FOTO: Vedran Sljepčević

NAŠIM kritično ugroženim risovima konačno stiže dugo očekivani spas – pojačanje od najmanje 14 primjeraka koji bi im trebali osigurati neophodnu genetsku raznovrsnost koja je temelj njihova zdravlja i otpornosti na bolesti.

Naime, populacija risa koju Hrvatska dijeli sa Slovenijom izuzetno je mala – broji jedva pedesetak primjeraka. Zbog takve situacije sve životinje koje žive u ove dvije zemlje u bliskom su srodstvu, pa među njima dolazi do križanja koje je gotovo incestuozno. Rezultat je da im prijeti izumiranje, a jedini spas je unos "svježih" gena. Uz nedovoljnu genetsku raznovrsnost, jedna od najvećih prijetnji našim risovima je i krivolov. Donedavno su veliki problem bile i žilet žice na granici sa Slovenijom. Na sreću, u graničnoj ogradi napravljeni su brojni prolazi tako da ona u području Dinarida danas više ne predstavlja opasnost za opstanak risova - tek oko 10 posto granice pokriveno je njome.

U spašavanje risova u Dinaridima ove će godine krenuti timovi stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Slovačke i Rumunjske. Provedba projekta omogućena je kroz Europski financijski instrument za okoliš i klimatske promjene – LIFE program.

"Risovi će se loviti pomoću standardiziranih klopki u karpatskoj populaciji koja je vrlo brojna i zdrava", objasnila je za Index Magda Sindičić, docentica na Veterinarskom fakultetu i glavna koordinatorica projekta s hrvatske strane.

"Ta populacija bila je izvor i za ranije naseljavanje na našem području kao i za druga naseljavanja po Europi, primjerice u Švicarskoj. Prema planu, trebali bismo ih početi loviti u 2018. godini. Projekt traje sedam godina, ali mi ne znamo koliko će nam vremena trebati da uhvatimo 14 primjeraka, koliko je predviđeno", pojasnila je.

Europska unija prepoznala je važnost inicijative pa će omogućiti veliki dio financija kako bi se minimalno 14 novih jedinki s područja Rumunjske i Slovačke naselilo u Sloveniji i Hrvatskoj. Osim iz programa LIFE, projekt je velikim dijelom sufinanciran od strane slovenskog Ministarstva za okoliš i prirodu te hrvatski dio od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

"Najvažniji cilj nam je oporavak genetske raznolikosti populacije. Uz to, želimo postaviti temelje za održivo upravljanje populacijom, za što su ključni međunarodna suradnja niza institucija, znanstveni podaci i multidisciplinaran pristup problematici", poručuje Sindičić.
 
Osim projektnih partnera - Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilište u Karlovcu te udruga BIOM, vrlo bitni u provedbi projekta su i lovačka društva te javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima koje svakodnevno brinu o prosperitetu risa u Hrvatskoj.