LIJEČNIK Ivan Bekavac iz HUBOL-a gostovao je na HRT-u.

Kaže da HUBOL odavno traži uvođenje covid-potvrda.

"Važno je znati da Hrvatska udruga bolničkih liječnika od početka snažno zagovara uvođenje i primjenu obveznih covid-potvrda. Svojevrsni pilot-projekt proveden je u proteklih mjesec dana u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, gdje je broj testiranja od početnih 25.000 pao početkom listopada na 8000 prije nekoliko dana, što govori u prilog ili cijepljenja ili preboljenja", kaže.

"Više cijepljenja, rekao bih. Više od 16.000 djelatnika zdravstva i socijalne skrbi u proteklih mjesec dana, što je najbolja potvrda korisnosti covid-potvrda", rekao je u Studiju 4 dr. Ivan Bekavac iz HUBOL-a.

Kontrola na ulazu u zdravstvene ustanove

"Nisam doživio kontrolu covid-potvrda jer su u zdravstvenoj ustanovi cijepljeni, vjerujemo, svi pa je zbog toga vjerojatno tako bilo", kaže Bekavac.

Kaže da je ovo dosta revolucionarni zahvat u Hrvatskoj, možda će biti potrebno testirati oko 100.000 ljudi, a možda i više.

"Siguran sam da će to stvoriti određene poteškoće, međutim korisnost ovog postupka nadilazi sve možebitne teškoće. Ako se spase jedan, dva, sto ili tisuću ljudskih života, siguran sam da su svaka minuta i napor dobro iskorišteni", kaže.

Kada možemo očekivati stabilizaciju, odgovara da se ne usuđuje prognozirati te da bi to bilo neodgovorno.

"Tim više što se nastavljaju velika okupljanja naših sugrađana, više ili manje opravdana, tako da je za očekivati da će broj zaraženih rasti, a time i pritisak na zdravstvene ustanove, što će smanjiti dostupnost zdravstvene zaštite svim drugima", rekao je.

Danska procijepljena 86%, Njemačka 77%, vraćaju mjere, stiže zimsko vrijeme

"Primjerice u Austriji ili Nizozemskoj, koji pripadaju srednjoeuropskom krugu hladnoće, jer dolazi zima - bilježe se veliki brojevi zaraženih. Međutim, cijepljenje samo po sebi nije jedina mjera borbe protiv epidemije. To je samo dio, neophodno je nastaviti nositi masku, održavati razmak, one su jednako važne kao i cijepljenje. Vjerujem da se ljudi koji su cijepljeni osjećaju sigurnije i manje paze", kaže Bekavac.

Bekavac kaže da je ranije trebalo donijeti strože mjere. Dodaje da je situacija u bolnicama teška, gora nego što se čini.

"Trebalo je ranije pristupiti ovakvim mjerama i uvjeren sam da bi puno života bilo spašeno. Nažalost, svjedoci smo tome da sve više ljudi stradava. Postoje veliki problemi sa smještajem za intenzivno liječenje. Ne govori se dovoljno o zauzetosti respiratora", rekao je.

"Želim reći da je situacija u intenzivnim jedinicama gora nego što se čini. Ona iskustva koja naše kolege i kolegice proživljavaju s poteškoćama kad ne mogu doista odlučiti kome omogućiti nastavak života na respiratoru, ta iskustva ćemo tek morati proživjeti", kaže.

Otpor cijepljenju

Komentirao je prosvjede protiv covid-mjera.

"Pitanje je protiv čega ti ljudi prosvjeduju. Često se s pozornica čuje kako oni nisu antivakseri i da su cijepljeni. Izgleda da oni prosvjeduju protiv sustava koji nije adekvatno odgovorio na ovu epidemiju i stoga danas žanjemo mi građani ono što je posijala država lošim vođenjem borbe protiv epidemije, nekonzistentnim aktivnostima i sad je tako kako je", rekao je Bekavac.

Osvrnuo se na činjenicu što se neki zaraze iako su primili dvije doze cjepiva.

"Treba priznati kako ponegdje ima onih koji su se zarazili iako su primili dvije doze cjepiva. Bit će i onih koji će primiti i treću dozu, međutim treba ponavljati da je ogromna većina pacijenata necijepljena. Govorimo o 70, 80, pa i više ukupnog broja pacijenata, i to je dokaz da je cijepljenje, zajedno s ostalim mjerama, učinkovito", kazao je Bekavac.

O respiratorima

Mi imamo određen broj respiratora na skladištima, ili nemamo, ali to uopće nije bitno, naglašava.

"Mi imamo ograničen broj ljudi koji zna rukovati tom opremom i to je najvažnije kazati, ne može respiratorom rukovati netko tko za to nije osposobljen, a mi smo dosegli ili ćemo brzo dosegnuti kapacitete tog osoblja. Mi nemamo stalno na raspolaganju 300 i više ljudi koji time znaju rukovati", rekao je.

"Zdravstveni djelatnici rade znatno više nego u Njemačkoj. I to već dugo, zbog toga su zdravstveni djelatnici bili zakinuti na plaćama, zbog toga je država dužna možda dvije milijarde kuna zdravstvenim djelatnicima zbog tog prekovremenog rada. Međutim, u Rumunjskoj, kao i u Hrvatskoj, predugo se tolerira ovakvo stanje koje ima svoju cijenu, a koja se danas ubire ljudskim životima. Zašto se Njemačka i Austrija odlučuju na drastične mjere, zato što je kod njih ljudski život vredniji. Ne samo da kasnimo s mjerama nego još uvijek nismo zainteresirani", ističe.