IŽIVLJAVANJE policije nad građanima-civilima u Hrvatskoj nije nikakva novost. Policijskog batinanja je bilo otkako postoje policije na ovim prostorima i u nijednoj državi policija nije prezala od sile. Ponekad su koristili volovske žile, ponekad obične pendreke, a nisu im bile strane ni smotane namočene novine kao priručno sredstvo mlaćenja.

>> Objavljena nova snimka, policajac u Benkovcu udara čovjeka koji ne pruža otpor

>> Sud mladiću kojeg je prebio policajac i još dvojici zabranio kontakt sa svjedocima

Cvrtila: Unutarnja kontrola je smokvin list za, usudio bih se reći, nezakonito postupanje

S godinama su se ipak promijenile dvije stvari. Društvo je, najvećim dijelom, odbilo poslušno stajati sa strane i odobravati policijsko maltretiranje i, što je još važnije, napretkom tehnike svi su u ruke dobili kamere kojima mogu zabilježiti policijsko postupanje.

"Uvijek je bilo policijskog prekoračenja ovlasti, ali barem je Unutarnja kontrola radila svoj posao i sankcionirala policajce koji bi pretjerali. Ja sam, i to devedesetih godina, bio na ulici i na stotinama intervencija i sila je uvijek bila posljednje za čim bismo posezali. Sada je sustav urušen i Unutarnja kontrola služi kao smokvin list za policijsku netaktičnost, a usudio bih se reći i nezakonito postupanje", rekao je za Index iskusni kriminalist Željko Cvrtila.

Cvrtila: Policajac prvo treba pokušati razgovorom smiriti situaciju, a onda ide upozorenje

Po Cvrtili je trenutno najveći krivac za policijska iživljavanja ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Smatra da Božinović olako pristupa tom problemu i da se ponaša kao jedan od policajaca, a ne kao civilni upravitelj kojemu je dužnost da kontrolira policiju.

"Protokol postupanja je jednostavan. Policajac prvo razgovorom treba pokušati smiriti situaciju, nakon toga upozoriti građanina. Ako ni tada građanin ne posluša, policajac mu izdaje naređenje, ne posluša li ni to, upozorenje da će primijeniti silu. Tek tada može upotrijebiti silu. To naravno ne vrijedi ako je policajac napadnut ili ako sprječava napad na nekoga drugog, ali po onome što sam vidio na posljednjim snimkama to nije bio slučaj", objasnio je Cvrtila kako bi policija trebala postupati.

Praksa u Hrvatskoj: Prvo mlati, onda razgovaraj

Međutim, u posljednjim slučajevima - od Zagreba gdje je policajac koljenom na vrat kleknuo građaninu koji ga je snimao, do Korlata gdje se policajac derao na mladića i nakon toga ga pretukao (prema tvrdnjama svjedoka obojica su bili pijani) do zadnje snimke iz Benkovca po kojoj se čini da je policajac bez ikakvog razloga nasrnuo na muškarca, policija očito primjenjuje skraćeni postupak - prvo mlati, onda razgovaraj.

"Ne smiju vam zabraniti snimanje, pozivanje na GDPR je glupost"

"Građani bi trebali poslušati policajce i postupiti po naređenju. Ipak, svakako bi trebali snimiti policijsko postupanje. Policajac nema pravo zabraniti snimanje osim ako je u pitanju očevid. Policijsko pozivanje na GDPR i zaštitu osobnih podataka je najobičnija glupost", preporučio je Cvrtila upozoravajući i da je veliki problem što godinama ne funkcionira civilni nadzor nad policijom.

>> Snimanje policijske brutalnosti je najbolji način da joj stanemo na kraj

Regrutiraju se po vezi

"U ovom posljednjem slučaju se pokazalo koliko je sustav loš. Ravnatelj policije je izjavio da šalje Unutarnju kontrolu u Zadar. Nema on što slati Unutarnju kontrolu, ona mora biti potpuno neovisna i odgovorna samo pravilima struke i zakonima. Mora biti izravno podređena ministru, ali neovisna u svojim istragama i odlukama. Nekada je tako i bilo. U Unutarnju kontrolu su se birali ljudi koji su znali kamo treba gurnuti nos, danas se to izvitoperilo i regrutiraju se ljudi po vezi", rekao je Cvrtila.

Godinama bez civilnog nadzora

Na slab civilni nadzor nad radom policije upozorava i Ana Tretinjak iz Ureda pučke pravobraniteljice.

"Problem je i što godinama nije postojao građanski nadzor nad radom policije, što bi se moglo promijeniti nakon što je sabor u veljači imenovao članove Povjerenstva za rad po pritužbama u MUP-u, naravno ukoliko njihov rad bude neovisan i učinkovit", rekla je za Index Ana Tretinjak.

U posljednjem izvješću pučka pravobraniteljica je nabrojila nekoliko slučajeva policijskog postupanja za koje se i u javnosti smatralo da izlaze iz okvira zakonitog.

MUP tvrdi da je sve zakonito, pučka pravobraniteljica se baš i ne slaže

"Od Ministarstva unutarnjih poslova tražimo očitovanje na sve informacije važne za ispitne postupke koje provodimo i redovito nam ih dostavljaju. Bilo je primjera kada se nismo slagali s ocjenom MUP-a da je postupanje bilo zakonito i opravdano, o čemu smo upozoravali u godišnjim Izvješćima pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru i davali preporuke vezane za policijsko postupanje i ispitivanje navoda o prekoračenju ovlasti", rekla je Ana Tretinjak.

>> Policija štiti svoje divljake baš kao što Crkva štiti svoje silovatelje djece

Vraćaju kamere na uniforme

U pokušaju da nekako popravi ugled policije, Davor Božinović je najavio vraćanje kamera na uniforme kojima bi se snimala sva postupanja. Već se provodio takav pilot-projekt koji je naprasno prekinut 2015. nakon brojnih pritužbi policajaca projektu je presudila snimka policijskog grmalja koji je nasilno privodio staricu zbog nepropisnog prelaska ceste u Osijeku. 

>> MUP objavio snimku: Pogledajte privođenje 66-godišnje žene koja je prešla cestu preko crvenog

Cvrtila: Bojim se da policija ni danas nije spremna na uvođenje kamera

"Policija tada nije bila spremna na uvođenje kamera, a plašim se da nije ni danas. Treba ih educirati prvenstveno kako moraju komunicirati s građanima. Kamere su skinuli s odora jer su se plašili previše stegovnih postupaka i otkaza, ali i tužbi protiv Ministarstva unutarnjih poslova", zaključio je Željko Cvrtila.

>> Sjećate se policijske snimke privođenja žene iz Osijeka? Mogli bismo gledati reprizu

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.