjenjuju da je R0, broj ljudi koje jedna zaražena osoba zarazi, između 2 i 2,5. Za usporedbu, R0 sezonske gripe je oko 1,3.

Ključni razlog vjerojatno je to što zahvaljujući prirodnoj prokuženosti ili cijepljenju, dobar dio populacije u svijetu ima neki imunitet na gripu, dok na covid-19 nema. Procjene Imperial Collegea u Londonu pokazale su da bi s vremenom između 60 i 80 posto populacije moglo biti zaraženo prije nego što se razvije kolektivni imunitet.

Naravno, za očekivati je da će se ova procjena još mijenjati. Naime, R0 nije neko inherentno svojstvo virusa samog po sebi, već je kombinacija svojstava virusa s ljudskim interakcijama. Drugim riječima, na taj broj utjecat će gustoća populacije, koliko se ljudi blisko druže i komuniciraju, koliko se intenzivno kreću i putuju, kakve se mjere distanciranja i higijene u nekom području prakticiraju, koliko ljudi živi u zajedničkim kućanstvima itd.

Naime, upravo zahvaljujući strogim epidemiološkim mjerama u nekim zemljama, među kojima je i Hrvatska, R0 covida-19 relativno je brzo smanjen ispod 1, što znači da je jedna osoba uspijevala zaraziti manje od 1 zdrave osobe pa je njegovo širenje zaustavljeno.

Trebat će proći još dosta vremena prije nego što budemo mogli pouzdanije uspoređivati R0 za covid-19 i gripu.

Covid-19 ubija značajno više ljudi od gripe

Od početka pandemije osobito se puno pozornosti posvećivalo smrtnosti od covida-19. U ovom trenutku nju je još uvijek teško uspoređivati sa smrtnošću gripe. Prije svega, postoje različita mjerenja smrtnosti, od kojih se jedno izražava kroz udio smrti u odnosu na potvrđeni broj zaraženih CFR (case fatality rate). Tu je problem što taj udio ovisi o tome koliko je oboljenja prepoznato i registrirano, a koliko prolazi ispod radara s blagim simptomima ili bez njih. Također, mnogi umrli prolaze nezabilježeni jer se smrt može pripisati drugim uzrocima, primjerice nekoj kroničnoj podliježućoj bolesti. Znanstvenici stoga uvijek nastoje što prije doznati udio umrlih u ukupnom broju zaraženih koji će uključivati i one nezabilježene s blagim simptomima ili bez njih, tzv. IFR (infection fatality rate)

U jednom istraživanju objavljenom 30. ožujka u časopisu The Lancet Infetuous Diseases znanstvenici su pokušali procijeniti i CFR i IFR. Prema njihovoj studiji, CFR covida-19 procijenjen je na 1,38%, što znači da oko 1,38% od prijavljenih slučajeva završava smrću. IFR je, očekivano, značajno niži, oko 0,66%, no još uvijek je viši od IFR gripe koji je manji od 0,1%.

Postoje i drugi načini utvrđivanja i uspoređivanja smrtnosti od neke bolesti.

Primjerice, možemo uspoređivati brojeve prijavljenih umrlih u danu u jeku epidemije. Na temelju njih napravljen je donji grafikon objavljen na stranici Information is Beautiful koji pokazuje koliko je u prosjeku života dnevno u svijetu odnosio covid-19 tijekom ove pandemije u usporedbi s prosjekom za druge zarazne bolesti, uključujući i sezonsku gripu i pandemijsku svinjsku gripu iz 2009. Na njemu se vidi da je covid-19 izbio na visoko treće mjesto, dok je sezonska gripa zauzela 9. mjesto, a svinjska 10.

Grafikon prikazuje prosječan broj smrti na dan u svijetu kada su harale različite zarazne bolesti

No broj prijavljenih smrti od obje bolesti značajno je manji od stvarnog broja ljudi koji umiru od njih. Kada WHO govori o procjeni prema kojoj u svijetu godišnje od sezonske gripe umre između 290.000 i 650.000 ljudi, treba imati na umu da je to sasvim drugačiji način računanja koji ne uzima u obzir samo prijavljene smrti već radi procjene koje dijelom uzimaju u obzir povećanje, odnosno višak smrtnosti koju u sezoni uzrokuje gripa, a koje se može pripisati toj bolesti. Uočimo da je već sada broj potvrđeno umrlih od covida-19 (oko 350.000) veći od donje procjene broja smrti za sezonsku gripu. Procjene su uglavnom za red veličine veće od broja potvrđenih smrti.

Kako bi prekinuli uspoređivanje krušaka i jabuka, odnosno procjene smrtnosti od gripe s brojem prijavljenih smrti od covida-19, američki znanstvenici s Medicinskog fakulteta na Harvardu i Sveučilišta Emory nedavno su proveli istraživanje koje je objavljeno u uglednom američkom časopisu JAMA Internal Medicine. Ono je pokazalo da je u ovoj epidemiji u SAD-u tjedno bilo oko 20 puta više smrtnih slučajeva od covida-19 nego od gripe u najsmrtonosnijem tjednu prosječne sezone gripe.

>>Covid-19 ubija 20 puta više ljudi tjedno nego gripa

Njihova procjena pokazuje još značajno veću razliku u smrtnosti od one prikazane na gornjem grafikonu. Ta razlika proizlazi iz različitih načina računanja i različitih okolnosti. Jednim dijelom visoka smrtnost od covida-19 posljedica je činjenice da u velikim kriznim žarištima kao što je New York dolazi do preopterećenja sustava tako da manjka važne medicinske skrbi i opreme pa mnogi koji bi u boljim uvjetima mogli biti spašeni umiru. Također, ona je posljedica činjenice da se u mnogim zemljama svijeta rizične skupine cijepe protiv gripe ili imaju neku rezistenciju stečenu ranijim prebolijevanjem, dok je na covid-19 uglavnom svatko susceptibilan.

Višak smrtnosti u New Yorku koji se povezuje s covidom-19

U priči o smrtnosti također treba uzeti u obzir da se covid-19 još nije proširio cijelim svijetom. U nekim zemljama južne hemisfere on tek uzima zamah. Osim toga, od njega još uvijek nije obolio ni približno toliki dio populacije koliki za hladnijeg doba godine oboli od gripe. S druge strane, čini se da na covid-19 sezonski klimatski uvjeti imaju manji utjecaj pa bi njegova sezona mogla potrajati dulje od sezone gripe. Nadalje, sezona gripe počela je još u listopadu 2019., dok je covid-19 ozbiljnije krenuo tek početkom 2020.

Razlike u smrtnosti od covida-19 među raznim zemljama mogu se objasniti raznim čimbenicima, među ostalim, i udjelom starijih u populaciji. Primjerice, smrtnost u Italiji dijelom je bila visoka zbog toga što je talijansko stanovništvo jedno od najstarijih na svijetu. Također, talijanski liječnici su vrlo dosljedno identificirali sve osobe umrle od covida-19, dok s druge strane nisu laboratorijski dijagnosticirali sve oboljele.

Konačno, posebno je važno ponoviti da bi ukupne brojke oboljelih i umrlih od covida-19 bile bitno drugačije da mnoge zemlje nisu uvele stroge karantene i mjere društvenog distanciranja.

U tom kontekstu zanimljivo je da su karantene i društveno distanciranje, organizirani radi suzbijanja covida-19, značajno skratili ovogodišnju sezonu gripe. Prema uglednom časopisu Nature, ovogodišnja sezona tih bolesti skratila se za oko šest tjedana. Budući da, prema procjenama WHO-a, u svijetu godišnje od sezonske gripe umre između 290.000 i 650.000 ljudi, procjenjuje se da su karantene spasile više desetaka tisuća života koje bi ona odnijela da nije bilo epidemioloških mjera.

Posebno interesantno je i to što je, prema mreži 71 zemlje koje prijavljuju podatke u FluNet, ova sezona gripe trebala biti jedna od najžešćih u više desetljeća.

Procjene CDC-a o sezoni gripe 2019./2020. u SAD-u

Prema preliminarnim procjenama američkog CDC-a, u sezoni gripe je od te bolesti od listopada 2019. do travnja 2020. u SAD-u oboljelo između 39 i 56 milijuna ljudi. To je rezultiralo s 18 do 26 milijuna posjeta liječnicima, s 410.000 do 740.000 hospitalizacija te 24.000 do 62.000 smrti.

Pritom CDC ističe da su procjene veće od potvrđenih brojki i da bi dio njih mogao biti posljedica pandemije covida-19.

U značajno kraćem razdoblju, od sredine ožujka do danas, covid-19 je u SAD-u potvrđeno odnio (dakle nije riječ o procjeni) oko 100.000 života, a bolest još ne posustaje. Samo od jučer zabilježena su 4332 nova slučaja i 125 novih smrti. 

Smrtnost po dobi

Covid-19 se od sezonske gripe razlikuje i po tome što drugačije pogađa različite dobne skupine. Naime, od gripe uglavnom najteže obolijevaju djeca koja još nemaju razvijen imunitet i stariji čiji je imunološki sustav oslabljen.

Smrtnost od covida-19 raste sa starošću. Koliki je udio mrtvih u ukupnom broju potvrđeno umrlih od covida-19 bio u Italiji, dobro ilustrira donja tablica. Pritom treba uzeti u obzir da je starijih od 90 u populaciji znatno manje nego onih mlađih pa je i udio smrtnih slučajeva u toj dobnoj skupini nešto manji. Također treba istaknuti da udio određene dobne skupine u ukupnom broju smrtnih slučajeva ne treba tumačiti kao vjerojatnost da će netko u toj dobi umrijeti ako oboli od covida-19.

Veliki raspon težine bolesti

Covid-19 može proći s vrlo blagim simptomima ili čak bez njih. No on češće nego gripa napada donje dijelove dišnog sustava, a jedno istraživanje objavljeno u časopisu The New England Journal of Medicine otkrilo je da uzrokuje i veća oštećenja na njima. Naime, virus uzrokuje oštećenja na unutarnjim ovojnicama krvnih žila u plućima. Rezultat je da se blokira izdvajanje CO2 iz krvi koja prenosi kisik u kapilarama pluća, što u konačnici uzrokuje otežano disanje. Oštećenja krvnih žila nadalje uzrokuju druga oboljenja kao što su gubitak mirisa, moždani udar i Kawasakijeva bolest kod djece. Konačno, covid-19 može uzrokovati zgrušavanje krvi, zatajenje vitalnih organa poput bubrega i jetre te septični šok.

Kako smo naveli, udio mladih u ukupnom broju smrtnih ishoda vrlo je malen. No to ne znači da za njih ne postoji nikakva opasnost da će razviti teške simptome. Do 16. ožujka američki Centers for Disease Control and Prevention (CDC) zabilježio je da je oko 12 posto potvrđenih slučajeva covida-19 završilo hospitalizacijom te da je među njima oko 20% bilo u dobnoj skupini između 20 i 44 godine. Do kraja ožujka u New Yorku je oko 9% hospitaliziranih bilo u dobi između 18 i 44 godine.

Obje bolesti, i gripa i covid-19, opasne su za osobe s podliježućim bolestima. Covid-19 je posebno opasan za osobe s bolestima dišnog sustava kao što su astma i kronične bolesti pluća, za one s bolestima krvožilnog sustava, s dijabetesom, za pretile, imunokompromitirane, za bubrežne bolesnike na dijalizi, ljude s bolestima jetre i sl. Stručnjaci smatraju da je covid-19 opasniji za starije, među ostalim, zato što su ove bolesti češće kod starijih, ali i zbog toga što imunološki sustav u starosti slabi.

Konačno, iskustva pokazuju da muškarci u većem postotku razvijaju teže simptome nego žene, baš kao i ljudi koji su izloženi većim dozama virusa poput medicinskih radnika. Koji su uzroci razlike među spolovima, još nije potpuno jasno.

Gripa i covid-19 prenose se slično – kapljicama

WHO je nedavno objavio da se covid-19 najvjerojatnije primarno prenosi kapljicama. Te kapljice pune virusa ljudi mogu izbaciti u zrak kašljanjem, kihanjem ili govorenjem. Netko drugi može ih udahnuti i zaraziti se. Smatra se da u zraku ne mogu dugo lebdjeti jer moraju biti dosta velike da bi sadržavale dovoljno virusa koji je značajno veći od virusa gripe.

No neka istraživanja utvrdila su da bi se covid-19 mogao prenositi i u malenim česticama, osušenim jezgrama kapljica, koje mogu dulje lebdjeti u zraku i prenositi se kroz ventilacijske sustave.

Virusi također mogu završiti na nekim površinama koje ljudi mogu dodirivati rukama te ih potom prenijeti u usta, nos ili oči. Smatra se da na čvrstim, glatkim površinama mogu preživjeti oko tri dana, a na hrapavim, kao što je karton, oko jedan dan. Međutim, sposobnost virusa da zarazi ljude u takvom načinu prijenosa naglo opada, osobito ljeti kada je u zraku više vlage koja se nakuplja na kapljicama i povećava im težinu, a posebno brzo na sunčevim ultraljubičastim zrakama koje uništavaju viruse.

Smatra se da smo sigurni ako se od zaražene osobe držimo na udaljenosti većoj od dva metra, no to se preispituje jer mogućnost da se covid-19 širi preko malenih čestica navodi na zaključak da bi se virus mogao prenositi na veće daljine, čak i disanjem.

Postoji neka mogućnost da se virus prenosi i preko izmeta, no ona je mala.

Slično vrijedi za gripu, s tim da su virusi gripe manji pa ih više stane u manje kapljice.