JEDNA od najčešćih "ružnih" navika - kopanje nosa - mogla bi biti povezana s povećanim rizikom od razvoja demencije, pokazalo je istraživanje iz 2022. godine. U slučajevima kada ova navika uzrokuje oštećenje unutarnjeg tkiva nosa, opasne vrste bakterija dobivaju otvoren put do mozga, koji na njihovu prisutnost reagira na način koji zapanjujuće nalikuje ranim znakovima Alzheimerove bolesti.

Iako je važno napomenuti da je istraživanje za sada provedeno samo na miševima, znanstvenici upozoravaju da su nalazi dovoljno zabrinjavajući da opravdavaju daljnje proučavanje, piše Science Alert.

Bakterija na brzom putu do mozga

Tim istraživača sa Sveučilišta Griffith u Australiji proveo je testove s bakterijom Chlamydia pneumoniae, koja može zaraziti ljude i uzrokovati upalu pluća. Zanimljivo je da je ista bakterija pronađena i u većini ljudskih mozgova pogođenih kasnim oblikom demencije.

Pokazalo se da kod miševa bakterije mogu putovati njušnim živcem, koji izravno povezuje nosnu šupljinu i mozak. Štoviše, kada je došlo do oštećenja nosnog epitela - tankog tkiva koje oblaže unutrašnjost nosa - infekcije živaca su se znatno pogoršale.

Reakcija mozga nalikuje Alzheimerovoj bolesti

Infekcija je potaknula mozgove miševa da talože veće količine amiloid-beta proteina, koji se oslobađa kao odgovor na infekciju. Upravo se nakupine, odnosno plakovi, ovog proteina nalaze u značajnim koncentracijama i kod ljudi oboljelih od Alzheimerove bolesti.

"Mi smo prvi koji su pokazali da Chlamydia pneumoniae može ići izravno kroz nos u mozak gdje može pokrenuti patologije koje izgledaju kao Alzheimerova bolest", izjavio je neuroznanstvenik James St John sa Sveučilišta Griffith još 2022. godine. "Vidjeli smo da se to događa na mišjem modelu, a dokazi su potencijalno zastrašujući i za ljude."

Znanstvenike je iznenadila i brzina kojom se bakterija proširila do središnjeg živčanog sustava miševa, pri čemu je infekcija nastupila unutar samo 24 do 72 sata. Smatra se da bakterije i virusi koriste nos kao brzi put do mozga.

Upozorenje znanstvenika: "Nije dobra ideja"

Iako nije sigurno hoće li učinci biti isti kod ljudi, ovi obećavajući tragovi ključni su u borbi za razumijevanje ove česte neurodegenerativne bolesti. Buduće studije planiraju se i na ljudima, no do tada, St John i njegovi kolege sugeriraju da čačkanje nosa i čupanje dlačica iz nosa "nije dobra ideja" zbog mogućeg oštećenja zaštitnog tkiva.

"Ne želimo oštetiti unutrašnjost nosa, a čačkanje i čupanje to mogu učiniti", upozorio je St John. "Ako oštetite sluznicu nosa, možete povećati broj bakterija koje mogu dospjeti u vaš mozak."

Istraživanja se nastavljaju

Potrebno je provesti daljnja istraživanja kako bi se potvrdili ovi nalazi. "Moramo provesti ovu studiju na ljudima i potvrditi djeluje li isti put na isti način", rekao je St John. "Ono što znamo je da su iste te bakterije prisutne kod ljudi, ali nismo otkrili kako tamo dospijevaju." 

Pregled objavljen 2024. godine dodatno je potkrijepio hipotezu da čačkanje nosa može igrati ulogu u povećanju rizika od Alzheimerove bolesti.

Alzheimerova bolest je iznimno složena, no svako istraživanje približava nas pronalasku načina da je zaustavimo. "Kada pređete 65 godina, vaš faktor rizika značajno raste, ali mi također istražujemo i druge uzroke, jer nije samo dob - već i izloženost okolišu", zaključio je St John. "I mislimo da su bakterije i virusi kritični."