Kolinda prodala avion, Dalić pisao naciji... Zašto ljudi popuše sve što vide na internetu?

Kolinda prodala avion, Dalić pisao naciji... Zašto ljudi popuše sve što vide na internetu?
Hina, EPA, Facebook

LAŽNE vijesti o hrvatskim reprezentativcima, njihovu izborniku Zlatku Dalić i predsjednici Kolindi Grabar Kitarović ovih su se dana masovno širile po društvenim mrežama. Bez provjere pa često i bez čitanja teksta ljudi su dijelili razne statuse i vijesti, a jedna od njih je bila i da će naši nogometaši svu zaradu sa Svjetskog prvenstva podijeliti siromašnoj djeci. Dijelilo se i tzv. pismo Zlatka Dalića u kojem je molio političare da ih puste na miru. Naravno, on to pismo nije napisao, isto kao što nije bila istina da je Kolinda vozila naše nogometaše na Trg ili prodala avion, niti da je Danijel Subašić izjavio kako utakmicu s Englezima posvećuje majkama Srebrenica.

Najveći broj tih vijesti, posebno onih o Kolindi koja je, kako se pisalo, prodala državni avion, prodala Mercedese i slično, širio se internetom van Hrvatske. Vijest da je Kolinda vozila autobus tako se u Hrvatskoj nije proširila naprosto zbog činjenice jer je prijenos gledao velik broj ljudi i znali su da Kolinda ne vozi autobus s nogometašima. No, dobar dio vijesti, poput lažne informacije o doniranju novca, a posebno navodno Dalićevo pismo, uvelike se širio domaćim internet prostorom.

>>Ne, hrvatska reprezentacija neće donirati 23,6 milijuna eura za pomoć djeci Hrvatske

>>Tisuće Hrvata su povjerovale, ovo su najgore laži tijekom Svjetskog prvenstva

Zašto ljudi toliko vjeruju lažnim vijestima?

Ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapče, psihijatar Vlado Jukić ističe da ljudi lažne vijesti najčešće primaju u skladu sa svojim stavovima koji su unaprijed definirani.

"Ljudi vjeruju u ono što žele vjerovati"

"Lažnih vijesti ima uvijek, nema ih sada više nego inače, međutim ove koje se sad šire su ljudima interesantnije i zanimljivije pa se više njih s njima susreće i komentira. Lažnih vijesti ima stalno, uvijek ima onih koji vode razne psihološke ili svoje ratove ili pak hoće nekome naškoditi. Ovog puta je to samo više u žiži javnosti. Možda ovog puta ima samo više lažnih vijesti o predsjednici države nego inače. Ali lažne vijesti uvijek postoje", rekao je Jukić u razgovoru za Index.

Zato je potrebno ljude educirati da lažne vijesti znaju pročitati kako treba, odnosno da pročitaju više medija i onda da sami zaključe je li vijest lažna ili ne.

"Ljudi vjeruju u ono što i sami žele vjerovati, naprimjer ja ne vjerujem da je Kolinda prodala vladin avion, to je lažna vijest. No ljudi vjeruju u ono što hoće vjerovati. Ako netko želi vjerovati da je ovo bio pokušaj ustaškog udara na Trgu bana Jelačića, onda će on to vjerovati, možeš mu tad raditi što god hoćeš, ali ako on u to vjeruje, on će i dalje misliti da je to istina. Ljudi lažne vijesti primaju najčešće u skladu sa svojim stavovima koji su unaprijed definirani", smatra Jukić.

Kaže i kako se ne može spriječiti da ljudi u takve lažne vijesti vjeruju osim da ih se pokuša educirati da znaju staviti stvari u kontekst pa će onda shvatiti da su vijesti lažne.

"Uvijek će biti onih koji će lagati, pa državne institucije to rade, postoje psihološki ratovi gdje oni suptilno plasiraju lažne ili manje lažne vijesti. Uputa je da treba znati čitati, odnosno da osim jednog portala ili novina pročitaju više njih pa će naći što je istina", smatra profesor Jukić.

Psiholog Blažinić: Ljudi se hrane skandalima kako bi ispunili vlastitu prazninu

Razgovarali smo i s profesorom psihologije Borisom Blažinićem, ravnateljom IQ instituta za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala. I on tvrdi da ljudi generalno čuju i vide ono što žele i što je u skladu s njihovim vrijednostima i stavovima.

"Ako je čovjek napravio nešto što je jako pozitivno ili negativno, to će postati viralno. Osoba koja je u društvu percipirana kao sebična i škrta, a napravila je neki velikodušni čin, ljudi to neće moći vjerovati, odnosno bit će ugodno pozitivno iznenađeni i imat će potrebu tu vijest prenijeti drugima, bez obzira na to bilo to istinito ili ne. Sve što je skandalozno, bilo pozitivno ili negativno, a nabijeno je emocijama bit će viralnije, ljudi će te vijesti više širiti. Taj efekt je manje prisutan ako osoba ima sposobnost kritičkog razmišljanja. Kritičko preispitivanje je nešto što nedovoljno učimo u školi i odgajamo ljude koji ne znaju razliku između pretpostavki i činjenica. Što je veća razlika između vjerovati i znati, to je veće razočarenje kad se to ne ispostavi točnim. Dapače, ljudi će i dalje vjerovati u laž kako bi prikrili vlastito razočarenje. Nažalost, živimo u vrijeme skandala i ljudi se hrane time kako bi ispunili vlastitu prazninu, a da pritom to ne preispituju", zaključuje Blažinić.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara