KUBA će u narednim danima osloboditi 51 zatvorenika, što je vlada u Havani opisala kao gestu "dobre volje" nakon razgovora s Vatikanom. Ova odluka dolazi u vrijeme dok se Kuba suočava s teškom nestašicom goriva i sve nestabilnijom električnom mrežom, a kubanski i američki dužnosnici vode preliminarne razgovore o rješavanju međusobnih prepirki, piše BBC.

Kubanska vlada nije precizirala hoće li među oslobođenima biti i političkih zatvorenika. U priopćenju se navodi da su svi pomilovani zatvorenici "odslužili značajan dio svojih kazni i pokazali dobro vladanje tijekom boravka u zatvoru". Odluka je opisana kao "suverena" i povezana s nadolazećim Velikim tjednom u kršćanskom kalendaru. Vijest je uslijedila nekoliko tjedana nakon sastanka kubanskog ministra vanjskih poslova Brune Rodrigueza s papom Lavom u Vatikanu.

Prema podacima kubanskog ministarstva vanjskih poslova, od 2010. godine pomilovano je 9905 zatvorenika. U posljednje tri godine, dodaje ministarstvo, još 10.000 zatvorenih osoba pušteno je na slobodu "kroz razne druge oblike olakšica".

SAD je zaplijenio niz pošiljki nafte namijenjenih Kubi

Odluka o puštanju zatvorenika donesena je u trenutku dok se otok bori s nestašicom goriva, pogoršanom američkim pritiskom, što uzrokuje česte nestanke struje. Predsjednik Miguel Díaz-Canel izjavio je u obraćanju naciji prije tjedan dana da gorivo nije stiglo na Kubu tri mjeseca.

To je dovelo do postupnog smanjenja zaliha dizela i loživog ulja. Zbog toga je, kako je rekao, elektroenergetska mreža zemlje postala sve "nestabilnija". Havana se uvelike oslanja na uvozno gorivo za proizvodnju električne energije, a SAD je zaplijenio niz pošiljki nafte namijenjenih Kubi.

Ranije je Venezuela isporučivala oko 35.000 barela nafte dnevno, što je pokrivalo otprilike polovicu kubanskih potreba. Međutim, američke akcije protiv Venezuele i uhićenje predsjednika Nicolása Madura početkom siječnja prekinule su taj aranžman. Kako bi ublažila posljedice, Kuba je povećala domaću proizvodnju sirove nafte i plina te proizvodnju solarne energije.

Početak pregovora sa SAD-om

Istodobno s krizom, kubanski predsjednik Díaz-Canel potvrdio je da su u tijeku razgovori s američkim dužnosnicima radi pronalaženja rješenja za nesuglasice. Naglasio je da su pregovori u početnoj fazi i da se odvijaju "na temelju jednakosti i poštovanja političkih sustava obiju država te suvereniteta i samoodređenja naših vlada".

Odnosi između SAD-a i Kube zategnuti su otkako je komunistički vođa Fidel Castro 1959. svrgnuo vladu koju je podržavao SAD, a američke sankcije i trgovinski embargo na snazi su od ranih 1960-ih. Američki predsjednik Donald Trump, koji se nakon povratka u Bijelu kuću zalaže za promjenu kubanskog vodstva, izjavio je prije četiri dana da je Kuba u "velikim nevoljama".

Zaprijetio je "prijateljskim preuzimanjem" karipske države. Trump je također zaprijetio carinama na robu iz bilo koje zemlje koja Kubi isporučuje naftu. Potvrdio je da je u razgovore uključen i američki državni tajnik Marco Rubio, sin kubanskih imigranata.

Rubio: Kuba se mora promijeniti

Govoreći krajem veljače, Rubio je poručio da se Kuba mora promijeniti. "Mora se dramatično promijeniti jer je to jedina šansa koju ima da poboljša kvalitetu života za svoj narod", rekao je novinarima 25. veljače.

Kubansko-američka zajednica u Miamiju je 2024. godine organizirala prosvjede podrške političkim zatvorenicima na Kubi, istovremeno vodeći kampanju za povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Otok se nalazi samo 145 kilometara južno od Floride, a zbog te blizine mnogi Kubanci koji se ne slažu s politikom Havane emigriraju u SAD, što objašnjava veliku kubansko-američku populaciju u Miamiju.