IZ MINISTARSTVA zdravstva poslali su nam tablicu iz koje je vidljivo koliko je, prema novoj metodologiji, u zadnjih mjesec dana u Hrvatskoj ljudi preminulo s covidom, a koliko od covida.

Naime, u zadnjih mjesec dana počela se koristiti nova metodologija kojom se utvrđuje koji je od dnevno preminulih pacijenata zaraženih koronavirusom preminuo od direktne posljedice zaraze, a koji je preminuo iz drugih razloga, ali je u isto vrijeme bio zaražen koronavirusom.

Iz tablice je očito da je u zadnjih mjesec dana znatno više preminulih od covida nego onih koji su preminuli s covidom. Konkretno, od 10. siječnja do 8. veljače 1081 osoba je preminula od covida, a njih 386 s covidom.

Što kažu u Ministarstvu zdravstva?

Pojavom omikrona udio osoba preminulih od covida iznosi 25%, odnosno daleko više od udjela koji je bio zabilježen tijekom 2020. i 2021. godine, čime je nužna podjela smrtnih ishoda na smrti s covidom i smrti od covida, navode u Ministarstvu zdravstva. 

Podatak o broju preminulih u bolnicama u posljednjih 24 sata s covidom-19 i dalje je potrebno prikazivati radi cjelovite slike utjecaja pandemije na bolnički sustav, ali ne kao pokazatelja smrtnosti od covida, dodaju iz Ministarstva.

To znači da pojavom omikrona ubrajanje ovih smrtnih ishoda u ukupnu covid-smrtnost dovodi do neopravdanog odstupanja i iskrivljavanja podataka o smrtnosti od covida, kažu u Beroševom ministarstvu.

"Računica nije tako jednostavna"

Smrtnost tijekom epidemiološkog razdoblja nije tako jednostavna računica da bi se na osnovu jednog parametra vjerno prikazala na rang-listi preminulih u Europi ili svijetu. Moramo biti svjesni šireg konteksta i određenih činjenica koje variraju od države do države, navode u Ministarstvu, pa dodaju da u Hrvatskoj imamo niz pokazatelja koji uzročno-posljedično utječu na smrtnost naših građana.

Niska procijepljenost

Imamo nisku procijepljenost unatoč tome što je cijepljenje dokazano najefikasnija mjera protiv hospitalizacija, teških oblika bolesti i smrtnih ishoda naših građana. Od zemalja EU samo u Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj manje je osoba završilo primarno cijepljenje nego u Hrvatskoj, navode iz Ministarstva zdravstva.

Starija populacija

Zemlja smo koja ima staru populaciju te smo sedmi po redu od 35 zemalja Europe po udjelu starijih od 65 godina - odnosno oko 20% stanovništva starije je od 65 godina, navode.

Nezdrave životne navike, viša smrtnost i prije epidemije

Imamo visoku prisutnost rizičnih faktora poput prekomjerne težine, pušenja i konzumacije alkohola koji dovode do toga da imamo vrlo visoku prisutnost rizika za smrtnost od korone, stoji u priopćenju.

Prisutnost visokog mortaliteta evidentirana je i prije pojave epidemije i to posebice u bolestima koje su ujedno rizični čimbenici teških oblika covida i stoga smrtnosti od covida, navode.

Neusklađeno praćenje smrtnosti između zemalja

Rang-ljestvice mortaliteta na razini svake države imale bi smisla tek onda kada bi sve zemlje imale jednake sustave bilježenja smrtnosti, posebno smrtnosti od covida, tvrde u ministarstvu, pa dodaju da i sam ECDC navodi da su podaci o smrtnim ishodima covida, prema kojima neki uspoređuju zemlje na dnevnoj ili tjednoj razini, zapravo preliminarni podaci čime su moguća veća odstupanja u odnosu na različite metodologije između zemalja.

Usporediv način prikupljanja podataka o smrtnosti zasniva se na potvrdama o smrti koje imaju međunarodno propisan medicinski dio koji popunjavaju mrtvozornici prema preciznoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije, kažu u ministarstvu.

Takve informacije dostupne su samo za godine prije pandemije, primjerice za većinu EU zemalja dostupni su podaci za 2019. godinu uključujući i Hrvatsku, za Njemačku i Dansku dostupni su podaci za 2018., a za Francusku za 2017. godinu, navode u Ministarstvu.

"Usporedba smrtnosti među državama nema previše smisla"

Od trenutne smrtnosti, koja ovisi o fazi epidemije, daleko je važnija kumulativna smrtnost od početka epidemije, kažu u Ministarstvu zdravstva, pa dodaju da stoga usporedba trenutne smrtnosti među različitim državama nema previše smisla.

Po kumulativnoj stopi smrtnosti pojedine zemlje iz okruženja su i u nepovoljnijoj situaciji od Hrvatske, a to su Bugarska, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Crna Gora i Češka, kažu u Ministarstvu.

"Evidentna povezanost visoke smrtnosti i niže procijepljenosti stanovništva"

Broj umrlih u odnosu na broj zaraženih je niži od brojnih zemalja u svijetu te je podjednak s letalitetom za cijelu Europu, kažu u Ministarstvu, pa dodaju da, kada se u navedeni omjer uključi i razina procijepljenosti, evidentna je povezanost visokog letaliteta i niže procijepljenog stanovništva.

Ako se promatraju navedena tri parametra, tada možemo zaključiti da zemlje koje imaju nižu procijepljenost i starije stanovništvo poput Bugarske i Hrvatske, imaju višu ukupnu smrtnost, stoji u priopćenju. Sve ostale zemlje EU koje imaju nižu ukupnu smrtnost od Hrvatske imaju ili manji udio starijeg stanovništva ili viši cijepni obuhvat ili oboje, dodaje se.

Zbog velikih razlika u populacijama, sam broj viška smrtnih slučajeva nije usporediv među različitim zemljama, navode.

"Ne zatvaramo oči pred stvarnošću"

Navedenim argumentima ne zatvaramo oči pred realnošću, tvrde u Beroševom ministarstvu, pa dodaju kako je stvar "upravo suprotna".

"Suočavamo se s ovim trendom, ali znanstveno utemeljenim činjenicama, ne miješajući kruške i jabuke. Vjerujemo da nam je svima cilj svjedočiti što rjeđim smrtnim ishodima, a to jedino možemo postići utemeljenim razgovorom bez politiziranja i parcijalnih zaključaka koje samo idu na štetu našim građanima", navodi se u priopćenju Ministarstva zdravstva.