Led na Himalaji se topi, ugroženo milijardu ljudi: "Za ovu krizu niste čuli"

Led na Himalaji se topi, ugroženo milijardu ljudi: "Za ovu krizu niste čuli"
Himalaja Foto: 123rf

NAJMANJE trećina ogromnog ledenog pokrova visokog planinskog lanca u Aziji osuđena je na propast zbog globalnog zatopljenja, navodi se u izvješću The Hindu Kush Himalaya Assessment, a prenosi The Guardian

Čak i ako se drastično i u vrlo kratkom periodu smanje emisije stakleničnih plinova, 36% ledenjaka duž Hindukuša i Himalaje nestat će do 2100. godine, što će imati ozbiljne posljedice na živote gotovo 2 milijarde ljudi. 

U slučaju da se emisije ne smanje, izgubit ćemo dvije trećine ledenog pokrova sa spomenutih planinskih lanaca.

1.65 milijarda ljudi oslanja se na rijeke

Ledenjaci su zapravo svojevrsna skladišta vode za 250 milijuna ljudi koji žive na tom području, potezu Hindukuš-Himalaja, a dodatnih 1,65 milijardi ljudi oslanja se na dotok velikih rijeka koje teku iz vrhova tih planinskih lanaca u Indiju, Pakistan, Kinu i druge zemlje.

"Radi se o klimatskoj krizi za koju niste ni čuli", rekao je klimatolog Philippus Wester iz instituta International Centre for Integrated Mountain Development (Icimod).

“U najboljem mogućem scenariju, ako se zaista uhvatimo u koštac s klimatskim promjenama, svejedno ćemo izgubiti jednu trećinu ledenjaka i naći se u nevolji. Ovo otkriće nas je zaista šokiralo“, rekao je Wester .

Wester je dodao kako regija Hindukuš-Himalaja (HKH) nije toliko zastupljena u medijima, u smislu globalnog zatopljenja, kao što su to neke otočne države i Arktik, mada je zapravo vrlo gusto naseljena.

Zbog otapanja ledenjaka, između 2050. i 2060 godine povećat će se tok rijeka. Zbog toga bi voda iz planinskih jezera mogla izaći iz svojih korita i poplaviti zajednice na tim područjima. 

Problem s hidroelektranama

No, nakon 2060. godine, riječni tokovi bi trebali početi ponovno opadati. Tada će se zbog niskog toka stvarati manje energije u hidroelektranama koje proizvode veći dio električne energije u regiji. 

Ipak, najveći problem čeka poljoprivrednike koji se oslanjaju na predvidljive zalihe vode za uzgoj usjeva. Čini se kako klimatske promjene već sada uzrokuju da se pred-monsunski tok smanji upravo kada poljoprivrednici sade svoje usjeve. Što je još gore, rekao je Wester, monsun postaje sve čudniji i sa sve većim brojem ekstremnih pljuskova.

"Poplave koje su se do nedavno događale jednom u 100 godina, sada se odigravaju svakih 50 godina", objasnio je klimatolog.

Žive sa samo 12 kuna dnevno

U najnovijem izvješću, naglašava se u kakvoj su teškoj situaciji stanovnici koji žive na spomenutim planinskim lancima. Jedna trećina njih živi s manje od 1,90 dolara (oko 12 kuna) dnevno i nema im tko pomoći ako dođe do klimatske katastrofe.

Političke napetosti između susjednih zemalja, poput Indije i Pakistana, mogle bi dodatno otežati situaciju. 

“Ovo područje čekaju teška vremena. Budući da će se mnoge promjene i katastrofe odigrati duž granica zemalja, sukobi među njima mogli bi se lako razbuktati ”, rekao je ekolog Eklabya Sharma, zamjenik voditelja instituta Icimod.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara