Lijepa priča nedjeljom: Ovo je čovjek koji je pripremio reformu za uštedu 1,5 milijardi kuna

Lijepa priča nedjeljom: Ovo je čovjek koji je pripremio reformu za uštedu 1,5 milijardi kuna

Foto: Privatni album

Napomena: Stavovi kroz ovaj razgovor izneseni su u osobno ime.

HRVATSKA ima jednu od najtromijih ekonomija Europske unije te su nas po razvoju prestigle gotovo sve bivše komunističke zemlje istočne Europe. Zbog slabe gospodarske aktivnosti ne stvaraju se novi poslovi u dovoljno velikoj mjeri, što je rezultiralo masovnim iseljavanjem na Zapad – 2016. je prema procjenama demografa iselilo oko 60 tisuća ljudi.

Uzrok ovih problema leži u činjenici da Hrvatska često ima neprijateljski odnos prema poduzetništvu što se očituje kroz brojne administrativne prepreke i namete koji onemogućuju normalan rad i konkurentnost na tržištu.

Nedavno je predstavljen Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, koji u prvoj fazi smanjuje troškove poslovanja u ukupnom iznosu do 1,5 milijardi kuna. Temelji se na tzv. "Standard Cost Modelu", međunarodno priznatoj metodologiji koja je razvijena u Nizozemskoj, kao i na EU pravilima za liberalizaciju tržišta usluga.

Najzaslužnija osoba za pripremu reforme poslovne klime

Prema mišljenju mnogih, jedna od najzaslužnijih osoba za pripremu reforme poslovne klime je Daniel Hinšt, voditelj Centra unutarnjeg tržišta pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Hinšt za Index kaže da su na rješenjima za reformu radili godinama, no da sada napokon imaju podršku s najviše razine. Zadatak njegovog tima je da na temelju analitike dizajniraju prijedloge konkretnih rješenja, dok je provedba na nizu resora.

"Reforma poslovne klime je u mnogim državama članicama prioritet kako bi se poduzetnici rasteretili od suvišne regulative, raznih troškova i nameta. Godinama je naš mali tim pripremao sustavno i cjelovito rješenje. Nije bilo lako, lakše je bilo odustati, ali smo imali volju. Mali tim je dovoljan da se razvije i veliki paket i tako nastavi dalje. Sada imamo i podršku s najviše razine što je logičan preduvjet da bi se reforma mogla provoditi u provedbenoj suradnji s nizom resora. Naš je dio policy analitički i inicijativni – temeljem analize i mjerenja dizajniramo prijedloge konkretnih mjera i rješenja. Provedba je stvar niza resora. U svojem radu uvijek gledam kako dizajnirati rješenja koja će što više osloboditi potencijal privatnog sektora i tržišta koji stvaraju vrijednost i inovacije, ulažu kapital, otvaraju prilike radništvu i na kraju plaćaju poreze i ostale pretjerane namete. Taj posao rade sve konkurentne zemlje svijeta pa tako i unutar EU gdje ima sjajnih frontrunnersa", kaže Hinšt.

U Hrvatskoj postoje brojne interesne skupine kojima odgovara sadašnje stanje, i koji bi najradije da se apsolutno ništa ne mijenja.

No Hinšt kaže da ipak unutar sustava postoje kvalitetni pojedinci koji razumiju mehanizam reformi i shvaćaju potrebu rasterećenja gospodarstva.

"Čim krene reforma jave se otpornici"

Osim toga, kaže i da su institucije dužne štititi članak 49. ustava, koji kaže da su poduzetnička i tržišta sloboda temelj gospodarskog ustroja, te da država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu.

"Čim krene bilo koja reforma javljaju se otpornici. Dapače, čak i ako se samo najavi i neka pojedinačna reformska mjera, gotovo uvijek se dogodi određeni otpor. Ipak, ne bih mogao generalizirati institucije i interesne skupine. Poznajem i niz kvalitetnih pojedinaca koji razumiju mehanizam reformi i potrebu da se oslobodi poduzetnike od tereta pretjerane regulacije. U svakom slučaju, važna je snaga institucija da sustavno i precizno štite članak 49. Ustava naše zemlje. Mislim da bi cjelovita kurikularna reforma trebala uzeti u obzir i fokus upravo članak 49. Ustava jer je u konačnici i to svjetonazorsko pitanje. Eto prijedloga da se u javnosti više raspravlja o članku 49. Institucionalne reforme nisu dovoljne da bi se dogodili pomaci. Potrebna je i sustavna promjena mentaliteta što ćemo čekati i čekati dok se što više pametnih ljudi ne trgne", kaže Hinšt.

Standard Cost Model (SCM) na kojem se temelji akcijski plan za rasterećenje gospodarstva osmišljen je u Nizozemskoj, a danas ga koriste mnoge zemlje svijeta. Njime se mjeri koliko vremena i materijalnih troškova poduzetnik gubi na ispunjavanje raznih administrativnih zahtjeva. Sve te troškove, ako se pokažu da su neopravdani, potrebno je ukloniti, jer negativno utječu na otvaranje radnih mjesta i ulaganja.

"Standard Cost Model (SCM) je međunarodno priznata metodologija nastala u Nizozemskoj za mjerenje i poticanje smanjenja administrativnog opterećenja gospodarstva. SCM se sada koristi diljem EU i OECD zemalja. SCM je jedan od red tape challenge alata za procjenu troškova koje regulativa nameće gospodarstvu (pa i građanima). Time se preispituje (ne)opravdanost regulacije i svake administrativne obveze, poput cost benefit analize. Često se pokažu viškovi koji izravno terete one koji stvaraju vrijednost na tržištu. Izmjereni troškovi nam govore koliko svoje slobode u raspolaganju vlasničkih pravima poduzetnik gubi da bi ispunio birokratske obveze. Sve to košta radnih mjesta i ulaganja. SCM metodologijom se mjeri koliko vremena, bruto satnice, fiksnih materijalnih troškova i raznih naknada poduzetnik gubi za razne administrativne obveze s birokracijom - sve do razine podatka u nekom obrascu i neke radnje. Gleda se koliko je učestala takva obveza + na koji broj poduzetnika se odnosi. Potom se na kritičnim varijablama vrše planovi za rezanje suvišnih troškova u željenom iznosu i definiraju konkretne mjere koje nadležne institucije trebaju poduzeti da pojeftine uvjete poslovanja", pojašnjava Hinšt.

Balkanski mentalitet prepreka je pametnim i racionalnim ljudima

Hrvatska je zaostala u odnosu na mnoge bivše komunističke zemlje. U čemu je problem i što je potrebno učiniti da bi napokon snažnije krenuli naprijed - to su neka pitanja kojima se Hinšt bavi. Njegovo osobno mišljenje je da Hrvatska mnogo može naučiti od zemalja regije Jadran - Baltik - Crno more, kao što su Rumunjska i Bugarska, koje su napravile veliki posao na području ekonomskih sloboda i sada ubrzano napreduju. Upozorava i na problem mentaliteta, koji je kako kaže, prepreka racionalnim i pametnim ljudima u zemlji. 

"Najvažnije je ukazati kako zaostajemo u konkurenciji i konvergenciji s tranzicijskim zemljama. Zato je bitno da učimo iz regije Jadran-Baltik-Crno More. Tu se događaju sjajne stvari i stvaraju šampioni slobode. Rumunjska nas je prestigla u prosječnom ekonomskom standardu jer već desetak godina provodi odlučnu liberalizaciju. Da nemamo turističku rentu zbog sunca i mora, i Bugarska bi nas dostigla. Gruzija nas još nije prestigla, ali brzo napreduje ta 5. ekonomski najslobodnija zemlja svijeta. Baltičke zemlje su prije desetak godina bile iza nas, ali su nas eksplozivno prestigle zbog visoke razine ekonomske slobode. Ne možemo se još uspoređivati sa Zapadnom Europom. Ipak, Česi i Estonci ozbiljno konkuriraju, a u nekim stvarima su i bolji. Velika je stvar kada Estonija sudjeluje u okvirima suradnje nordijskih zemalja. Nije Estonija toliko razvijena kao Skandinavija jer je imala povijest komunističkog terora. Ipak, Estonci imaju nordijski mentalitet. Zato kod Estonaca sve ide lako i jednostavno, bez gubljenja energije na neodlučnost i razna lutanja. Baltičke zemlje su odlučile radikalno se osloboditi i pobjeći od zone ruskog utjecaja.

Gdje smo mi u mentalitetu? Previše je balkanskog mentaliteta koji predstavlja prepreku racionalnim i pametnim ljudima u ovoj zemlji. Zaostaci totalitarnih i autoritarnih vrijednosti su još prisutni na ovim prostorima pa nema cjelovitog napretka. Masovni progon njemačkog stanovništva je značio velike gubitke za našu gospodarsku strukturu i građansku kulturu. Mi smo očito nostalgični zbog sindroma lažnih sjećanja, umjesto da gledamo u sjajnu budućnost koju možemo stvarati već danas. Trebaju nam novi pametni ljudi i velike masovne promjene sustava vrijednosti.

90-tih sam išao u školu i onda nas se masovno podučavalo kako smo mi najbolji u nizu stvari, pogotovo hrvatski obrazovni sustav. Svako kritičko preispitivanje mentaliteta, tadašnjeg autoritarnog režima i obrazovnog sustava bi naišlo na negodovanje, upadanje u riječ i glasne reakcije loših autoriteta. Mirni i racionalni Estonci su baš drugačiji i to je taj faktor razlike. Prvo se moramo dogovoriti kakvu zemlju želimo, a za to nam trebaju ljudi hladne glave, sposobni na brze odluke, bez straha od otpornika i bez straha od zamjeranja. Vjerujem da takav potencijal ova zemlja ima", zaključuje Hinšt.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara