Kosovo ovaj vikend bira novi parlament

Kosovo ovaj vikend bira novi parlament
Foto: EPA

KOSOVO u nedjelju bira parlament, peti put u samo 12 godina i ponovno je neizvjesno hoće li nakon izbora uspjeti sastaviti čvrstu vladu sposobnu iznijeti puni mandat.

Favoriti se natječu samostalno

Sve tri najveće stranke - Demokratska liga Kosova (LDK), Demokratska stranka Kosova (PDK), koju vodi predsjednik Hashim Thaci te stranka Vetevendosje (Samoodređenje), odlučile su natjecati se samostalno, bez partnera i s vlastitim kandidatima za premijera.

Druge albanske stranke okupljene su u dvije koalicije, uz premijera Ramusha Haradinaja i njegov Savez za budućnost Kosova (AAK) te uz Novi savez za Kosovo (AKR). 

Natječu se za 100 od 120 mjesta u parlamentu koja su namijenjena Albancima, većini na Kosovu. Kandidatima nacionalnih manjina popunjava se 20 preostalih mjesta, od čega je polovica rezervirana za najbrojniju manjinu, srpsku. 

Nova vlada morat će biti koalicijska pa se kao i dosad očekuju mukotrpni i dugi pregovori neprijateljski nastrojenih partnera s malo izgleda da sastave čvrstu i trajnu koaliciju. 

Gotovo sve albanske stranke unaprijed su isključile koaliranje s Thacijevim PDK-om, jer su sve, osim Vetevendosje, iskusile partnerstvo s tom strankom i tvrde da su u nečemu bile prevarene.

"PDK je porušio sve mostove suradnje kada je izgurao LDK iz vladajuće koalicije 2017.", kaže Lutfi Haziri iz LDK-a za kosovski portal zeri.info.

Izazovi - priznanje, Haški sud, reforme, korupcija...

Najglasniji, a ponekad i žestoki kritičar Thacijeva PDK-a je upravo Vetevendosje čiji su članovi vodili ulične prosvjede i blokirali rad parlamenta bacivši u dvoranu suzavac, a sada poručuju da će nakon izbora 6. listopada PDK morati u oporbu.

Prema lokalnim analitičarima, najveće izglede da sastave vladu imaju LDK i Vetevendosje uz manjeg trećeg saveznika, ali morat će se uhvatiti ukoštac  s brojnim izazovima.

Prioritet albanskih stranaka je osigurati priznanje ili barem prekid upletanja Srbije. Kosovo je proglasilo neovisnost 2008., deset godina pošto je Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) povela gerilski rat protiv snaga režima Slobodana Miloševića kojima je odlučujući udarac zadao NATO zračnim napadima na vojne ciljeve u Srbiji 1999. 

Međunarodni kazneni sud u Den Haagu osudio je nekoliko istaknutih srbijanskih političara i dužnosnika za zločine u tom ratu, a vodeće albanske dužnosnike uglavnom je oslobodio krivnje. Novi sud, također u Haagu, istražuje navode o zastrašivanju svjedoka te lidere OVK-a osumnjičene za ratne zločine.

Haradinaj je kao osumnjičenik u srpnju bio pozvan u Haag te je zbog toga podnio ostavku što je potaknulo prijevremene izbore.

Brojni istaknuti političari kosovskih Albanaca potječu iz OVK-a pa nove istrage i optužnice mogu zatresti političku scenu.

Pritisak EU-a i SAD-a

Srbija i Kosovo pod sve su većim pritiskom Europske unije i Sjedinjenih Država da riješe prijepore.

Pregovori pod okriljem EU zapinju godinama, a bilo kakav korak naprijed vjerojatno će posvađati kosovske vođe koje se razilaze u ciljevima i uvjetima koji bi bili prihvatljivi za pregovore.

Kosovsko gospodarstvo snažno ovisi o novčanim injekcijama velike albanske dijaspore, a vapi za reformama u upravi i pravosuđu.

Golem je izazov korupcija - Transparency International svrstava Kosovo među najkorumpiranije države u Europi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara