STO TISUĆA djece iz raznih krajeva Hrvatske, od velikih gradova do najmanjih mjesta, u posljednje četiri godine dobilo je priliku, učiti o robotici i programiranju zahvaljujući “revoluciji u školstvu” koju je pokrenuo Nenad Bakić.

Institut za razvoj i inovativnost mladih preko kojeg se vode sve operacije u međuvremenu je prerastao u ozbiljnu organizaciju od 14 ljudi, a osim u Hrvatskoj, njihov model preslikan je i u Srbiju, BiH i Kosovo, čime je još 20 do 30 tisuća djece dobilo priliku, kako to Bakić kaže, da postanu ravnopravni građani 21. stoljeća.

Cijela priča krenula s poklanjanjem opreme

“Sad smo, po našoj procjeni, dosegnuli 100 tisuća djece u Hrvatskoj i uz svoje partnere kojima smo pomogli razviti projekt u drugim zemljama - Srbiji BiH i Kosovu - indirektno vjerujem još oko 20-30 tisuća djece. Prema našim informacijama, to je najveći izvankurikularni projekt te vrste u STEM edukaciji u EU, iako se isprepliće sa službenim školstvom u dijelu operacija. Naša Croatian Makers robotička liga najveće je natjecanje tog tipa u Europi, nema većeg”, kaže Bakić.

Cijela priča krenula je s poklanjanjem opreme. Tko je htio raditi s djecom, mogao se javiti i dobiti opremu. No nakon toga počeli su organizirani projekti poput Croatian Makers robotičke lige i cijela stvar postala je masovnija. Učenici koji sudjeluju u CM ligi rade na edukacijskom robotu mBot, a natjecanje je podijeljeno u dvije skupine - za više i niže razrede osnovnih škola.

mBot robot

Kako bi dali šansu što većem broju djece, odnosno omogućili edukaciju i u najmanjim mjestima u kojima nije bila prisutna CM liga, pokrenut je projekt STEM auto - edukator IRIM-a obilazi manja mjesta automobilom i održava radionice iz robotike i programiranja.

U svibnju 2017. godine IRIM je objavio natječaj za sudjelovanje na World Education Robotics – Croatia Open, koji je dio WER svjetskog kupa i koristi naprednu opremu proizvođača Abilix, a na koji su se mogle prijaviti sve osnovne škole i udruge iz Croatian Makers lige, kao i srednje škole iz STEM revolucije.

IRIM je osigurao napredne robotičke setove za sudjelovanje 40 osnovnih i 20 srednjih škola u Hrvatskoj te po 20 u Srbiji i BiH u globalnom natjecanju World Education Robotics (WER).

WER kup ima preko pola milijuna natjecatelja godišnje u više od 30 zemalja. Pokrenut je u Kini 2000. godine, a prvo svjetsko natjecanje održano je 2013.

"Tražili smo tehnologiju koja je najdemokratskija"

“Cijelo to vrijeme tražili smo tehnologiju koja je najdemokratskija moguća da pružimo STEM kompetencije širokom krugu djece”, kaže Bakić govoreći o tome kako su se odlučili za micro:bitove koje danas u školama koriste tisuće djece.

U siječnju prošle godine pokrenuta je crowdfunding kampanja “BBC micro:bit STEM revolucija u školama” u kojoj je samo na platformi Indiegogo prikupljeno oko 300 tisuća dolara. Uz ostale donacije, kojih je dio uplaćen direktno na račun IRIM-a, došlo se do brojke od oko 2,6 milijuna kuna s kojima je kupljeno preko 20 tisuća micro:bitova za više od tisuću ustanova.

"Sklonost djece prema tehnologiji mnogo je veća nego što regresivci misle"

Osim toga, početkom ove godine pokrenuta je i kampanja za uvođenje micro:bitova i u knjižnice. Pomoću crowdfunding kampanje, prikupljen je novac kojim je više od 100 knjižnica i čitaonica opremljeno suvremenim edukacijskim tehnologijama. Dio micro.bitova doniran je kako bi se u knjižnicama mogle održavati radionice, a dio je zapakiran u posebne kutije kako bi se mogli posuđivati kao knjige. 

Kako je projekt rastao i obuhvaćao sve više djece, tako su se javljali i kritičari koji su tvrdili da je sve to skupa nepotrebno jer “ne mogu sva djeca biti programeri”.

“To je istina, ne mogu sva djeca biti programeri. To je kao da u nekom selu u Africi djeca ne znaju pisati i date im olovku i pojave se kritičari koji kažu ‘ne mogu svi biti književnici’. Ono što je zapravo naša uloga u društvu jest djeci omogućiti pismenost. To u 21. stoljeću obuhvaća digitalne kompetencije, a mi omogućujemo djeci digitalnu pismenost. Sklonost djece prema tehnologiji mnogo je veća nego što regresivci misle. Čovjek je po prirodi stvaralac. Kreativnost je bitan element naše ličnosti kao Homo sapiensa. Sva djeca žele biti stvaraoci, a stvaraoci se danas najlakše i najatraktivnije mogu realizirati u digitalnom svijetu”, kaže Bakić.