KREĆE isplata 48 milijardi kuna pomoći, a prvih milijardu i pol kuna iz EU covid-fonda ide Rimcu, piše današnji Jutarnji list.

Prvih 819 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije na račun hrvatskog državnog proračuna sjest će krajem ovog mjeseca ili početkom listopada, a ogromnu svotu od 6.1 milijarde kuna država će razdijeliti na pet velikih projekata koji su u visokoj fazi dovršetka projektne dokumentacije i koji mogu relativno brzo započeti ili su neki od njih već započeli.

Riječ je, kako doznaje Jutarnji list, ponajprije o projektu "Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture" na temelju kojeg je Mati Rimcu odobreno gotovo 1.5 milijardi kuna.

Rimac planira razvijanje električnog vozila pete razine autonomije

Prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, projekt bi se trebao razvijati do ožujka 2026. Rimac planira razviti novi ekosustav urbane mobilnosti integriran s javnim gradskim prijevozom u Zagrebu, i to razvijanjem električnog vozila pete razine autonomije, koje je sposobno voziti bez vozača.

Ukupna investicija procjenjuje se na više od 3.4 milijarde kuna, projekt je trenutačno u fazi razvoja autonomnog vozila, dovršen je i prototip, a serijska proizvodnja flote od 700 vozila koja bi mogla zamijeniti velik broj taksija, a koja će se financirati sredstvima tvrtke, planira se od 2024. Razvoj i gradnja infrastrukture planira se za sljedeću godinu, a sve bi bilo spremno za testiranje 2023. Integracija s multimodalnim terminalom u Zagrebu planira se za 2024. godinu.

Tri milijarde kuna na kanalizaciju, milijardu na vodoopskrbu

Drugi veliki projekt koji je spreman za financiranje iz avansa Fonda za oporavak jest gradnja vodoopskrbne mreže, od toga tri milijarde kuna otpada na kanalizaciju, a milijardu kuna na vodoopskrbu.

Država prvi veliki novac iz Fonda želi potrošiti i na projekt dekarbonizacije zgrada, ukupno vrijedan malo manje od šest milijardi kuna, a od toga je za realizaciju najspremniji dio oko energetske obnove zgrada vrijedan milijardu kuna.

Najveći dio novca, gotovo 4.5 milijardi kuna, trebao bi otići na energetsku obnovu zgrada nakon potresa, ali budući da znamo kako obnova napreduje, ne treba očekivati da će se to početi realizirati jako brzo, donosi Jutarnji list.